Otvori glavni meni

Izmjene

Dodana 1.884 bajta ,  prije 2 godine
nema sažetka izmjene
== Osobine ==
=== Fizičke ===
[[Datoteka:Cubic, face-centered.png|thumb|lijevo|180px|Kristalna struktura iterbija, a = 548,1 pm]]
Kao i drugi lantanoidi, iterbij je također srebrenasto-svijetli, mehki [[teški metal]]. On ima neuobičajeno nisku gustoću od 6,973 g/cm<sup>3</sup>, što je znatno manje od [[gustoća]] susjednih lantanoida poput [[tulij]]a odnosno lutecija odnosno približno gustoćama [[neodij]]a ili [[prazeodij]]a. Slična usporedba vrijedi i za neuobičajeno nisku [[tačka topljenja|tačku topljenja]] od 824 °C i tačku ključanja od 1430 °C (za lutecij: tačka topljenja 1652 °C, a ključanja 3330 °C). Ove vrijednosti su u određenoj protivrječnosti sa uobičajenom [[kontrakcija lantanoida|kontrakcijom lantanoida]] a uzrok joj je [[elektronska konfiguracija]] iterbija [Xe] 4f<sup>14</sup> 6s<sup>2</sup>. Zbog potpuno popunjenje f-ljuske, za metalnu vezu dostupna su samo dva valentna elektrona, pa dolazi do znatno slabijih sila veze i znatno većeg atomskog radijusa metala.<ref name="HoWi1938" />
 
 
=== Hemijske ===
Iterbij je tipični neplemeniti metal, koji pri višim temperaturama reagira s većinom [[nemetal]]a. Sa [[kisik]]om sporo reagira na suhom zraku pri standardnim uslovima temperature i pritiska, a mnogo brže ako je u [[zrak]]u prisutna i vlaga. Fino isitnjeni metalni iterbij je, poput drugih neplemenitih metala, vrlo lahko zapaljiv na zraku ili u prisustvu kisika. Smjesa finog praha iterbija i organohalogenih spojeva, kao što su [[heksahloretan]] ili [[politetrafluoroetilen]], sagorijeva uz smaragdno-zeleni plamen.<ref name="Christian"/> Reakcija iterbija i [[vodik]] nije potpuna, jer vodik ulazi u oktaedarske šupljine u metalnoj rešeci te gradi nestehiometrijske hidridne faze, pri čemu sastav zavisi od temperature i pritiska vodika.<ref name="HoWi1938"/><ref name="Ullmann"/>
 
U [[voda|vodi]] iterbij se vrlo sporo rastvara, a mnogo brže u kiselinama istiskujući vodik. U rastvoru, [[ion]]i iterbija su većinom trovalentni, bezbojni, u obliku hidrata [Yb(H<sub>2</sub>O)<sub>9</sub>]<sup>3+</sup>. Žuto-zeleni dvovalentni ion iterbija nije stabilan u vodenim rastvorima, oksidira istiskujući vodik sa vremenom poluraspada od oko 2,8 sata, prelazeći u trovalentni ion.<ref name="HoWi1938"/> Kada se iterbij rastvori u tečnom [[amonijak]]u, kao i kod [[natrij]]a, nastaje plavi rastvor zbog solvatiziranih elektrona.<ref name="Römpp"/>
 
== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
<ref name="Römpp">''[https://roempp.thieme.de/roempp4.0/do/data/RD-25-00061 Ytterbium]''. u: ''Römpp Online''. Georg Thieme Verlag, pristupljeno dana 20. februara 2012.</ref>
<ref name="Christian">Ernst-Christian Koch, Volker Weiser, Evelin Roth, Sebastian Knapp, Stefan Kelzenberg: ''Combustion of Ytterbium Metal.'' u: ''Propellants, Explosives, Pyrotechnics.'' 37, 2012, str. 9–11, {{doi|10.1002/prep.201100141}}</ref>
<ref name="Chesnut">Gary Chesnut, Yogesh Vohra: ''Structural and Electronic Transitions in Ytterbium Metal to 202 GPa.'' u: ''Physical Review Letters.'' 82, 1999, str. 1712–1715, {{doi|10.1103/PhysRevLett.82.1712}}</ref>
<ref name="Bucher">E. Bucher, P. Schmidt, A. Jayaraman, K. Andres, J. Maita, K. Nassau, P. Dernier: ''New First-Order Phase Transition in High-Purity Ytterbium Metal.'' u: ''Physical Review B.'' 2, 1970, str. 3911–3917, {{doi|10.1103/PhysRevB.2.3911}}</ref>