Razlika između verzija stranice "Mehmed-paša Kukavica"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}}
No edit summary
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija biografija
| ime =Mehmed-paša
Line 29 ⟶ 28:
}}
 
'''Mehmed-paša Kukavica''' je bio bosanski [[valija]] u dva maha šest i po godina (1752-1756. i 1757-1760). Istakao se odlučnim mjerama za jačanje države i gradnjom mnogih poznatih objekata.
 
U osam mjesta izgradio je više od 80 objekata i obezbijedio izvore iz kojih će se uzdržavati ti objekti i njihovi službenici. Izgradio je džamiju u [[Travnik]]u [[1757]]., Foči, i još dvije džamije, medresu u [[Foča|Foči]] 1752. godine, četiri mekteba, pet ćuprija, [[sebilj]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1754]]. godine, četiri česme, tri karavan-saraja, jedan hamam, te jedan bezistan s više dućana. Te građevine podignute su u osam mjesta: u Foči, Goraždu, Prijepolju, Sarajevu, Visokom, Travniku i u dva sela kod Travnika, Vitezu i Slimenima.
'''Mehmed-paša Kukavica''' je bio bosanski [[valija]] tokom XVIII. vijeka. Istakao se odlučnim mjerama za jačanje države i gradnjom mnogih poznatih objekata među kojima se ističu: [[Sebilj]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1754]]. godine, džamija u [[Travnik]]u [[1757]]. godine, džamija i medresa u [[Foča|Foči]] [[1752]]. godine i drugi. Vladao je u teškim vremenima kada je moć turske carevine slabila, u Bosni su bile stalne pobune, a neprijatelj je stalno prijetio oružanom agresijom. [[1753]] godine je ugušio je veliku seljačku bunu koja izbila [[1747]] godine u [[Tešnju]], a kasnije se proširila na [[Sarajevo]], [[Mostar]] i šire. Obnovio je kapetaniju Brod, a za kapetana je postavljen [[Hasan Halep]].
 
Vladao je u vremenima kada je moć [[Osmansko carstvo|turske carevine]] slabila. U Bosni bile su stalne pobune, a neprijatelj je stalno prijetio oružanom agresijom. Ugušio je veliku seljačku bunu [[1753]] godine u [[Tešanj|Tešnju]], koja proširila se na [[Sarajevo]], [[Mostar]] i šire. Obnovio je kapetaniju Brod, a za kapetana je postavljen [[Hasan Halep]].
 
Mehmed-paša za bosansku istoriju je važan i zbog toga što je potekao iz domaće sredine i što je u Bosni ostavio svoje potomke, od kojih su neki, takođe, imali vidniju ulogu u javnom i upravnom životu Bosne svog vremena.
 
Mehmed-paša je stupio u službu najprije u Bosni, a onda je prešao u [[Carigrad]]. Na dvoru unaprijeđen je u kapidžibašu, a godine 1750 postao je ser-čauš ili čaušbaša (šef dvorskog ceremonijala). Krajem septembra godine 1752. Kukavica je premješten u Bosnu kao poseban sultanov izaslanik (memur) sa zadatkom da zavede red. Aprila 1753. Mehmed-paša dobio je i titulu [[vezir]]a. Iz Bosne otišao je 1760., najprije kao namjesnik u Janinu (Epir) da bi nakon toga, u mjesecu 1761 bio lišen svih časti i prognan u Resmo (Retimo) na Kreti i tu pogubljen.
 
== Literatura ==
* [[Desanka Kovačević-Kojić]], Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo, 1978.
* [[Husref Redžić]], Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini, biblioteka "Kulturno naslijeđe", Sarajevo, 1983.
* Grupa autora (akademik prof. Husref Redžić, docent mr Nedžad Kurto, Ferid Isanović), Program revitalizacije i regeneracije istorijskog područja grada Foče. Urbanističko-arhitektonsko rješenje zone Prijeke čaršije, Skupština opštine Foča, Foča, 1983. godine.
* Faruk Muftić, Foča: 1470-1996, Sarajevo, 1997.
* [[Mehmed Mujezinović]], Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 2, Istočna i centralna Bosna, 3. izdanje, Sarajevo, 1998.
 
== Vanjski linkovi ==
* [http://nijazm.blogger.ba Blog Mehmed-paša Kukavica]
 
{{stub-bh-biog}}
 
 
[[Kategorija:Biografije]]
[[Kategorija:Foča]]
[[Kategorija:Bosanski pašaluk]]