Razlika između izmjena na stranici "Islam"

Dodano 287 bajtova ,  prije 2 godine
nema sažetka izmjene
m (Vraćene izmjene korisnika 178.220.188.85 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Srdjan m)
{{PreuređivanjeČišćenje}}
{{Nedostaju_izvori}}
{{Drugo_značenje|Islam (čvor)}}
{{Islam}}
'''Islam''' ({{ArJ|الإسلام}} ''al-islām''; "predanost jednom [[Bog]]u") jejeste [[Monoteizam|monoteistička]] [[religija]] koja je nastala na [[ArabijskoArapsko poluostrvo|ArabijskomArapskom poluostrvu]] u 7. vijeku. Prema broju pripadnika, danas je druga najrasprostranjenija religija<ref>[http://www.pewforum.org/2012/12/18/global-religious-landscape-exec/''Pregled religija''] Pristupljeno 9.11.2016.</ref> i religija s najbržom stopom rasta na svijetu.<ref>[http://edition.cnn.com/2015/04/02/living/pew-study-religion/ ''Najbrže rastuće religije''] Pristupljeno 9.11.2016.</ref><ref>[http://www.pbs.org/empires/islam/faithtoday.html ''PBS-Islam:Carstvo vjere- islam danas''] Pristupljeno 9.11.2016.</ref>
 
Sljedbenici islama, [[Musliman|muslimanimusliman]]i, vjeruju u postojanje samo jednog boga ([[Allah]]a dž.š.) te da je [[Muhammed]] [[s. a. w. s.|s. a. w. s]] ("Božiji mir i blagoslov na njega") Njegov rob i [[Poslanici u islamu|poslanik]]. Zajedno s [[Judaizam|judaizmom]] i [[Kršćanstvo|kršćanstvom]], islam je jedna od tri [[abrahamske religije|abrahamske]] ili ibrahimske religije.
Sa preko 1,7 milijarde sljedbenika<ref>[http://www.gordonconwell.edu/resources/documents/1IBMR2015.pdf ''Rasprostranjenost religija''] Pristupljeno 9.11.2016.</ref>, čine oko 23,2% globalne populacije.
 
Muslimani vjeruju da je islam originalna, potpuna i univerzalna verzija prvobitne vjere koja je kroz historiju više puta objavljivana posredstvom većeg broja božijihBožijih poslanika, uključujući [[Adem]]a, [[Nuh]]a, [[Ibrahim]]a, [[Musa|Musu]] i [[IsaIsus|Isaa]]a. Isto tako, vjeruju da je [[Kur'an]] nepromijenja i posljednja božijaBožija objava. Islamski koncept i praksa sadrže i [[Islamski šarti|pet stubova islama]], koji su obavezni za sve muslimane kao i islamsko pravo, odnosno [[Šerijat|šerijat]], kojim se dotiče gotovo svaki aspekt ljudskog života i općenito društva, od [[Islamsko bankarstvo|bankarstva]] i blagostanja do položaja žena u društvu i okoline.
Sljedbenici islama, [[Musliman|muslimani]], vjeruju u postojanje samo jednog boga ([[Allah]]a) te da je [[Muhammed]] [[s. a. w. s.|s. a. w. s]] (Božiji mir i blagoslov na njega) Njegov rob i [[poslanik]]. Zajedno s [[Judaizam|judaizmom]] i [[Kršćanstvo|kršćanstvom]] islam je jedna od tri [[abrahamske religije|abrahamske]] ili ibrahimske religije.
 
Pojavivši se početkom 7. vijeka, prvobitno u [[Mekka|Mekki]], islam se brzo proširio ArabijskimArapskim poluostrvom da bi se u 8. vijeku halifat prostirao od [[AndaluzPirenejsko poluostrvo|Iberijskog poluostrva]] na zapadu do rijeke [[Ind]] na istoku. ''[[Zlatno doba islama]]'' se odnosi na period između 8. i 13. vijeka kada je islamski svijet doživio naučni, privredni i kulturni procvat.
Muslimani vjeruju da je islam originalna, potpuna i univerzalna verzija prvobitne vjere koja je kroz historiju više puta objavljivana posredstvom većeg broja božijih poslanika, uključujući [[Adem]]a, [[Nuh]]a, [[Ibrahim]]a, [[Musa|Musu]] i [[Isa]]a. Isto tako, vjeruju da je [[Kur'an]] nepromijenja i posljednja božija objava. Islamski koncept i praksa sadrže i [[Islamski šarti|pet stubova islama]], koji su obavezni za sve muslimane kao i islamsko pravo, odnosno [[Šerijat|šerijat]], kojim se dotiče gotovo svaki aspekt ljudskog života i općenito društva, od [[Islamsko bankarstvo|bankarstva]] i blagostanja do položaja žena u društvu i okoline.
 
