Razlika između verzija stranice "Inbridinška depresija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m standard, replaced: vidi takođe → Također pogledajte, replaced: Također pogledajter → Također pogledajte using AWB
Red 6:
[[Datoteka:Shetland pony inbred.jpg|thumb|400px|right|Primjer depresije usljed inbridinga]]
Inbriding može biti rezultat reprodukcije genetički usko povezanih heterozigotnih jedinki, koje imaju 25% izgleda da dobiju potomke sa recesivnim [[osobina]]ma, koje se ispoljavaju kao štetne. [[Homozigot]]ni [[genotip]]ovi recesivnih osobina u potomstvu mogu nastati samo ako su recesivni aleli prisutni u [[genom]]u oba roditelja, a genetički sličniji roditelji imaju veće izglede da su heterozigoti (koji se [[fenotip]]ski ne razlikuju od dominantnih homozigota).
Primjer inbridinške depresije je prikazan na desnoj strani. U ovom slučaju, recesivna osobina ima negativne efekte. Da bi se fenotip ispoljio, gen mora biti recesivan homozigot ''aa'', jer u genotipu Aa, A preuzima dominaciju nad a i a nema nikakvog efekta.
 
Drugi mehanizam odgovoran za inbridinšku depresiju je prednost heterozigota u odnosu na homozigote, što je poznato kao [[superdominantnost]]. To može dovesti do smanjenja [[fitnes]]a populacije sa mnogim homozigotnim genotipovima, čak i ako nisu štetni. Čak i dominantni aleli rezultiraju smanjenjem fitnesa, ako su prisutni homozigotnom stanju. (vidiTakođer takođerpogledajte: [[hibridna snag]]a).
Ne zna se koji od ova dva mehanizma je rasprostranjeniji u prirodi. Za praktičnu primjenu, npr. uzgoj stoke, prvi mehanizam može uvjetovati pojavu potpuno neodrživih potomaka, dok drugi može rezultirati samo relativnim smanjenjem fitnesa.
Red 17:
*[[Parenje u srodstvu]]
*[[Reprodukcija]]
 
[[Kategorija:Klasična genetika]]
[[Kategorija:Populacijska genetika]]