Razlika između verzija stranice "Dobor"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici d:Q12629913 na Wikidati |
No edit summary |
||
Red 1:
'''Dobor''' je [[Srednji vijek|srednjevjekovni]] utvrđeni grad u donjem toku [[Rijeka Bosna|rijeke Bosne]] sjeverno od [[Doboj|Doboja]], u blizini [[Modriča|Modriče]] na izlazu tjesnaca između planina [[Trebava|Trebave]] i [[Planina Vučijak|Vučijaka]]. Nalazio se na teritoriji srednjovjekovne župe Nenavište, oblast Usora. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. <ref>[http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2545 Dobor]</ref>
== Historija ==
[[Kategorija:Tvrđave u srednjovjekovnoj Bosni]]▼
Podigao ga je [[1387]]. godine hrvatski ban [[Ivaniš Horvat]], na temeljima još starije tvrđave iz XIII vijeka, da bi poslužio kao oslonac pri upadima u [[Slavonija|Slavoniju]] i [[Mačva|Mačvu]]. Mađarski kralj [[Žigmund Luksemburški]] zauzeo ga je [[1394]]. godine i zapalio, dok je gušio pobunu neposlušne vlastele. Iz tog pohoda je njegova povelja pisana 15. jula 1394. ''in descensu nostro campestri sub castro Dobor vocato'' (u vojnom kampu pod gradom zvanim Dobor). Zbog važnog položaja, kralj ubrzo ga je obnovio. Dva dokumenta datirana 26. maja i 5. juna 1408. dokazuju Žigmundovo prisustvo u Dobru.
Pred Doborom Žigmund porazio je u jesen 1408. Godine [[Tvrtko II Kotromanić|Tvrtka II]], te zarobio i [[Bosansko-ugarski ratovi|pogubio u masakru 171 bosanskog plemića]].
U novom ratu 1415. godine porazom od Osmanlija kod Makljenovca (Doboj), Sigismund se povukao iz Bosne u kojoj je izgubio [[Usora (oblast)|Usoru]] i [[Soli]] i više se nije jače uplitao u bosanske prilike.
Od 1463. do 1536., prema dokumentima iz 1499., 1528. i 1536. godine, Dobor je bio pod vlašću ugarsko-hrvatskih velikaša od kojih su u njemu najduže vladali slavonski plemići Berislavići (koji se prvi puta pominju 1470. godine kao comes perpetuus de Dobor. Dobor je bio u okviru [[Banovina Srebrenik|Srebreničke banovine]] i dijelio sudbinu ostalih utvrđenja, a to se uglavnom odnosi na pomanjkanje sredstava za odbranu grada.
Pod [[Turci|Turcima]], koji su ga zauzeli [[1536]]. imao je stalnu posadu od 40 vojnika. Grad je pripojen [[Bosanski sandžak|Bosanskom sandžaku]] i Brodskom kadiluku.
Prvi poznati dizdar Dobora bio je Muhjudin aga do 1587. godine. Naslijedio ga je njegov sin Jusuf-aga, koji je tu dužnost vršio do 1610. godine. Njega je naslijedio njegov sin Aga Dede, učen čovjek koji se rodio u Doboru, i ostavio njegov opis. U njegovom djelu koje je nastalo 1622-1623. godine navedena su imena svih dizdara od 1536. do 1623. godine.
Godine [[1716]]. preoteli su ga Austrijanci. Požarevačkim mirom [[1718]]. vraćen je [[Turska|Turskoj]], ali je napušten kao utvrđenje. Zamijenila ga je [[Derventa]].
== Opis ==
Grad Dobor je primjer odbrambene arhitekture kasnog srednjeg vijeka, u čemu se ogleda njegova vrijednost. Najmarkantniji oblici u današnjem izgledu utvrđenja su dvije kule spojene sa dva paralelna bedema duga po 18 metara, dvorište i bedem prema rijeci Bosni. Prva kula ima izgled nepravilnog valjka, čiji prečnik u osnovi iznosi oko 10 metara, a vanjska visina oko 18 metara. Druga kula ima oblik latiničnog slova D, prečnika je oko 6 metara, a visine oko 19 metara. Još jedna kula naknadno je ugrađena u zapadni zid.
Tvrđava rekonstruisana je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].
== Arheologija ==
Tvrđava je arheološki sitraživana.
Keramički nalazi su brojni (domaća kasnosrednjovjekovna keramika, uvozna majolika plave boje, te takozvana mađarska keramika i keramički utezi za tkalači stan). Iz osmanskog perioda potiču fragmenti gleđosanih posuda i lula.
Brojno su zastupljeni metalni predmeti, alatke i vojni pribor. Od oružja iskopano je mnogo srelica, kopalja, jedna gotička mamuza, vojničke potkove i dio istopljenog pancira.
Od drugih metala nađeni su dijelovi topovskih cijevi od livene bronze i jedan mesingani prsten.
Od kamenog materijala pronađeni su dijelovi žrvnjeva, 2 profilirana doprozornika s kule A i kamene kugle.
Na Doboru je nađeno 29 novčića dubrovačkog, ugarskog, osmanlijskog i austrijskog porijekla, koji pokrivaju cijelo razdoblje postojanja utvrđenja.
Pokretni arheološki materijal sa lokaliteta Dobor-kule od 1978. godine postoji i čuva se u Muzeju u Doboju.
== Literatura ==
* [[Hamdija Kreševljaković]], Naše starine 1953 -Stari bosanski gradovi
* [[Husref Redžić]], 2009 -Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini
* Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1982.
* Ivo Bojanovski, "Dobor u Usori (sjeverna Bosna) (Rezultati arheoloških istraživanja 1969-1973)", Naše starine, XIV-XV, Sarajevo 1981., 11-38.
== Reference ==
{{Refspisak}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.upoznajsrpsku.com/index.php?language=SR&charset=latin&page=135 Tvrđava Dobor]
* [https://miruhbosne.wordpress.com/2016/04/09/stari-grad-dobor-modrica/ Dobor]
{{Tvrđave u BiH}}
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Modriči]]
| |||