Većina muslimana pripada jednoj od dvije najzastupljenije denominacije. Prema podacima iz 2009. [[Sunitski islam|Sunitasunita]] je oko 7587% do 90%,<ref name=PEW2009/> dok je [[Šiitski islam|šiitskih muslimana]] oko 10 do 2013%. Oko 13% od ukupnog broja muslimana živi u [[Indonezija|Indoneziji]], državi sa najvećom muslimanskom većinom. Oko 32% muslimana naseljava [[Južna Azija|Južnu Aziju]], svaki peti musliman živi na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] a oko 15% njih su stanovnici [[Supsaharska Afrika|podsaharske Afrike]]. Znatne muslimanske zajednice egzistiraju u [[Evropa|Evropi]], [[Kina|Kini]], [[Rusija|Rusiji]] i obeobje Amerike. Konvertiti u islam i imigrantske muslimanske zajednice danas postoje u gotovo svakom dijelu svijeta.
Pojavivši se početkom 7. vijeka, prvobitno u Mekki, islam se brzo proširio Arabijskim poluostrvom da bi se u 8. vijeku halifat prostirao od [[Andaluz|Iberijskog poluostrva]] na zapadu do rijeke [[Ind]] na istoku. ''[[Zlatno doba islama]]'' se odnosi na period između 8. i 13. vijeka kada je islamski svijet doživio naučni, privredni i kulturni procvat.
 
Većina muslimana pripada jednoj od dvije najzastupljenije denominacije. [[Sunitski islam|Sunita]] je oko 75 do 90% dok je [[Šiitski islam|šiitskih muslimana]] oko 10 do 20%. Oko 13% od ukupnog broja muslimana živi u [[Indonezija|Indoneziji]], državi sa najvećom muslimanskom većinom. 32% muslimana naseljava [[Južna Azija|Južnu Aziju]], svaki peti musliman živi na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] a oko 15% njih su stanovnici [[Supsaharska Afrika|podsaharske Afrike]]. Znatne muslimanske zajednice egzistiraju u [[Evropa|Evropi]], [[Kina|Kini]], [[Rusija|Rusiji]] i obe Amerike. Konvertiti u islam i imigrantske muslimanske zajednice danas postoje u gotovo svakom dijelu svijeta.
 
== Etimologija i značenje ==
[[Datoteka:Minaret_roof_in_constanta.jpg|mini|desno|Kupola [[Džamija Karla I|džamije Karla I]], sa islamskim polumjesecom na vrhu, [[Constanța]], [[Rumunija]]]]
Na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]] {{ArJ|الإسلام}}, ''islām'' što znači "predanost" (jednom Bogu, [[Allah]]u [[s.w.t.]]) i opisan je kao ''dīn'' ('''ar.''' ''dîn el-islâm''), što znači "način života" ili "religija". [[Etimologija|Etimološki]], izvodi se iz istog korijena س ل م (s-l-m) kao i ''selām'' ("mir"; čest pozdrav među muslimanima). Termin ''musliman'' (''muslim'') također je povezana s riječju ''islām'' i u [[Bosanski jezik|bosanskom]] jeziku ima značenje "onaj koji se predaje Bogu".
 
== Kratka historijaHistorija ==
{{Glavni|Historija islama}}
Muhammed a.s. je rođen u [[Mekka|Mekki]] godine 570. Oko godine. Oko 610. godine počeo je prenositisvojim [[ashabi]]ma (drugovima) prenositi poruke koje dobija od Allaha dž.š. posredstvom meleka [[Džibril|Džebraila]], i koje su kasnije skupljene u knjizi [[Kur'an]]. Sve propovijedi tvrde da je Bog (Allah) jedan, milostiv i svemoćan, kao i da nadzire tok događaja. Na [[Sudnji dan]] on će ljudima suditi prema njihovim djelima i poslati ih u [[Džennet|dzennetdžennet]] (raj) ili [[Džehennem|džehennem]] (pakao).
Bogati sloj pobunio se protiv nove religije, i to zbog osude njihovog ponašanja u Kur'anu, i počeo progoniti Muhammeda a.s. a i njegove sljedbenike. Godine 622.g. Muhammed a.s. se iz MekeMekke seli u Medinu i taj čin zvan [[hidžra]] označava prekretnicu u islamu te je iskorišten kao period u odnosu na koji se računa vrijeme u islamskom svijetu. Tu su ustanovljeni glavni obredni oblici, a to su [[Namaz|namaz]] (molitva), [[Zekat|zekat]], [[post]] (mjesectoko mjeseca [[ramazan]]a) i [[Hadždž|hodočašće]] (hadždž) u Mekku. Nakon smrti, Muhammed a.s. je ostavio iza sebe, kako novu religiju tako i državu.
Nakon smrti, Muhammed a.s. je ostavio iza sebe, kako novu religiju tako i državu.
 
