Razlika između verzija stranice "Sefardi"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Sarajevo Old Synagogue 01.jpg|thumb|desno|200px|Stara sefardska [[sinagoga]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] izgrađena [[1587]]. godine.]]
'''Sefardi''' su Jevreji [[Španija|Španije]], [[Portugal|Portugala]], [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Pridjev "sefardski" i odgovarajuće imenice sefardi (jednina) i sefarda (množina) su izvedeni iz [[Hebrejski jezik|hebrejske]] riječi "Sefaradu", koja se odnosi na Španiju.<ref name="j"> http://www.jewfaq.org/ashkseph.htm </ref> Često se smatra da se njihov dolazak u Španiju dogodio ubrzo nakon što je [[Babilon|babilonski]] kralj [[Nabukodonosor II]] osvojio [[Jerusalem]] i uništio [[Jerusalemski hram|hram]] 586. p.n.e.<ref> http://www.orbilat.com/Languages/Spanish-Ladino/History/Ladino-History.htm </ref> Sefardi se često dijele na Sefarde iz Španije i Portugala, i Mizrahim iz Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Riječ "Mizrahia" dolazi iz hebrejskog jezika i znači "istočnjak". Postoji mnogo preklapanja između Sefarda i Mizrahim. Do [[1400]]. godine, na Iberijsko poluostrvo, Sjeverna Afrika i Bliski istok su bili pod kontrolom [[Muslimani (narod)|muslimana]], koji su uglavnom Jevrejima dozvoljavali da se slobodno kreću po cijeloj regiji. Ova relativno blagonaklona vladavina omogućila je da se sefardski judaizam razvije.<ref name="j"> http://www.jewfaq.org/ashkseph.htm </ref> Nakon što su ediktom takozvanih "[[Katolički kraljevi|katoličkih vladara]]", [[Ferdinand I, kralj Aragonije|Ferdinanda Aragonskog]] i [[Izabela I, kraljica Kastilje|Izabele od Kastilje]], od 31. marta [[1492]]. godine protjerani prvo iz Španije, potom i iz Portugala, iberijski Jevreji su utočište našli uglavnom u pokrajinama [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]]. Sultan [[Sulejman I|Sulejman Veličanstveni]] je prihvatio i zaštitio prognane, smatrajući ih vrijednim i konstruktivnim. Nakon pojedinačnih dolazaka, već početkom [[16. vijek|16. vijeka]], Jevreji se u Bosnu i Hercegovinu i Sarajevo u većem broju doseljavaju oko [[1550]]. godine.<ref> http://www.makabijada.com/dopis/gradovi/SA%20valerijan.htm </ref>
'''Sefardi''' su Jevreji [[Španija|Španije]], [[Portugal|Portugala]], [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]] i [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Pridjev "sefardski" i odgovarajuće imenice sefardi (jednina) i sefarda (množina) su izvedeni iz [[Hebrejski jezik|hebrejske]] riječi "Sefaradu", koja se odnosi na Španiju. <ref name="j"> http://www.jewfaq.org/ashkseph.htm </ref>
Često se smatra da se njihov dolazak u Španiju dogodio ubrzo nakon što je [[Babilon|babilonski]] kralj [[Nabukodonosor II]] osvojio [[Jerusalem]] i uništio [[Jerusalemski hram|hram]] [[586. p.n.e.]]. <ref> http://www.orbilat.com/Languages/Spanish-Ladino/History/Ladino-History.htm </ref>
Sefardi se često dijele na Sefarde iz Španije i Portugala, i Mizrahim iz Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Riječ "Mizrahia" dolazi iz hebrejskog jezika i znači "istočnjak".
Postoji mnogo preklapanja između Sefarda i Mizrahim. Do [[1400]]. godine, na Iberijsko poluostrvo, Sjeverna Afrika i Bliski istok su bili pod kontrolom [[Muslimani (narod)|muslimana]], koji su uglavnom Jevrejima dozvoljavali da se slobodno kreću po cijeloj regiji. Ova relativno blagonaklona vladavina omogućila je da se sefardski judaizam razvije. <ref name="j"> http://www.jewfaq.org/ashkseph.htm </ref>
Nakon što su ediktom takozvanih "katoličkih vladara", [[Ferdinand Aragonski|Ferdinanda Aragonskog]] i [[Izabela od Kastilje|Izabele od Kastilje]], od 31.3.[[1492]]. godine protjerani prvo iz Španije, potom i iz Portugala, iberijski Jevreji su utočište našli uglavnom u pokrajinama [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Sultan [[Sulejman Veličanstveni]] je prihvatio i zaštitio prognane, smatrajući ih vrijednim i konstruktivnim.
Nakon pojedinačnih dolazaka, već početkom [[16. vijek|16. vijeka]], Jevreji se u Bosnu i Hercegovinu i Sarajevo u većem broju doseljavaju oko [[1550]]. godine.
<ref> http://www.makabijada.com/dopis/gradovi/SA%20valerijan.htm </ref>
 
== Također pogledajte ==