Razlika između verzija stranice "Glasinačka kultura"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 1:
'''Glasinačka kultura''' je najizrazitija grupa [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[Željezno doba|željeznog doba]], sa nizom lokalnih karakteristika, koja se rasprostirala u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], jugozapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i sjevernim dijelovima [[Crna Gora|Crne Gore]].
[[Mati
Smatra se da su nosioci glasinačke željezne kulture bili [[Iliri]], te da se čitav kulturni kompleks može vezati za njihovo pleme [[Autarijati|Autarijate]].<ref>J. J. Wilkes, ''The Illyrians'', 1992., str. 45. ISBN 0631198075</ref>
Red 9:
Već prve godine nakon ulaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u Bosnu i Hercegovinu Glasinačka visoravan postaje predmet slučajnih nalaza i amaterskih istraživanja pojedinaca. Poručnik Johan Leksa, prilikom izgradnje puta Han Podromanija-[[Rogatica]], otvorio je prve tumule na visoravni (lokalitet Glasinačko polje-[[Bjelosavljevići]]) i tom prilikom je u jednom [[Tumuli|tumulu]] iz grupe kraj rijeke Rešetnice naišao među ostalim nalazima i na čuvena ''bronzana glasinačka kultna kolica'' koje "vuku" dvije ptice. Glasinačka kolica, koja se čuvaju u muzeju u [[Beč]]u, postala su dio udžbenika, knjiga i literature širom svijeta.
Od kraja 19. vijeka istraživanja organizira [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Istraživanja su provedena u periodu od 1886-97. godine, najprije na Glasinačkom polju, a kasnije su proširena do [[Prača|Prače]] i [[Drina|Drine]], pa je arheološki pojam Glasinac (glasinačko područje) znatno širi od geografskog. Evidentirano je oko 50 [[Gradine na Glasincu|prahistorijskih gradina]] i više od 1200 tumula (grobnih humaka) od kojih je veći dio istražen. Istraživanja su vodili [[Ćiro Truhelka]], Р. Stratimirović,
Nalazi iz Mramorca u jaseničkom kraju, koje je Milutin Garašanin obradio 1949, inicirali su istraživanje prekodrinske glasinačke kulture starijeg željeznog doba, lokaliteta u zapadnoj Srbiji (Ražani i Kriva Reka). Kasnija otkrića monumentalnih grobova u Atenici, Pilatovićima i [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] i obrada materijala pronađenog u njima samo su dodatno potvrdila prisustvo ilirsko-autarijatske komponente i osvijetlila njen kulturni i narodni razvoj duboko na području istočno od [[Drina|Drine]]. Istraživanja su nastavljena na [[Kosovo|Kosovu]] (Romaja i Pećka Banja), Pešteru i sjevernoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]] ([[Pljevlja]] i monumentalni grob Lisje polje kod [[Ivangrad]]a).<ref>HISTORIJA AUTARIJATA -Salmedin Mesihović, Sarajevo 2014</ref>.
[[Gradina|Naselja (gradine)]] smještena su na vrhovima brda i sličnim mjestima pogodnim za odbranu, a štićena su i kamenim bedemima. [[Tumuli]] su pretežno koncentrirani oko gradina u nekropole ili manja groblja, ali ih ima i daleko od naselja. Podizani su od zemlje, kombinacije zemlje i kamena, a najčešće od samog kamena. Dimenzije su im različite: prosječno su prečnika od 8 do 10 m, a za razliku od srednje Evrope gdje su karakteristični ravni grobovi, ovi su visoki oko 1 m, ali ima i većih. U nekima je nađen samo po jedan grob, većinom ih ima više, a nisu rijetki veći tumuli koji su služili kao porodična ili rodovska groblja sa po 2000 pokojnika, pa i više.
Najveći dio nalaza trenutno je u depoima [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]], manji dio (porijeklom sa prostora istočno od [[Drina|Drine]]) u nizu zavičajnih muzeja [[Srbija|Srbije]], a jedan dio (i to sa dosta vrijednim nalazima) nalazi se u Prirodno-historijskom muzeju u [[Beč]]u, te u nizu privatnih zbirki i kolekcija.
