Razlika između verzija stranice "Bosanska banovina"

O nasljedniku bana Kulina nema sigurnijih podataka, tako da godine [[1230]]. spominje se ime ''[[ban Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]]''. On je nakon niza ratova Bosni priključio [[Livno]], župu [[Neretva|Neretvu]], te [[Ustiprača|Ustipraču]]. Ninoslava je nasljedio ban ''[[Stjepan I Kotromanić|Stjepan I]]'' ([[1290]]). Novi bosanski ban imao je vlast samo uz obale [[Drina|Drine]], tako da je navedeno stanje iskoristio hrvatski feudalac [[Pavle Bribirski (Šubić)|Pavle Šubić]], te svoju vlast proširio i u Bosni. Sin Pavla Šubića, [[Mladen II Bribirski (Šubić)|Mladen II Šubić]] starao se o budućem bosanskom ''[[Stjepan II Kotromanić|banu Stjepanu II Kotromaniću]]'' koji [[1322]]. godine napušta staratelja te ratuje na strani ugarskog kralja Karla. Uz njegovu pomoć je protjerao porodicu [[Šubići|Šubića]], te uspostavlja vlast nad cijelim teritorijom Bosne. Svoj najveći uspon, Bosna je doživjela za vrijeme svoga zadnjeg bana, ''[[Tvrtko I|Tvrtka I]]''' ([[1353]]. - [[1391]].). Nakon krunisanja Tvrtka I u [[Mile|Milama]] kod [[Visoko u srednjem vijeku|Visokog]], [[1377]]. godine, Bosnom vladaju kraljevi.

 

{{Tačnost}}

* [[Ladislav II Ugarski]] ( [[1137]] - [[1159]])