Država je u početku bila savez plemena ili rodova, ali kako se širila tako je bila sve organiziranijabolje organizirana. Državni poglavar bio je [[halifa]], nasljednik, odnosno zamjenik Muhammeda a.s. Kako su Arapi bili nomadski i ratnički narod, učestali su njihovi napadi i osvajanja susjednih zemalja. U dvanaest godina nakon Muhammedove a.s. smrti osvojeniosvojena su područja današnjih država [[Sirija|Sirije]], [[Irak]]a, LibijaLibije i [[Iran]]a. Ta ekspanzija nastavila se čitav vijek, na zapadu su osvojili sjevernu Afriku do Atlantika, prešli u Španiju, došli su do Carigrada i Pakistana. U svim tim zemljama je do 17. vijeka polahko, ali sigurno islam postao glavna religija.
 
Islam se širio miroljubivim načinom: muslimanski trgovci s karavanama deva unijeli su ga u Sjevernu Afriku, pomorci na istočnu obalu Afrike, iz Indije se proširio na Indoneziju, Maleziju i Filipine.
 
NovoNovi razdobljeperiod u historiji islama počinje 1500. kada se [[Vasco da Gama]] iskrcao u Indiji, čime počinje evropski uticaj na taj dio islamskog svijeta. Puna snaga zapadnog ekonomskog uticaja osjetila se s industrijskom revolucijom, a vojna s Napoleonovim prodorom u Egipat.
{{wide image|Madina_Haram_at_evening.jpg|1000px|align-cap=center|Panoramski pogled na [[Poslanikova džamija|Poslanikovu džamiju]] u [[Medina|Medini]], [[Saudijska Arabija]], drugu najsvetijunajvažniju džamiju u islamu}}
 
== Vjerovanja ==
Sljedbenici islama, poznati kao muslimani, vjeruju da je [[Bog]] (ili, [[Arapski jezik|Arapskiarapski]] : ''[[Allah|Allāh]]'') poslao svoju direktnu objavu čovječanstvu tj. [[Muhammed]]u, sallallahu alejhi ve sellems.a.w.s, preko [[Melek|melekamelek]]a [[Džibril]]a ([[Gabrijel]]aGabrijela) kao što je poslao objave ostalim [[PoslanikPoslanici u islamu|poslanicima]], [[Adem]]u, [[Nuh]]u, [[Ibrahim]]u, [[Musa|Musāu]] i [[IsaIsus|Isāu]]. Muslimani vjeruju da je [[Kur'an]] posljednja od Allahovih knjiga objavljenih čovječanstvu, da je potpuno tačna (bez grešaka) i da je nepromjenjiva, što obećava i Allah, a u djelo sprovode ljudi koji Kur'an znaju napamet, ti ljudi zovu se [[Hafiz|hafizihafiz]]i. Budući da su prethodne knjige koje je Allah [[s.w.t.]] slao ljudima, a to su: Suhufi - Ibrahimu a. s, [[Tevrat]] - [[Tora]]- Musau a.s. (Mojsiju), [[Zebur]] - [[Davud]]u a. s, [[Indžil]] ([[Evanđelje]]) izmijenjene od strane ljudi ili djelimično zaboravljene (prepričavane) Allah s.w.t. je poslao Kur'an da bi ukazao čovječanstvu na pravi put . Kur'an se do danas sačuvao u izvornom obliku, zahvaljujući izuzetnoj pažnji da se ne izmijeni niti slovo u njemu.
 
Muslimani smatraju da je islam ista ona vjera koju su vijekovima propovijedali Božiji poslanici sve od Adema a. s. i da je Kur'an (sveta knjiga muslimana) posljednja Božija objava, a Muhammed s. a. v. s. posljednji Božiji poslanik. Islamsko učenje vidi Kršćanstvokršćanstvo i Judaizamjudaizam kao derivacije učenja određenih poslanika - Ibrahima a. s. (Abrahama); i u tome prepoznaje njihove zajedničke Abrahamske korijene, a Kur'an ih naziva "ljudima Knjige" (Ehlul-Kitab). Islam ima tri primarne grane podjele nastale iz razilaženja u podjeli vlasti nakon smrti Muhammeda s.a.v.s, te tri podjele su : [[Sunitski islam|suniti]], [[Šiitski islam|Šiitišiiti]], i [[Haridžijski islam|Haridžijskiharidžije]]*. (Riječiriječi Sunnitsunnit, Šiitšiit ili Haridžijaharidžija ne spominju se u Kur'an ili hadisu)
 
Temelj islamskog vjerovanja nalazi se u Šehadetušehadetu (svjedočenju) da nema drugog Boga sem Allaha s.w.t. i da je Muhammed s.a.v.s. Božiji rob i Božiji poslanik. Pripadnost islamu iskazuje se slijedećimsljedećim riječima (transkript Arapskog pisma), da bi neko postao Muslimanmusliman mora jezikom izgovoriti i srcem vjerovati slijedećesljedeće riječi :
</br><center>'''Ešheddu en la illahe ilallah we ešheddu enne Muhammeden abd'uhu we resuluhu.'''</br>
(''"Srcem vjerujem i jezikom očitujem da nema drugog Boga osim Allaha, i vjerujem i očitujem da je Muhammed Božiji rob i Božiji poslanik."'')</center>
 
