Razlika između izmjena na stranici "Historija Sjedinjenih Američkih Država"

m
standard, replaced: Vidi takođe → Također pogledajte, replaced: Također pogledajter → Također pogledajte using AWB
m (Zamjena šablona.)
m (standard, replaced: Vidi takođe → Također pogledajte, replaced: Također pogledajter → Također pogledajte using AWB)
Svih trinaest kolonija su se ujedinili u Kongresu te su počeli da pišu ustav nove države. Nakon oružanog sukoba koji je počeo u Massachusettsu, Patrioti iz svake kolonije su se okupljali na masovnim skupovima i konvencijama. Tako su svi Patrioti u kolonijama jednoglasno osnažili svoje delegate u Kongresu kako bi proglasili nezavisnost. Godine 1776., Kongres je proglasio novu nezavisnu državu, Sjedinjene Američke Države, koja se sastojala od bivših kolonija. Uz veliku vojnu i finansijsku podršku Francuske i vojnog vrha generala [[George Washington|Georgea Washingtona]], američki Patrioti su se pobunili protiv britanske vlasti i uspjeli u [[Američki rat za nezavisnost|revoluciji]]. [[Mirovni sporazum u Parizu 1783|Mirovnim sporazumom]] 1783. godine stvorena je nova država istočno od rijeke Mississippi (osim Floride i Kanade) a [[Kraljevina Velika Britanija|Velika Britanija]] je priznala kao Sjedinjene Američke Države. Centralna vlada osnovana od strane [[Članovi Konfederacije|članova Konfederacije]] se pokazala neefikasnom u pružanju stabilnosti, jer nije imala ovlasti u prikupljanju poreza i nije imala predsjednika države. Zbog toga se Kongres tajno sastao u Filadelfiji 1787. godine kako bi revidirao Statut Konfederacije. Napisan je novi ustav koji je usvojen 1789. godine. Godine 1791. dodan je Zakon o pravima koji je garantirao neotuđiva prava. Stvorena je centralna vlada sa Washingtonom kao prvim [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednikom]] države i [[Aleksandar Hamilton|Aleksandrom Hamiltonom]] kao glavnim političkim i finansijskim savjetnikom. Kada je [[Thomas Jefferson]] postao predsjednik, kupljena je [[teritorija Louisiana]] od Francuske, čime je udvostručena veličina Sjedinjenih Američkih Država. Drugi i konačni [[Anglo-američki rat|rat sa Velikom Britanijom]] se dogodio 1812. godine.
 
Ohrabreni idejom [[Manifest sudbine]], federalna teritorija se proširila sve do Pacifika. Amerika je uvijek bila velika u smislu prostora, ali je imala malo stanovništvo, samo 4 miliona 1790. godine. Rast stanovništva je bio brz, dostižući 7,2 miliona 1810. godine, 32 miliona 1860. godine, 76 miliona 1900. godine, 132 miliona 1940. godine i 321 miliona 2015. godine. Ekonomski rast u smislu ukupnog BDP-a je bio čak i brži. Međutim, nacija je bila ograničena vojnom snagom sve do 1940. godine. Širenje zemlje je podstaklo potragu za jeftinim zemljištem za [[Poljoprivrednik|poljoprivrednikepoljoprivrednik]]e i robovlasnike. Ekspanzija [[Robovlasništvo u SAD-u|robovlasništva]] je bila sve kontroverznija i podstakla je političku i ustavnu borbu koja je riješena kompromisom. Ropstvo je ukinuto u svim državama sjeverno od [[Mason-Dikson linija|Mason-Dikson linije]] do 1804. godine, a na jugu se to nije desilo zbog proizvodnje pamuka čija se potražnja povećavala u Evropi. Na predsjedničkim izborima 1860. godine [[Republikanska stranka (SAD)|republikanac]] [[Abraham Lincoln]] je obećao da će okončati širenje ropstva i njegovo ukidanje. Zbog toga se sedam država otcijepilo i osnovalo [[Konfederacija američkih država|Konfederaciju]] mjesec dana prije Lincolnove inauguracije. No SAD nikad nisu priznale Konfederaciju [[Bitka za Fort Sumter|napadajući Fort Sumter]] 1861. godine. Talas nacionalističkog bijesa na sjeveru je podstaknuo [[Američki građanski rat]] (1861. - 1865.). zbog ogromnog ljudstva i vojne mašinerije pobjeđuje Sjever koji se pokazao jačim u dugom građanskom ratu. Rezultat rata je bila obnova saveza, osiromašenje juga i ukidanje ropstva. U [[Era obnove SAD-a|eri obnove]] (1863. - 1877.) pravna i glasačka prava su proširena na oslobođene robove. Nastala je Nacionalna vlada koja je postala mnogo jača zbog [[14. amandman (SAD)|14. amandmana]] koji joj je dao izričitu obavezu da štiti prava pojedinca. Međutim, kada su demokrate povratile svoju moć na jugu tokom 1870-ih, usvojili su [[Zakoni Jima Crowa|zakone Jima Crowa]] kako bi zadržali [[Superiornost bijele rase|bijelu nadmoć]] a sprečavali [[Afroamerikanci|afroamerikance]] da glasaju. Ovaj zakon je bio na snazi sve do revolucije pokreta za građanska prava 1960-ih i sprovedbe ustavnih prava.
 
