Razlika između verzija stranice "Es-seffâh"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Ispravka linkova
 
Red 10:
Za vrijeme posljednjih dana vladavine umejadskog halife Hišama ibn Abd′ul-Melika dolazi do velikog ustanka robova i nižih klasa u [[Kufa|Kufi]], južni Irak. Uskoro dolazi do pobuna [[Šija|šiitskog]] stanovništva i držali su grad od 736. do 740. godine pod vodstvom Zeyd ibn. Alija, unukom Husejna. Njegov ustanak je neuspješan i bio je ugušen od strane umejdaskih vojski. Ovaj ustanak je naznačio na uprkos čvrstoj vladarskoj ruci Umejada, nemiri unutar islamskog svijeta su postajali sve jači, te se javlja snažan otpor centralnoj vlasti u Damasku.<ref>Cambridge History of Islam, vol. I, The Formation of the Islamic World, Cambridge 2008, 114-115.</ref>
 
U posljednjim danima Umejadskog halifata, es-Seffah i njegov klan koji je bio raširen na području [[Horasan (grad)|Horasana]], važne ali poprilično udaljene provincije koja se sastojala od istočnog Irana i južnih dijelova centralno-azijskih republika [[Turkmenistan]]a, [[TadžikistaaTadžikistan|Tadžikistana]]a, [[Kirgistan]]a i sjevernog [[Afganistan]]a. Smrću halife Hišama 743. godine dolazi do pobune na istoku. es-Seffah, podržan od strane [[Šija|Šiija]] i stanovništva Horasana, koje su ga dovele do pobjede nad [[Omajadi|Umejadima]]. Veliki broj proročanskih hadisa i uvjerenja tadašnjeg vremena doveli su Šiije da vjeruju da je es-Seffah obećani Mehdi. U određenoj šijskoj literaturi se navodi da je rečeno muslimanima da je krvavi građanski rat bila borba između dobra i zla. Činjenica da su Umejadi iši u borbu sa bijelim zastavama dok su Abasidi iši u borbu sa crnim zastavama dodatno su pojačavala takva uvjerenja.<ref>Farhad Daftary, The Study of Shi′i Islam, London 2014., 189.; F. Daftary, The History of Shi′i Islam, London 2013. 88-89.</ref> Bijela boja, uopšteno se smatrala bojom žalosti u srednjovjekovnom Iranu.
 
== Halifat es-Seffâha ==