=== Šest osnovnih članova vjerovanja ===
# Vjerovanje u [[melek]]e. (we melaiketihi)
# Vjerovanje u Božije knjige. (we kutubihi)
# Vjerovanje u sve [[Poslanici Islamau islamu|Božje poslanike]]. (we rusulihi)
# Vjerovanje u Sudnji dan. (we'l jewmil ahiri)
# Vjerovanje u sudbinu*, vjerovanje da sve što biva, biva sa Allahowom swts.w.t voljom i određenjem (we bil kaderi hajrihi we šerrihi minAllahi teala)
 
Spojeno u jednu rečenicu glasi:
 
:''"Amentu billahi we melaiketihi we kutubihi we rusulihi wel jewmil ahiri we bil kaderi hajrihi we šerrihi minallahi teala."''
:''"Ja vjerujem u Allaha i meleke i Knjige i poslanike i Sudnji dan i vjerujem da sve što biva, biva sa Allahovom voljom i određenjem."''
 
=== Osnovni principi islama ===
Dvije najveće podgrupe muslimana su [[Sunitski islam|sunniti]] i [[Šiitski islam|šiiti]]. Sunniti sačinjavaju veliki postotak muslimanskog svijeta iako je moguće pronaći velike većine Šiitašiita koje žive u zemljama [[Bliski Istokistok|Bliskog Istokaistoka]] kao što su [[Iran]] ili [[Irak]]. Ipak, u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] sunniti su većina.
 
Osnovni uslovi za pripadnost islamu kod [[Sunitski islam|sunnitskih muslimana]] nazivaju se još i [[Pet temeljastubova Islamaislama|islamskim šartima]], dok kod [[Šiitski islam|šiitske]] manjine postoji blago različita terminologija koja opisuje pet osnovnih vjerovanja, tzv. "Korijenikorijeni religije". Svi muslimani se slažu sa stavom da su i Sunnitskasunnitska i Šiitskašiitska osnovna vjerovanja ispravna.
[[Datoteka:Mosque.jpg|mini|307p|desno|Vjernici tokom molitve, džamija u [[Damask]]u]]
* [[Šehadet]]: Svjedočenje da niko osim Allaha swts.w.t nije vrijedan obožavanja i da je [[Muhammed]] a.s. Njegov rob i [[poslanik]].
* [[Namaz]]: Obavljanje pet dnevnih namaza. (''salah'').
* [[Zekat]]: Davanje ''Zekata''zekata (milostinja)
* [[Post ramazana|Post]]: Post svakog dana mjeseca [[Ramazan]]a od zore pa do zalaska sunca.
* [[Hadždž]]: Hodočašće u [[Mekka|Mekku]] zau vrijemeprvoj trećini mjeseca [[Zul Hidže-hidždže]] koje je obavezno bar jednom za vrijeme života onima koji imaju mogućnost da ga obave.
 
Šiiti i Sunnitisunniti se također slažu sa slijedećimsljedećim vjerovanjima, iako ih klasificiraju drugačije :
 
* [[Adl]]: Pravednost Allaha swts.w.t.
* [[Sudnji dan (islam)|Kijamet]]: Sudnji dan.
* [[Amr-Bil-Ma'rūf]]: Upućivanje na dobro.
* [[Nahi-Anil-Munkar]]: Zabranjivanje zla.
* [[Džihad|Borba na Allahovom putu]]: Nastojanje da se postigne zadovoljstvo Allaha swts.w.t.
* [[Khums]] ili jedna petina*: Plaćanje jedne petine od dohotka.
 
Vjerovanja Šiitašiita u čiju obaveznost ne vjeruju Sunnitisunniti :
 
* [[Šiitski Imamatimamat]]: Vodstvo., Vjerovanjevjerovanje u svetost [[imam]]a hz. [[Alija ibn Ebu-Talib|Alije]] r.a. i nasljednika njegove loze.
* [[Tawalla]]: Ljubav prema [[Ehli-bejt|Poslanikovoj savss.a.v.s porodici]] i njenim sljedbenicima.
* [[Tabarra]]: Odvajanje od neprijatelja Poslanikove savss.a.v.s porodice.
 
== Kur'an ==
{{Glavni|Kur'an}}
Kur'an ({{ArJ|القرآن}} ''al-qur'ān'') u prenesenom prijevodu "čitanje";, također zvan Al QurEl-Kur'ān Al el-Karīm;, je sveta [[knjiga]] islama, objavljen na arapskom jeziku.<ref>Kur'an, sura Eš-Šu'ara, 195. ajet</ref> Muslimani vjeruju da je Kur'an objava Božijih riječi i kulminacija Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika [[Muhammed|Muhammeda a.s.]] u periodu od 23 godine preko meleka [[Džibril]]a.
 
Kur'an ({{ArJ|القرآن}} ''al-qur'ān'') u prenesenom prijevodu "čitanje"; također zvan Al Qur'ān Al Karīm; je sveta [[knjiga]] islama. Muslimani vjeruju da je Kur'an objava Božijih riječi i kulminacija Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika [[Muhammed|Muhammeda a.s.]] u periodu od 23 godine preko meleka [[Džibril]]a.
 