Hronologiju glasinačkih nalazišta izradili su Alojz Benac i
*Glasinac I - rano bronzano doba ili pred ilirski period (1800 – 1500. p.n.e)
*Glasinac II - srednje bronzano doba ili proto ilirski period (1450 – 1300. p.n.e)
Red 34:
Najveći procvat se događa u [[željezno doba|željeznom dobu]] (Glasinac IV i Glasinac V) iz kojega potječe većina gradina i grobova. U 8. vijeku p. n. e. počinje upotreba željeza u izradi oružja i tokom ovog razdoblja željezo sve više ulazi u život. U sljedećem, 7. vijeku, započinje veliki zamah domaće proizvodnje i željeznog oružja i bronzanog nakita te nastaje veliki broj varijanti oružja i nakita sa karakteristikama specifičnim samo za autarijatsko područje u tehničkom i umjetničko-stilskom smislu. Postoji činjenica da i pored raznovrsnosti pokretnog materijala, glasinačka kultura starijeg željeznog doba ipak pokazuje visoki stepen ujednačenosti, bar u svojim osnovama.
Pokretni materijal ([[nakit]], [[oružje]], [[oruđe]], [[keramika]] i posuđe) starijeg željeznog doba pokazuje i jasan kontinuitet sa kasnim bronzanim dobom. Jedine dvije razlike pokretnog materijala iz grobova starijeg željeznog doba u odnosu na grobne priloge iz prethodne faze bronzanog doba su znatno veća zastupljenost željeznog oružja i raznovrsnost nakita. U grobovima se nailazi na raznovrstan nakit, naročito bogat u ženskim, ali zastupljen i u muškim grobovima. U starijem željeznom dobu za izradu nakita se uglavnom koristi bronza, a mjestimično se nailazi i na [[kalaj]]. Nakit od [[Srebro|srebra]] je rijedak, a od [[Zlato|zlata]] naročito. Nakit od ova dva plemenita metala postaje češći među nalazima tek sa intenziviranjem kontakata sa grčko-mediteranskim svijetom.
Iz još nerazjašnjenih okolnosti, ova se kultura, po svemu sudeći i političko-etnička zajednica, sredinom latena gubi, kada u [[tumuli]]ma nestaje karakterističnog „glasinačkog“ materijala. U stručnoj lietarturi taj fenomen nije do kraja razjašnjen (vjerovatno pod [[Autarijati i Kelti|pritiskom Kelta]]). Smatra se da je nakon seobe Autarijata u [[Dardanci|Dardaniju]] došlo do
== Literatura ==
* Alojz Benac-Đuro Basler-[[Borivoj Čović]]-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
* Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
* Salmedin Mesihović, Sarajevo 2014 -HISTORIJA AUTARIJATA
* [[Salmedin Mesihović]], Dezidijati, Sarajevo, 2007
* [[Blagoje Govedarica]], Filozofski fakultet Sarajevo, 2014 –Glasinac i Glasinačka kultura.
▲Iz još nerazjašnjenih okolnosti, ova se kultura, po svemu sudeći i političko-etnička zajednica, sredinom latena gubi, kada u [[tumuli]]ma nestaje karakterističnog „glasinačkog“ materijala. U stručnoj lietarturi taj fenomen nije do kraja razjašnjen (vjerovatno pod [[Autarijati i Kelti|pritiskom Kelta]]). Smatra se da je nakon seobe Autarijata u [[Dardanci|Dardaniju]] došlo do vakuma, koji je trajao sve do [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|rimskog vremena]]. Ukoliko bi se prihvatila teza o Autarijatima kao nosiocima „glasinačke kulture“, značilo bi da su se [[Desidijati]] na to područje naselili naknadno i u dužem vremenskom procesu nastanili uglavnom župnije krajeve.<ref>[http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3727 Komisija za nacionalne spomenike]</ref>
== Reference ==
{{
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u vrijeme Ilira]]
[[Kategorija:Prahistorija]]
[[Kategorija:Glasinac]]
|