SAD su postale vodeća svjetska industrijska sila na prijelazu 20. stoljeća zbog otvaranja mnogih tvornica na sjeveroistoku i srednjem zapadu što je dovelo do migracije miliona radnika i poljoprivrednika iz Evrope. Nacionalna željeznička mreža je završena zahvaljujući [[Kineski amerikanci|kineskim doseljenicima]] koji su radili u rudarstvu i industriji na sjeveroistoku i srednjem zapadu. Masovno nezadovoljstvo, korupcija, neefikasnost i tradicionalna politika su stimulisali [[Progresivna evolucija|progresivni pokret]] od 1890-ih do 1920-ih godina, što je dovelo do mnogih društvenih i političkih reformi. Godine 1920. usvojen je 19. amandman na ustav koji je garantovao [[Pravo glasa za žene u SAD-u|pravo glasa za žene]]. Također je usvojen 16. i 17. amandman 1913. godine koji je ustanovio prvi nacionalni porez na dohodak i direktan izbor američkih senatora u Kongresu. U početku neutralna za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Amerika je [[Američki ulazak u Prvi svjetski rat|objavila rat Njemačkoj]] 1917. godine i počela finansirati saveznike. Nakon [[Lude dvadesete|prosperitetne decenije]] 1920-ih, [[Berzovni krah 1929.|krah na Wall Streetu]] 1929. godine označio je početak [[Velika depresija|Velike depresije]] širom svijeta. [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratski]] predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt|Franklin D. Roosevelt]] je prekinuo republikansku dominaciju u Bijeloj kući i implementirao je New Deal program oporavka i reformi. [[New Deal]], koji je definisao [[Moderni liberalizam u SAD-u|moderni američki liberalizam]], je uključio olakšanje za nezaposlene, podršku poljoprivrednicima, [[Socijalna sigurnost (SAD)|socijalnu sigurnost]] i [[Minimalna zarada|minimalnu zaradu]]. Nakon japanskog [[Napad na Pearl Harbour|napada na Pearl Harbour]] 7. decembra 1941. godine, SAD su ušle u [[Drugi svjetski rat]] zajedno sa Velikom Britanijom i Sovjetskim Savezom. Američki ulazak u rat je doprinio porazu [[Treći rajh|nacističke Njemačke]] u [[Evropsko bojište (Drugi svjetski rat)|Evropi]] i [[Japansko carstvo|Japanskog carstva]] u [[Rat na Pacifiku|ratu na Pacifiku]].
 