=== Objava Kur'ana ===
Objava Kur'anana je svetapočela Božjau knjiga koja je objavljena Božjem poslanikumjesecu [[MuhammedRamazan]]u (s.a.v.s.).<ref>Kur'an, Objava je počela u mjesecusura [[RamazanEl-Bekare]]u, 185. ajet</ref> Božiji poslanik Muhammed (s.a.v.s.) je kao i obično meditirao u pećini Hira, kad mu se [[melek]] [[Džibril]] ukazao i počeo sa : ''"Čitaj u ime Gospodara svoga koji stvara!"''<ref>Kur'an, sura El-Alek, 1-5. ajeta</ref> Tada je Muhammed a.s odgovorio da ne zna da čitačitati, ali je Džibril nekoliko puta ponovio ''"Čitaj!"'' To je bio Muhammedov a.s prvi susret sa Džibrilom. Objava Kur'ana u potpunosti trajala je 23 godine, jedan dio objavljen je u [[Mekka|Mekki]], dok je drugi dio objavljen u [[Medina|Medini]]. U početku ljudi su Gaga učili napamet a kasnije su počeli i da Gaga zapisuju. Noć kada je Allah swts.w.t upotpunio Kur'an zove se [[Lejletul -kadr]] (Noć kadr). Muslimani kojim arapski jezik nije maternji, nastoje ga učiti koliko su u mogućnosti. Šafijski šerijatski pravnici smatraju da je dužnost (farz) da svaki musliman treba učiti arapski jezik što je više moguće, jer je on "''savršen jezik''" a istovremeno i jezik Objave.<ref name="objava2"/>
 
Kur'an spada među najčitanije knjige na svijetu. Postoji veliki broj [[hafiz]]a, tj. ljudi koji znaju čitav Kur'an napamet. Prema registru Islamske zajednice u BiH, u Bosni i Hercegovini zvanično ima 282 hafiza.<ref name="boshaf"/>
''"U ime [[Allah]]a, Milostivog, Samilosnog! [...] Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali..."''
 
Kur'an je sveta Božja knjiga koja je objavljena Božjem poslaniku [[Muhammed]]u (s.a.v.s.). Objava je počela u mjesecu [[Ramazan]]u. Božiji poslanik Muhammed (s.a.v.s.) je kao i obično meditirao u pećini Hira, kad mu se [[melek]] [[Džibril]] ukazao i počeo sa : ''"Čitaj u ime Gospodara svoga koji stvara!"'' Tada je Muhammed a.s odgovorio da ne zna da čita, ali je Džibril nekoliko puta ponovio ''"Čitaj!"'' To je bio Muhammedov a.s prvi susret sa Džibrilom. Objava Kur'ana u potpunosti trajala je 23 godine, jedan dio objavljen je u [[Mekka|Mekki]], dok je drugi dio objavljen u [[Medina|Medini]]. U početku ljudi su Ga učili napamet a kasnije su počeli i da Ga zapisuju. Noć kada je Allah swt upotpunio Kur'an zove se [[Lejletul kadr]] (Noć kadr).
 
Kur'an je najčitanija knjiga na svijetu. Ima preko 2 miliona [[hafiz]]a, tj. ljudi koji znaju čitav Kur'an napamet. Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: ''"Najbolji među vama su oni koji uče Kur'an i druge podučavaju njemu."''
 
=== Kur'an kao uputa ===
Opisan je kao Uputauputa za bogobojazne. U Kur'anu stoji: "Ramazan je mjesec u kojem je počelo objavljivanje Kur'ana, koji je uputa za sve ljude." Što se tiče bogobojaznih, njima je Kur'an uputa, jer oni uzimaju korist od njega i slijede "svjetlo koje iz njega svijetli". Što se tiče drugih, Kur'an je uputa za njih zato što im objašnjava pravi put, oni mogu da ga slijede ili ne, ali ipak znaju da je to Allahov govor.
 
Opisan je kao Uputa za bogobojazne. U Kur'anu stoji: "Ramazan je mjesec u kojem je počelo objavljivanje Kur'ana, koji je uputa za sve ljude." Što se tiče bogobojaznih, njima je Kur'an uputa, jer oni uzimaju korist od njega i slijede "svjetlo koje iz njega svijetli". Što se tiče drugih, Kur'an je uputa za njih zato što im objašnjava pravi put, oni mogu da ga slijede ili ne, ali ipak znaju da je to Allahov govor.
 
Postoje dvije vrste upute:
 
* Uputa nadahnuća tj. da čovjek bude nadahnut od Allaha dz.sš. u slijedjenjuslijeđenju pravog puta. Ograničena je samo na vjernike.
* Uputa objašnjenja i namjeravanja tj. da čovjeku bude objašnjen pravi put, dobro i zlo, šteta i korist. Ova uputa je opća za sve ljude.
Kur'an upućuje ka onome stošto je najispravnije tj. upućuje ka putu koji je najispravniji, najnepristrašnijinajnepristrasniji i najpravedniji. Kaže Allah dž.š: "Zaista Kur'an upućuje ka onomeonom što je najispravnije i donosi radosne vijesti vjernicima koji čine dobra djela da ih čeka velika nagrada." (El-Isra, 9.)
 
