Razlika između verzija stranice "Glasinačka kultura"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 36:
Pokretni materijal ([[nakit]], [[oružje]], [[oruđe]], [[keramika]] i posuđe) starijeg željeznog doba pokazuje i jasan kontinuitet sa kasnim bronzanim dobom. Jedine dvije razlike pokretnog materijala iz grobova starijeg željeznog doba u odnosu na grobne priloge iz prethodne faze bronzanog doba su znatno veća zastupljenost željeznog oružja i raznovrsnost nakita. U grobovima se nailazi na raznovrstan nakit, naročito bogat u ženskim, ali zastupljen i u muškim grobovima. U starijem željeznom dobu za izradu nakita se uglavnom koristi bronza, a mjestimično se nailazi i na [[kalaj]]. Nakit od [[Srebro|srebra]] je rijedak, a od [[Zlato|zlata]] naročito. Nakit od ova dva plemenita metala postaje češći među nalazima tek sa intenziviranjem kontakata sa grčko-mediteranskim svijetom. I tek od početka 5. vijeka p.n.e. nailazi se na sve veći broj predmeta izrađenih od srebra i od zlata (posebno značajno nalazište u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]]). [[Željezo]] se jedino zadržava u izradi pojedinih tipova fibula i to samo u ranim fazama, a i postupno se i ova rijetka upotreba željeza za izradu nakita gubi. [[Bronza]] se, pored svoje primarne upotrebe za izradu nakita, upotrebljava još i u izradi metalnih dijelova odjeće, konjske orme te sitnog oruđa i pribora svakodnevne upotrebe. Dok u načelu prilično izostaje upotreba željeza u izradi nakita, dotle se ono upotrebljava za proizvodnju ofanzivnog oružja (koplja, mačevi, ratne sjekire i noževi) i djelimično za izradu oruđa (sjekire i noževi). <ref> http://www.zemaljskimuzej.ba/arheologija/prahistorija.php Nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu</ref> U naoružanju bronza se koristi samo za izradu defanzivnog oružja (knemida i obloga štita). Defanzivno oružje (šljem, knemide, oklop i štit) nalazi se najčešće u bogatim ratničkim ili [[Tumuli ilirskih kneževa|kneževskim grobovima]]. Pored nakita, oružja i oruđa, u tumulima se nailazi i na znatno prisustvo [[Keramika|keramike]].
 
Iz još nerazjašnjenih okolnosti, ova se kultura, po svemu sudeći i političko-etnička zajednica, sredinom latena gubi, kada u [[tumuli]]ma nestaje karakterističnog „glasinačkog“ materijala. U stručnoj lietarturi taj fenomen nije do kraja razjašnjen (vjerovatno pod [[Autarijati i Kelti|pritiskom Kelta]]). Smatra se da je nakon seobe Autarijata u [[Dardanci|Dardaniju]] došlo do vakuma, koji je trajao sve do [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|rimskog vremena]]. Ukoliko bi se prihvatila teza o Autarijatima kao nosiocima „glasinačke kulture“, značilo bi da su se [[Desidijati]] na to područje naselili naknadno i u dužem vremenskom procesu nastanili uglavnom župnije krajeve.<ref>[http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3727 Komisija za nacionalne spomenike]</ref>
 
== Reference ==