Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Wikipedia"

Pregled historije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
m Vraćene izmjene korisnika 193.198.168.159 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika KWiki
Red 1:
{{Infokutija web stranica
wikopedija je wikipedija
| ime_stranice = Wikipedia
| logo = Wikipedia-logo-v2.svg
Wikipedia
| logo_veličina = 150px
Wikipedia-logo-v2.svg
| logo_opis = Međunarodni simbol Wikipedije; sadrži glifove iz nekoliko [[Pismo (jezik)|pisama]] od kojih je većina varijanta slova [[W]] ili zvuka "wi"
| url = {{URL|https://www.wikipedia.org|wikipedia.org}}
Web-adresa wikipedia.org
Slogan| slogan = "Slobodna enciklopedija koju svako može uređivati"
| komercijalno = Ne
Komercijalna? Ne
Vrsta| stranicevrsta = [[Internetske enciklopedije|Internetska enciklopedija]]
Registracija| registracija = Neobavezna
| jezik = Dostupna u 287 jezika<ref>http://www.theguardian.com/technology/2014/aug/06/wikipedia-lila-tretikov-glasnost-freedom-of-information</ref>
Dostupni jezik/-ci Dostupna u 287 jezika[1]
| broj_korisnik =
Napisana u PHP[2]
| licenca sadržaja =
Vlasnik Wikimedia fondacija
| programski_jezik = [[PHP]]<ref>http://rogchap.com/2011/09/06/top-40-website-programming-languages/</ref>
Početak rada 15. januar 2001.
| vlasnik = [[Wikimedia fondacija]]
Alexa rejting Nema promjena 7 (januar 2015.)[3]
| autor =
Trenutni status Aktivna
| urednik =
| datum_pokretanja = 15. januar [[2001]].
| prihod =
| alexa = {{Nema promjena}} 7 (januar 2015.)<ref>http://www.alexa.com/siteinfo/wikipedia.org</ref>
| ip =
| trenutni_status = Aktivna
| fusnote =
}}
'''Wikipedia''' je [[slobodni softver|slobodna]] [[enciklopedija]] koju razvijaju brojni korisnici uz pomoć [[Wiki]] [[softver]]a. Wikipediju vodi i njome upravlja [[Wikimedia fondacija]]. Uz standardne enciklopedijske podatke, Wikipedia često prikuplja informacije koje bi se obično našle u [[Almanah|almanasima]] i [[Geografski leksikon|geografskim leksikonima]] ili informacije koje se tiču trenutnih događaja.
 
Sav originalni materijal priložen Wikipediji je [[otvoreni softver|otvoren]], definisan [[GNU licenca za slobodnu dokumentaciju|GNU licencom za slobodnu dokumentaciju]], što znači da se može slobodno upotrebljavati, izmijeniti, kopirati, i distribuirati, uz uvjet da bilo koja kopija modifikacija ili izmjena ne smije stavljati dodatne restrikcije na sadržaj (tj. mora bit izdata pod istom dozvolom). Wikipedijin sadržaj kreiraju njeni korisnici, a [[Wikipedia:Administratori|administratori]] imaju veću kontrolu. Bilo koja stranica na Wikipediji se uvijek može izmjeniti, pa tako nijedan članak nikada nije završen.
Wikipedia je slobodna enciklopedija koju razvijaju brojni korisnici uz pomoć Wiki softvera. Wikipediju vodi i njome upravlja Wikimedia fondacija. Uz standardne enciklopedijske podatke, Wikipedia često prikuplja informacije koje bi se obično našle u almanasima i geografskim leksikonima ili informacije koje se tiču trenutnih događaja.
 
Wikipedia je počela kao projekat na [[Engleski jezik|engleskom]] jeziku [[15. januar]]a [[2001]], a malo zatim ([[23. mart]] [[2001]].) pokrenuta je Wikipedia na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]]. Veliki broj korisnika se trudi napraviti Wikipediju višejezičnom. Trenutno postoji preko 3.600.000 članaka na engleskom jeziku, i više od 18 miliona na 269 jezika (april [[2011]]. godine). Popularnost Wikipedije raste velikom brzinom i trenutno je rangirana među 7 najposjećenijih [[Web-sajt|web-sajtova]].<ref>[http://www.alexa.com/siteinfo/wikipedia.org Tromjesečne statistike za Wikipediju]</ref>
Sav originalni materijal priložen Wikipediji je otvoren, definisan GNU licencom za slobodnu dokumentaciju, što znači da se može slobodno upotrebljavati, izmijeniti, kopirati, i distribuirati, uz uvjet da bilo koja kopija modifikacija ili izmjena ne smije stavljati dodatne restrikcije na sadržaj (tj. mora bit izdata pod istom dozvolom). Wikipedijin sadržaj kreiraju njeni korisnici, a administratori imaju veću kontrolu. Bilo koja stranica na Wikipediji se uvijek može izmjeniti, pa tako nijedan članak nikada nije završen.
 
