Razlika između verzija stranice "Demokratija"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika 185.50.58.54 i vraćeno na izmjenu 2809257 korisnika Palapa
Red 88:
== Za i protiv ==
 
Tradicionalno, cijela svrha demokratije je da zaustavi preveliko gomilanje moći u rukama jednog pojedinca ili nekoliko njih. Ona treba da stvori ravnotežu koja bi dala dovoljno moći za ono što [[Alexandar Hamilton]] naziva ''snažnom i energetičnom vladom'' i da izbjegne davanje previše moći tako da se ona zloupotrijebi. Neki, kao [[Winston Churchill]], smatraju demokratiju ''najmanje lošim'' od svih oblika vladavine (''demokratija je najgori oblik vladavine osim svih ostalih koji su bili isprobani sa vremena na vrijeme''). Stvarajući sistem gdje građani mogu smjenjivati vladajuću grupu, bez promijene legalnog temelja vladavine, demokratija smanjuje političku nesigurnost i nestabilnost, i uvjerava građane da koliko se god oni ne slagali sa postoječim mjerama, imat će šansu promijeniti one na vlasti, ili mjere sa kojima se ne slažu. Demokratija je, također, vezana za ideju ustavne vladavine, stavljajući granicu koju vladajuća većina u vladi ne može priječi.
 
Ipak, neki vjeruju da ne postoji sistem koji može idealno upravljati društvom i da demokratija nije moralno idealna. Zastupnici ove tvrdnje govore da je u srcu demokratije vjerovanje da, ako se većina slaže, da je legitimno povrijediti manjinu. Oni koji se ne slažu sa ovom tvrdnjom vjeruju da u liberalnim demokratijama gdje su manjinske grupe zaštićene, manjine i većine se, ustvari, stvaraju gotovo sa svakim različitim pitanjem.