Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Memorija (biologija)"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m dekroatizacija, replaced: netko → neko
No edit summary
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Prijevod}}{{Preuređivanje}}▼
:''Ovaj članak govori o memoriji kao ljudskoj sposobnosti. Za ostala značenja pogledajte [[memorija (čvor)|memorija]].''
'''Memorija''' predstavlja sposobnost nekog organizma da sačuva, zadrži te kasnije pozove informaciju. Ova definicija se može koristiti kao osnova i kada govorimose govori o memoriji uređaja, recimo [[Memorija računara|memoriji računara]].
▲{{Prijevod}}{{Preuređivanje}}
 
'''Pamćenje''' je mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja [[informacija]]. Pamćenje je uvelikeuveliko značajno za čovjeka, za njegov razvoj i njegov identitet. Ono je u uskoj vezi s učenjem, moglimoglo bi bismose reći da bez njega učenje ne bi imalo smisla jer je pamćenje mjesto na kojem se čuvaju informacije, a ujedno je i proces unutar čovjeka koji obrađuje te informacije.
 
== Vrste pamćenja ==
Postoje tri vrste pamćenja:
 
* '''Epizodičko pamćenje''' – pod epizodičkim pamćenjem podrazumijevamopodrazumijevaju se sjećanja na događaje koje je neko doživio ili koji su se dogodili u njegovoj blizini. Epizodičko pamćenje se odnosi na vremensko određivanje zbivanja pojedinih događaja, dakle postavlja se pitanje kada i gdje smoje usvojilineko usvojio neku informaciju (npr. štošta smoje jelijeo za doručak...)
 
* '''Semantičko pamćenje''' – informacije koje su pohranjene u epizodičko pamćenje dalje sele u semantičko pamćenje. Za semantičko pamćenje možemomože se reći da se odnosi na opće znanje za razliku od epizodičkog. Dok smose u epizodičkom pamćenju događaje doživjelidoživljavaju, u semantičkom ihse nismonisu doživjelidesili, ali ih znamose poznaje kao neke opće činjenice (npr. da je [[William Shakespeare|Shakespeare]] napisao "[[Hamlet]]a"). Semantičko pamćenje je nužno za uporabuupotrebu jezika, odnosi se na pamćenje značenja riječi i pojmova, gramatičkih pravila za slaganje rečenica itd.
 
* '''Proceduralno pamćenje''' – proceduralno pamćenje ili pamćenje [[vještina]] sadrži znanje o tome kako se nešto radi ili izvodi. Neke vještine poput vožnje [[bicikl]]a, [[plivanje|plivanja]], gašenja svjetla i sličnog ne zaboravljamozaboravljaju se nikako tokom [[život]]a.
 
:Proceduralno pamćenje uključuje tri faze:
Red 24:
 
== Tri procesa pamćenja ==
* '''Kodiranje''' –- informacije kojekoja se želimožele zadržati u pamćenju se kodiraju u kratkoročnom pamćenju. Te informacije se moraju promijeniti tako da budu smislene i da imaju [[logika|logički]] slijed, kako bi se mogle pohraniti i poslije pronaći. Ta promjena [[informacija]] pri pamćenju u oblik koji se može pohraniti i poslije pronaći zove se kodiranje. Na takav način se informacije pripreme za pohranučuvanje u dugoročno pamćenje. Kodiranjem nastojimonastoji se smanjiti količinukoličina informacija odbacujući nevažno i redundantno, te se time olakšavamoolakšava buduće pronalaženje informacija.▼
 
[[Kodiranje]] je jedinstveno za svaku osobu, svaka [[osoba]] će različito kodiratikodira određenu informaciju na svoj način (npr. istu priču pet ljudi ispričat će po sjećanju na pet različitih načina). Postoji i semantičko kodiranje, a to je pohranjivanje podražaja na temeljuosnovu njihovanjihovog značenja.▼
▲* '''Kodiranje''' – informacije koje želimo zadržati u pamćenju se kodiraju u kratkoročnom pamćenju. Te informacije se moraju promijeniti tako da budu smislene i da imaju [[logika|logički]] slijed, kako bi se mogle pohraniti i poslije pronaći. Ta promjena [[informacija]] pri pamćenju u oblik koji se može pohraniti i poslije pronaći zove se kodiranje. Na takav način se informacije pripreme za pohranu u dugoročno pamćenje. Kodiranjem nastojimo smanjiti količinu informacija odbacujući nevažno i redundantno, te time olakšavamo buduće pronalaženje informacija.
 
* '''Pohranjivanje''' – druga faza procesiranja informacija je pohranjivanje, a to je održavanje informacija tokom vremena. Da bismobi se što bolje zadržalizadržavale informacije u pamćenju, dobro je ponavljati. Naše znanjeZnanje o funkcioniranju našeg pamćenja [[psihologija|psiholozi]] nazivaju [[metamemorija]]. Ona omogućava učinkovitodjelotvorno kodiranje, pohranjivanje i dosjećanje informacija.▼
▲[[Kodiranje]] je jedinstveno za svaku osobu, svaka [[osoba]] će različito kodirati određenu informaciju na svoj način (npr. istu priču pet ljudi ispričat će po sjećanju na pet različitih načina). Postoji i semantičko kodiranje, a to je pohranjivanje podražaja na temelju njihova značenja.
 