SAD i SSSR i postale rivalske supersile nakon Drugog svjetskog rata. Za vrijeme [[Hladni rat|Hladnog rata]], SAD i SSSR su započeli svjetsku [[Trka u naoružanju|trku u naoružanju]], [[Svemirska trka|svemirskoj trci]], [[Rat preko posrednika|ratnoj]] i propagandnoj kampanji. [[Vanjska politika SAD-a|Američka vanjska politika]] za vrijeme Hladnog rata je izgrađena oko podrške [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]] i [[Japan|Japana]]a, zajedno sa politikom "obuzdavanja" i zaustavljanje širenja [[Komunizam|komunizma]]. Amerika se pridružuje ratovima u [[Korejski rat|Koreji]] i [[Vijetnamski rat|Vijetnamu]] u pokušaju da zaustavi širenje komunizma. 1960-ih godina zbog snaga [[Pokre za građanska prava (SAD)|pokreta za građanska prava]], novi val socijalnih reformi je donio provođenje prava glasanja i slobode kretanja Afroamerikanaca i drugih rasnih manjina. Također je porastao indijanski aktivizam. Hladni rat se završio [[Raspad Sovjetskog saveza|raspadom SSSR-a]] 1991. godine, ostavljajući SAD kao jedinu svjetsku supersilu. U 21. stoljeću, međunarodni sukob se centrirao na [[Bliski istok]] nakon napada [[Al-Kaida|Al-Kaide]] na SAD [[Napadi 11. septembra 2001. godine|11. septembra 2001. godine]]. SAD su 2008. godine imale najgoru [[Velika recesija u SAD-u|ekonomsku krizu]] od Velike depresije, koja je praćena sporijom stopom ekonomskog rasta koja je počela 2010. godine.
 
== Pretkolumbovska Amerika ==
Glavni članci: [[Prahistorija SAD-a]] i [[Pretkolumbovska Amerika]]
 
Vidi{{Također također: [[pogledajte|Sjevernoamerički indijanci]]}}
 
Područje današnjih SAD-a je bilo nenastanjeno sve do posljednjeg [[Ledeno doba|ledenog doba]] kada se zbog niže razine mora stvorio [[Beringov kopneni most]]. Tada su prema nekim izvorima od prije 20.000 godina - preko njega grupe [[Lovci-sakupljači|lovaca-sakupljača]] iz [[Azija|Azije]] postupno prešle u [[Aljaska|Aljasku]] i nastavile se širiti na jug kroz [[Sjeverna Amerika|Sjevernu]], [[Srednja Amerika|Srednju]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]].
O dolasku tih ljudi u Ameriku i njihovom načinu života se vrlo malo zna, jer je ostalo relativno malo arheoloških dokaza, mnogi od kojih su nestali kada je prestalo ledeno doba, otopili se ledenjaci i porasla razina mora, potopivši dijelove kopna s dokazima njihovog prisustva. Potomci prvih doseljenika u Ameriku su danas poznali poznati pod nazivom [[Domorodački narodi Amerike|Indijanci]]. Sve do kraja 1400-ih oni nisu imali nikakvih dokumentiranih kontakata s kulturama i narodima iz drugih krajeva svijeta, te su se razvijali samostalno.
 
Američki Indijanci su uglavnom živjeli kao lovci-sakupljači, ali su se s vremenom razvile i neke starosjedilačke kulture, a u istočnom dijelu današnjih SAD se oko 2.500. godine p.n.e. razvila poljoprivreda temeljena na domestikaciji [[Suncokret|suncokretasuncokret]]a. Kasnije se na teritoriju današnjih SAD iz [[Meksiko|Meksika]] počeo širiti [[kukuruz]].
 
Usprkos postojanja poljoprivrede, pa i nekih naselja koja bi se mogla nazvati primitivnim [[Grad (naseljeno mjesto)|gradovima]], na teritoriji SAD se među domorocima, za razliku od [[Mezoamerika|Mezoamerike]], nisu razvile [[Civilizacija|civilizacije]] i [[Država|države]].
{{Commonscat|History of the United States}}
*[http://www.p12.nysed.gov/biling/docs/hs_ushistory_gov_bosnian.pdf High School Level United States History & Government Glossary English / Bosnian] - New York State Department of Education
 
[[Kategorija:Historija Sjedinjenih Američkih Država]]