== Šerijat ==
 
{{Glavni|Šerijat}}
 
Vjerski zakon islama zove se Šerijatšerijat. On je utemeljen na božjojBožjoj objavi, i izveden je iz četiri glavna izvora. Prvi je Kur'an, za kogkoga se vjeruje da je oduvijek postojao na nebu, a onda ga je melek Džibril (anđeo Gabrijel) postupno objavljivao Muhammedu a.s, kako su to prilike zahtijevale. Zatim su tu Sunnasunna, knjiga predaja o Muhammedu a.s. i njegovom životu, Idžmaidžma, suglasnost zajednice i Kijaskijas, zaključivanje iz prva tri izvora. Ishodište mu je zapravo u predislamskom običajnom pravu, a podijeljen je u pet kategorija: ono što je Allah dž.š. naredio, ono što je Allah dž.š. preporučio, ali nije propisao kao obavezno, ono što je Allah dž.š. ostavio zakonom neodređeno, ono što je Allah dž.š. otklonio, ali ne i izričito zabranio i ono što je Allah dž.š. izričito zabranio. Pojam Šerijatašerijata puno je širi od bilo kojeg zapadnjačkog poimanja prava, jer pokriva sva područja života. Kasnije, u 19. vijeku, moć Šerijatašerijata slabi, i to prvo zbog evropskog uticaja, a drugo zbog ublažavanja strogih porodičnih zakona. Polahko se osjeća i već dešava laganilagahni proces prilagođavanja novom vremenu, ali i pritisaka posebno zapadnih zemalja koji vode velike kampanje i negoduju posebno kada je u pitanju odnos prema ženama, običajima njihovog obrezivanja, te običaja i zakona kažnjavanja kamenovanjem koje se dešavalo još ponegdje u nekim zemljama Afrike.
 
Islam ima tri osnovne grupe vjernika: [[Sunitski islam|sunite]], [[Šiitski islam|šiiti]] i [[Haridžijski islam|haridžije]]. Do raskola (u učenju) došlo je kad se postavilo pitanje ko će naslijediti Muhammeda a. s. Suniti (koji čine oko 90% muslimana) tvrdili su da niko ne može naslijediti Muhammeda a. s, jer je Kur'an oblikovao i dovršio objavu Božijeg vodstva. Muhammedov a. s. nasljednik zato može biti samo čuvar nasljeđa, on će biti kalif s podređenom vlašću kao vođa vjernika, a bira ga zajednica postupkom idžme. Za šiitske muslimane glavna je osoba vjerske vlasti imam, koji je nasljednik zato jer ima sposobnost nadahnutog i nepogrešivog tumačenja Kur'ana, a šiiti govore o sebi kao o pozvanom i određenom narodu. Najvažnija mistična tradicija, [[sufizam]], pridonosi sjedinjenju šijitske i sunitske svijesti.
 
Neka od dostignuća arapskih, odnosno muslimanskih učenjaka i mislilaca koriste i nalaze se u temeljima zapadne civilizacije. Na Zapad su posredovala učenja koja su usvojena na Istoku, djela grčkih, perzijskih i indijskih pisaca, medicinski priručnik [[Ibn Sina|Avicene]], koji se donosi na Zapad kao dostignuća perzijskih liječnika, decimalni sistem, astronomija. Zapad je ponovo otkrio Aristotela i usvojio njihov stil u arhitekturi i umjetnosti. Islamski stil osjetljiv je na ukrase i nastoji preokrenuti stvarni izgled stvari u apstraktni.
1258. Mongoli razaraju Bagdad, što se označava kao početak općeg stagniranja širenja Islamskog carstva.
 
'''U ime Allaha, Samilosnog, Milostivog'''
 
Tako mi onih što dahčući jure pa varnice frcaju, i zorom napadaju, i dižu tada prašinu pa u njoj u gomili upadaju, čovjek je zaista Gospodaru svome nezahvalan.I sam je on toga doista svijestan, i on je zaista za bogatstvom pohlepan. A zar on ne zna da će kada budu oživljeni oni koji su u grobovima, i kada izađe na vidjelo ono što je u srcima, Gospodar njihov toga dana sve znati o njima. A, "Allah je velik!"
 
