Razlika između verzija stranice "Veliki ilirski ustanak"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 1:
'''
== Uvod ==
▲Vođa ustanka bio je [[Baton]] (Bato). Rođen je vjerovatno između 35. i 30. godine p. n. e. na području "gornje" [[Bosna (regija)|Bosne]]. Pripadao je Dezitijatima koji su naseljavali područja današnje centralne [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Od 33. godine p. n. e. Dezitijati su bili pod Rimskom vlašću sa statusom polu-nezavisnog ''civitas peregrini'' (naziv za slobodno stanovništvo koje je imalo određenu administrativnu i teritorijalnu autonomiju ali bez statusa građana Rima). U dato vrijeme navedene teritorije su bile dio rimske provincije [[Ilirikum]] čije je sjedište bilo u [[Salona|Saloni]], na obali Jadranskog mora. Smatra se da je Batonova porodica bila uticajna a da je on kao odrastao muškarac bio [[politika|politički]] i [[vojska|vojni]] zvaničnik Dezitijata (''princeps'').
=== Razlozi za pobunu ===
Line 9 ⟶ 8:
Razlozi sa pobunu su bili brojni i uslovljeni datim [[historija|historijskim]], [[politika|političkim]], [[ekonomija|ekonomskim]] i [[sociologija|socijalnim]] okolonostima. Kao glavne razloge mogu se pretpostaviti slijedeći:
*
* Okrutnost i nesposobnost nove uprave;
* Visoki [[porez]]i;
* Mobilizacija (masovna regrutacija Ilira za rat protiv [[Germani|Germana]]);
* [[Ksenofobija]];
* Osjećaj etničkog i kulturnog jedinstva među ilirskim plemenima;
* Svijest o sopstvenoj moći, a neposredni povod bio je
* Mobilizacija stanovništva u Rimsku vojsku, uključujući i mornaricu.
Dakle, nekoliko ilirskih plemena iz [[Panonija|Panonije]] i [[Dalmacija|Dalmacije]] pobunili su se protiv rimske vlasti zbog visokih poreza i prisilne regrutacije. Naime, [[Rimljani]] su planirali napasti [[Germani|germansko]] pleme [[Markomani]] te je s tim ciljem na umu [[Cezar Augustus]] naredio mobilizaciju među Ilirima.
Red 119:
=== Rimski trijumf ===
[[Datoteka:Batonski.jpg|thumb|250px|left|Gravura-reljef ''Gemma Augustea'', kameja iz vremena Augusta, koja evocira rimsku pobjedu u Velikom Ilirskom ustanku od 6. do 9. god. n. e.<br/> (sada se nalazi u ''Kunsthistorisches Museum'' u Beču)]]
Za ovu pobjedu Tiberije je još jednom proglašen ''imperatorom'' i skupa sa Germanikusom počašćen ceremonijom ''trijumf''.
|