43.296
izmjena
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
ref |
||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}
{{Dinastija
Line 19 ⟶ 18:
== KARAKTERISTIKE VLADAVINE ==
[[Datoteka:Qing china.jpg|mini|Qing Kina]]
U prvoj polovini 17. vijeka dinastija [[Ming]] gubi kontrolu nad carstvom, te se otvara prostor za vojni prodor Mandžuraca koji su uspostavili kontrolu nad Kinom i osnovali dinastiju Qing. Međutim, vojna pobeda nad narodom Han nije riješila problem kako i na koji način vladati Kinom. Superiornost kineske kulture u odnosu na kulturu osvajača učinila je da carevi [[Kang Xi]] i [[Zong Zheng]] prihvate konfučijansko nasljeđe i da na tim osnovama razvijaju kinesko društvo. Kina je od 1644. potčinjena vlasti mandžurske dinastije Qing. Mandžurci su vodili vještu politiku i samo tako su i mogli da se održe. Usvojili su kineske običaje i njihovu tradiciju, zaveli jednakost Kineza i Mandžuraca u visokim vladinim zvanjima, prepustili Kinezima čitavu općinsku upravu i veći dio pokrajinske administracije. Ponašali su se kao da nastavljaju djelo kineskih dinastija i usjpeli su za sebe da vežu većinu kineskih intelektualaca. Od kraja 18. vijeka počinju da se javljaju znaci opadanja mandžurske dinastije, tajna društva organizuju pobune koje su sve češće.▼
▲U prvoj polovini 17. vijeka dinastija [[Ming]] gubi kontrolu nad carstvom, te se otvara prostor za vojni prodor Mandžuraca koji su uspostavili kontrolu nad Kinom i osnovali dinastiju Qing. Međutim, vojna
Kineska politička doktrina zasnovana na [[Konfučije]]vim načelima uči da vlast i odgovornost treba da budu sjedinjene. Car dobija svoj mandat od Boga tako da je njegova vlast apsolutna. U naknadu za to njegova je dužnost da održava društveni poredak. Ukoliko ne uspijeva da izbjegne nered pobuna je opravdana, ali ne i zakonita. Svako ministarstvo "kolegij" se sastoji od dva predsjednika, jednog kneza i dva podpredsjednika. Ali oni ne upravljaju krupnim poslovima. Bitne odluke Državni savjet predlaže vladaru. Državni savjet se sastoji od pet lica koja se biraju među predsjednicima ili podpredsjednicima ministrastva. Dinastija je pored Državnog savjeta zadržala i Veliki sekreterijat. Zadržala je Cenzorat čiji su članovi Kinezi ili Mandžurci koji su ukazivali na propuste ili greške ministara ili činovnika. Dešavalo se da svoje primjedbe upute i caru.
Line 25 ⟶ 26:
Kina je bila podijeljena na 18 provincija u kojima guverner ima široku inicijativu. On je ponekad potčinjen vicekralju pod čijom su vlašću okupljene dvije ili tri provincije. Centralna vlast se ne miješa u život provincija. Ovakav sistem dozvoljava pretjeranu nezavisnost guvernera. Provincije su podijeljene na okruge i srezove. Na njihovom čelu se nalaze činovnici koje imenuje vlada. Na selima se sačuvala autonomija, starješina sela imenuju starješine porodica koji sačinjavaju opštinsku skupštinu, a njega postavlja šef sreza.
Postoji i mandžurska vojska koja je grupisana u čete i stegove. Brojala je 300 000 ljudi, trećina se nalazila u oblasti oko [[Peking|Pekinga]], a ostali su razmješteni po garnizonima koji su bili postavljeni u 11 provincija. Svaka provincija je imala svoju miliciju pod zapovjedništvom guvernera. To su trupe koje se nazivaju "Zeleni stijeg" i brojale su do 400 000 ljudi do 1840. godine. Ni mandžurska vojska ni milicija ne predstavljaju ozbiljnu vojnu snagu. Nedovoljno naoružanje im ne dozvoljava da izdrže borbu sa evropskim silama.
Visinu poreza koji treba da plati svaka provincija određuje vlada: zemljišni porez srazmjerno godišnjem proizvodu zemlje, solarina, desetak naplaćivan u naturi. Međutim, dohodak od tih poreza namjenjen je za rashode same provincije. Samo su pojedine bogate provincije morale da uplaćuju dohodak u zajednički fond koji se posle dijeli u siromašnije provincije.
Line 44 ⟶ 45:
== Vanjski linkovi ==
{{Refspisak|}}
* http://academic.brooklyn.cuny.edu/core9/phalsall/texts/chinhist.html
* http://www-chaos.umd.edu/history/toc.html
|