''Sura: Al - Adiyat''
 
'''U ime Allaha, Samilosnog, Milostivog'''
 
Islam ima tri osnovne grupe vjernika: [[Sunitski islam|sunite]], [[Šiitski islam|šiiti]] i [[Haridžijski islam|haridžije]]. Do raskola (u učenju) došlo je kad se postavilo pitanje ko će naslijediti Muhammeda a. s.<ref name="rev"/><ref name="enes"/> Suniti (koji čine oko 90% muslimana) tvrdili su da niko ne može naslijediti Muhammeda a. s, jer je Kur'an oblikovao i dovršio objavu Božijeg vodstva. Muhammedov a. s. nasljednik zato može biti samo čuvar nasljeđa, on će biti kalifhalifa s podređenom vlašću kao vođa vjernika, a bira ga zajednica postupkom idžme. Za šiitske muslimane glavna je osoba vjerske vlasti je imam, koji je nasljednik zato jer ima sposobnost nadahnutog i nepogrešivog tumačenja Kur'ana, a šiiti govore o sebi kao o pozvanom i određenom narodu. Najvažnija mistična tradicija, [[sufizam]], pridonosi sjedinjenju šijitske i sunitske svijesti.
Da li je doprla do tebe vijest o teškoj nevolji, kada će se neka lica potištena, premorena, napaćena u vatri uzarenoj pržiti, sa vrela užarenog piti, kada drugog jela osim trnja neće imati, koje neće ni ugojiti ni glad utoliti. Neka lica toga dana bit će sretna trudom svojim zadovoljna, u dženetu izvanrednome, u kome prazne besjede neće slušati.
 
Neka od dostignuća arapskih, odnosno muslimanskih učenjaka i mislilaca koriste i nalaze se u temeljima zapadne civilizacije. Na Zapad su posredovala učenja koja su usvojena na Istoku, djela grčkih, perzijskih i indijskih pisaca, medicinski priručnik [[Ibn -Sina|Avicene]], koji se donosi na Zapad kao dostignuća perzijskih liječnika, decimalni sistem, astronomija. Zapad je ponovo otkrio Aristotela i usvojio njihov stil u arhitekturi i umjetnosti. Islamski stil osjetljiv je na ukrase i nastoji preokrenuti stvarni izgled stvari u apstraktni. Godine 1258. Mongoli razaraju [[Bagdad]], što se označava kao početak općeg stagniranja širenja islamskog carstva.
U njemu su: Izvor-vode koje teku, u njemu su i divani skupocjeni, i pehari postavljeni, i jastuci poređani, i ćilimi rašireni. A, zašto oni ne pogledaju kamile kako su stvorene, i nebo kako je uzdignuto, i planine kako su postavljene, i zemlju kako je prostrta! Ti poučavaj, tvoje je da poučavaš, i vlasti nad njima nemaš. Istinu je rekao uzvišeni Allah!
''
Sura: Al - Gasiya 1 do 22 ajet-a''
 
== Islam širom svijeta ==
{{Glavni|Islamski svijet}}
[[Datoteka:Muslim distribution.png|mini|lijevo|Rasprostranjenost islama u svijetu]]
Prema podacima iz 19962015, gotovo svaki četvrti stanovnik zemaljske kuglesvijeta je musliman, a u brojkama to je preko 1.482.597.000,7 milijardi muslimana odili ukupnou 5.777.940.000procentima 23% ljudistanovništva na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]].<ref ili u procentima 26%.name=":0"/>
 
Gledajući po kontinentima, muslimana ima najviše u Aziji (1.022.692.000), ali je zanimljivo da oni nisu većina na tom kontinentu, nego ih ima 30%. Pravi "muslimanski kontinent" je, ustvari, [[Afrika]] gdje muslimani predstavljaju nadpolovičnu većinu, tačniječine 59% stanovništva,{{izvor}} a ima ih ukupno 426.282.000.{{izvor}} Muslimani su apsolutna većina u čak 59 država svijeta, a država s najvećim brojem muslimana je [[Indonezija]] sa 196.288.020202,9 miliona muslimana ili 9587,2% od ukupnog broja stanovnika.<ref name=PEW2009/> Odmah iza su velike muslimanske zajednice u [[Pakistan]]u, [[Egipat|Egiptu]], [[Sudan]]u, [[Turska|Turskoj]] itd. Zanimljivi su podaci o muslimanskim ''"manjinama"'' u najmnogoljudnijim zemljama svijeta, [[Kina|Kini]] gdje ih ima 133.100.545oko 20,3 miliona ili 112%,<ref name="muslinkina"/> i [[Indija|Indiji]] 133.295.027oko 180 miliona ili 14,2%.<ref name="popisind"/><ref name="express"/> Muslimani su apsolutna većina u zemljama kao što su [[Maldivi]], [[Mauritanija]] i [[Džibuti]].
 
Godišnja stopa porasta broja muslimana je 6,40% što je zaista mnogo, a radi poređenja, kršćani imaju stopu porasta 1,46%.{{izvor}} Prema ovomeovom u [[1997]]. godini muslimana je bilo 1.577.483.000, a procjena za 1998. je 1.678.442.000. Možda je najbolji pokazateljPokazatelj velikog porasta broja muslimana je podatak da se u posljednjih pedeset godina taj broj povećao za nevjerovatnih 500%{{izvor}} dok se broj kršćana za isto vrijeme povećao za samo 47%, [[Hinduizam|hindusa]] za 117% i [[Budizam|budista]] za 63%.{{izvor}} SvakakoNajveći dauzrok ovom je najveći uzrok ovome izrazito veliki natalitet kod muslimana, ali je sigurno daa ovom broju značajno doprinosi i primanje islama od strane nemuslimana što svjedoče podaci o velikom porastu broja muslimana na Zapadu.
 