* '''Pronalaženje''' – treći proces pamćenja je pronalaženje ili lociranje pohranjenih informacija i njihovo vraćanje u [[svijest]]. Pronaći informaciju će biti lakše ako smo je kodiralikodirana na što kvalitetniji način (npr. koristeći semantičko kodiranje).▼
▲* '''Pohranjivanje''' – druga faza procesiranja informacija je pohranjivanje, a to je održavanje informacija tokom vremena. Da bismo što bolje zadržali informacije u pamćenju dobro je ponavljati. Naše znanje o funkcioniranju našeg pamćenja [[psihologija|psiholozi]] nazivaju [[metamemorija]]. Ona omogućava učinkovito kodiranje, pohranjivanje i dosjećanje informacija.
 
▲* '''Pronalaženje''' – treći proces pamćenja je pronalaženje ili lociranje pohranjenih informacija i njihovo vraćanje u [[svijest]]. Pronaći informaciju će biti lakše ako smo je kodirali na što kvalitetniji način (npr. koristeći semantičko kodiranje).
 
== Smetnje pamćenja ==
Line 38 ⟶ 37:
 
* Prema nazivu [[bolest]]i
* Prema mjestu mozgovnog oštećenja mozga
* Prema funkcionalnom oštećenju mozga
 
== Amnezije ==
 
Općenito smanjena mogućnost pamćenja zove se [[hipomnezija]], a poremećaj koji se očituje u pamćenju svih informacija koje se percipiraju zove se [[hipermnezija]]. Kod starijih ljudi mogu se pojavljivati lažna sjećanja ili [[paramnezija|paramnezije]], koje nastaju tako što se praznine u sjećanju popunjavaju izmišljenim podacima. Tu se ubraja i fenomen „[[deja vu]]“ pri čemu imamoosoba dojam da se odvija ono što smoje već doživjelidoživjela.
 
Znamo da se nakon potresa [[mozak|mozga]] ne možemo sjetiti događaja koji su se zbili neposredno prije i to se naziva retrogradna [[amnezija]]. No znatno veći problem je anterogradna amnezija – nemogućnost stvaranja novog dugoročnog pamćenja. Ova se bolest može javiti i kao posljedica dugotrajnog konzumiranja [[alkohol]]a (nedostatak [[vitamin B|vitamina B]]).▼
 
Baddeley razlikuje primarnu i sekundarnu amneziju. Primarna amnezija se odnosi na jak deficit u dugoročnom pamćenju bez manjkavosti u ostalim aspektima, dok se sekundarna amnezija odnosi na probleme s dugoročnim pamćenjem koji se pojavljuju kao posljedica deficita ostalih procesa (npr. smanjena ili potpuno izgubljena mogućnost razumijevanja [[govor]]a ili smetnja pažnje).▼
 
▲Znamo da se nakonNakon potresa [[mozak|mozga]] neke osobe se ne možemomogu sjetiti događaja koji su se zbili neposredno prije i to se naziva retrogradna [[amnezija]]. No znatnoZnatno veći problem je anterogradna amnezija – nemogućnost stvaranja novog dugoročnog pamćenja. Ova se bolest može se javiti i kao posljedica dugotrajnog konzumiranja [[alkohol]]a (nedostatak [[vitamin B|vitamina B]]).
Amnezije se odnose samo na epizodičko pamćenje, dok semantičko ostaje neoštećeno.
 
▲Baddeley razlikuje primarnu i sekundarnu amneziju. Primarna amnezija se odnosi na jak deficit u dugoročnom pamćenju bez manjkavosti u ostalim aspektima, dok se sekundarna amnezija odnosi na probleme s dugoročnim pamćenjem koji se pojavljuju kao posljedica deficita ostalih procesa (npr. smanjena ili potpuno izgubljena mogućnost razumijevanja [[govor]]a ili smetnja pažnje). Amnezije se odnose samo na epizodičko pamćenje, dok semantičko ostaje neoštećeno. Postoje i normalne promjene pamćenja uzrokovane [[Starenje|starenjem]] i patološke promjene poput senilne demencije ([[skleroza]]).
Postoje i normalne promjene pamćenja uzrokovane [[starenj]]em i patološke promjene poput senilne demencije ([[skleroza]]).
 
Osim amnezija poznata je i [[Alzheimerova bolest]] koja se očituje smetnjama u semantičkom pamćenju, te [[Korsakovljev sindrom]] čiji je simptom anterogradna amnezija, a veže se uz oštećenja limbičkog sustavasistema.
{{stub-biol}}
{{Commonscat|Memory}}
 
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Memorija_(biologija)"