U periodu od 1989. do 1998. broj muslimana u [[Evropa|Evropi]] se povećao za 142,35%,{{izvor}} u Sjevernoj Americi za 25% i Australiji za 257,07%,;{{izvor}} međutim što se Australije tiče, ovaj procenat i nije toliko značajan s obzirom da tamo do prije dvadeset godina gotovo da i nije bilo muslimana. Bitno je još napomenuti da su muslimaniMuslimani u najjačim zapadnim zemljama ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Francuska|Francuskoj]]) su druga najveća vjerska grupa.
 
== Također pogledajte ==
* [[Islam u BošnjakaBosni i Hercegovini]]
* [[Elhamdulillah]]
* [[Zlatno pravilo]]
 
== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
{{reference}}
<ref name="enes">Enes Karić: [http://www.tacno.net/interview/enes-karic-istina-o-unutarmuslimanskom-sukobu/ Istina o unutarmuslimanskom sukobu], pristupljeno 8. jula 2017.</ref>
<ref name="rev">Fikret Bečirović: ''[http://www.odjek.ba/?broj=24&id=10 Ambivalentnost religije, konflikti i zločini]'', revija Odjek, pristupljeno 8. jula 2017.</ref>
<ref name="objava2">Thérèse-Anne Druart: [https://dspace2.creighton.edu/xmlui/bitstream/handle/10504/64581/2007-27.pdf?sequence=1 Islam and Christianity, One Divine and Human Language or Many Human Languages], str. 3.</ref>
<ref name="boshaf">[http://nap.ba/new/vijest.php?id=2905 Kur'an znaju napamet: U BiH trenutno 282 hafiza], Patria, pristupljeno 8. jula 2017.</ref>
<ref name=PEW2009>{{cite web|title=Mapping the Global Muslim Population|url=http://www.pewforum.org/2009/10/07/mapping-the-global-muslim-population/|pristupdatum=10. 12. 2014}}</ref>
<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.gordonconwell.edu/resources/documents/1IBMR2015.pdf|title=Christianity 2015: Religious Diversity and Personal Contact|pristupdatum=9. 11. 2016}}</ref>
<ref name="popisind">{{cite web|url=http://www.thehindu.com/news/national/census-2011-data-on-population-by-religious-communities/article7579161.ece|title=Hindus 79.8%, Muslims 14.2% of population: census data}}</ref>
<ref name="express">{{cite web| url=http://indianexpress.com/article/india/india-others/indias-population-121-09-crores-hindus-79-8-pc-muslims-14-2-pc-census/| title= Census 2011: Muslims record decadal growth of 24.6 pc, Hindus 16.8 pc | author= Abantika Ghosh, Vijaita Singh | work=Indian Express| datum= 24. 1. 2015 | publisher= Indian Express|pristupdatum=27. 1. 2015}}</ref>
<ref name="muslinkina">Dru C. Gladney, [http://www.islamsymposium.cityu.edu.hk "Islam in China: Accommodation or Separatism?", simpozij o islamu u jugoistočnoj Aziji i Kini], Hong Kong, 2002.</ref>
}}
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.rijaset.ba Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]
* [http://www.vigb.de Islamska zajednica Bosnjaka u Njemačkoj]
* [http://www.muslimanka.net Islamski bošnjački zenski portal]
* [http://www.islamicnetwork.com islamicnetwork.com]
* [http://www.minber.ba/ Islamski Internet Portal]
* [http://www.fetve.org/ Fetve]
* [http://www.islamskazajednica.org/ Islamska zajednica u Srbiji]
* [http://www.dzemat-oberhausen.de/ Islamska zajednica - džemat Oberhausen, SR Njemačka]
* [https://web.archive.org/web/20070206001148/http://wwwuser.gwdg.de/~mriexin/euroislam.html Islam u zapadnoj Evropi]
* [https://web.archive.org/web/20070213095533/http://wwwuser.gwdg.de/~mriexin/DIslam.html Islam u Njemačkoj]
* [http://www.cennet.ws cennet] - islamski direktorij
* [http://www.arabeske-zagreb.com/ Arabeske Zagreb]
* [http://www.islamika.net/ Islamski edukativni portal u BiH]
* [http://www.islambosna.ba Islamski forum na bosanskom jeziku]
 
== Multimedijalni sadržaji ==
 
* [http://www.ikre-bismi-rabbike.net Islamski audio i video sadržaj.] - (audio učenje Kur'ana, audio prijevod Kur'ana, audio hadisi, tekstovi)
* [http://www.islamdl.com Islam Downloads] - islamske multimedijalni sadržaji
* http://www.kiraet.net/ - kira’eti, tedžvid, mekami, učenje Kur’ana…
* [http://islamzasve.net Islam za sve]
 
{{Commonscat}}
{{Islamske teme}}