Wikipedia je počela kao projekat na engleskom jeziku 15. januara 2001, a malo zatim (23. mart 2001.) pokrenuta je Wikipedia na francuskom jeziku. Veliki broj korisnika se trudi napraviti Wikipediju višejezičnom. Trenutno postoji preko 3.600.000 članaka na engleskom jeziku, i više od 18 miliona na 269 jezika (april 2011. godine). Popularnost Wikipedije raste velikom brzinom i trenutno je rangirana među 7 najposjećenijih web-sajtova.[4]
 
Sadržaj
HistorijaUredi
wikipedia.org web stranica
 
Historija Wikipedije počinje 2. januara 2001, u razgovoru u San Diegu, u Kaliforniji između dva stara prijatelja, Larryja Sangera, glavnog korisnika Nupedije, i Ben Kovitza, računarskog programera. Kovitz je tokom večere objasnio Wiki koncept Sengru koji je odmah shvatio da bi Wiki format odlično pristajao enciklopediji. Sanger je potom nagovorio šefa Nupedije da napravi Wiki od Nupedije, a prva verzija je bila postavljena online 10. januara. Međutim, mnogi korisnici Nupedije nisu htjeli da Nupedia bude Wiki pa tako 15. januara, pravi se "Wikipedia" na svojoj jedinstvenoj stranici, wikipedia.org.
 
Mnogi su brzo saznali o Wikipediji i projekat je rastao izvanrednim tempom. Dana 12. februara 2001. Wikipedia već ima 1.000 članaka, a 7. septembra 2001. ima 10.000 članaka. Od tada, Wikipedia na engleskom jeziku raste sve brže i brže. Uskoro su joj se pridružile međunarodne Wikipedije na jezicima poput kineskog, njemačkog, francuskog, italijanskog, ruskog, itd.
 
Wikipedia na bosanskom jeziku je pokrenuta 12. decembra 2002. godine. Trenutno se na Wikipediji na bosanskom jeziku nalazi 73.346 članaka.
PreciUredi
 
Zamisao da se sve znanje svijeta skupi na jednom mjestu datira iz antičkog doba. Može se vidjeti u staroj Biblioteci kod Aleksandrije, ili kod Pergamona. Moderna ideja štampane enciklopedije se prvi put pojavljuje malo prije Denisa Diderota i enciklopedija 18. vijeka.
 
Zamisao da se pri formiranju enciklopedije koristi automatiziranja mašinerija se može pratiti do H. G. Wellsa i njegove knjige World Brain (1937.) i Vannevara Busha i njegove knjige As We May Think (1945.) u kojoj Bush iznosi svoju viziju Memeksa (Memex) baziranog na mikrofilmu. Važan doprinos na ovom putu je i projekat Ksanadu (Xanadu) Teda Nelsona iz 1960. godine kao i ideje koje je u svom govoru 1959. iznio američki fizičar Richard Feynman.
 
Ideja za enciklopediju koja nije samo štampana je do pojave Interneta bila smatrana fantazijom. Međutim, trenutno postoje mnoge online enciklopedije. Wikipedia je trenutno vjerovatno najveća od svih online enciklopedija. Izumitelj i zagovarač slobodnog softvera, Richard Stallman je 1999. izrazio korisnost "Slobodne univerzalne enciklopedije i resursa znanja" i njegova organizacija Free Software Foundation poziva korisnike da posjete i doprinose Wikipediji.
Glavne karakteristikeUredi
 
Postoje tri glavne karakteristike Wikipedia projekata, koje zajedno uređuju njenu ulogu na Internetu.
 
Ona je, ili pokušava da bude, uglavnom enciklopedija.
Ona je Wiki, u tome što je može izmjeniti bilo ko (osim blokiranih korisnika).
Ona je slobodna i koristi GNU Slobodnu Dokumentacionu Dozvolu.
 
Kada se govori o multijezičnim Wikipedijama, važno je napomenuti da ne postoje nacionalne Wikipedije. Iz tog razloga ne postoji ni austrijska niti australijska niti britanska Wikipedia nego Wikipedije na austrijskom jeziku i engleskom jeziku itd.
VandalizamUredi
 
Veliki problem Wikipedije je vandalizam, koji donose razni vandali. Oni često prave besmislene i uvrjedljive izmjene na člancima. Npr. u julu i augustu 2004. godine, članak o bosanskom jeziku je bio vandaliziran par puta.
 
Zbog toga što je Wikipedia radikalno slobodna i javan projekat, ona privlači anarhistički element.
 
Leri Sengr, osnivač Wikipedije je priznao medijima.
 
Na sreću, većina nas je spremna da zaustavi vandalizam... i da ga se riješi čim se pojavi.
 
Na sreću najmanje par korisnika (ako ne stotine ili više u nekim slučajevima) generalno dnevno prati izmjene na određenim člancima. Vandalizam na člancima obično ne traje duže od nekoliko minuta u zavisnosti od broja korisnika na određenoj Wikipediji. Nedavna studija koju je sproveo IBM-ov tim je našla da većina vandalizma kojeg Wikipedia na engleskom jeziku pretrpi biva prepravljen za manje od pet minuta.
 
Bili smo iznenađeni kako često smo nailazili na vandalizam i bili smo opet iznenađeni kako brzo je vandalizam bivao prepravljen.
 
izjavio je Martin Wattenberg, istraživač koji radi pri IBM-ovom TJ Watson istraživačkom centru u Kembridžu, u Masačusecu, Sjedinjene Američke Države.
Police i principiUredi
 
Korisnici Wikipedije (koji se nazivaju Wikipedijanci), se drže nekoliko jednostavnih principa:
 
Korisnici Wikipedije nastoje da svi članci budu nepristrasni. Ovo ne znači da članci treba da se pišu samo jednim objektivnim načinom i da postoji određeno "stanje nepristrasnosti", nego znači da sva različita mišljenja o nekoj temi trebaju biti predstavljena na neutralan način.
 
Postoji nekoliko konvencija oko imenovanja članaka. Kad postoji nekoliko različitih imena za jednu temu, prednost ima ime koje je uobičajnije u bosanskom jeziku.
 
Wikipedijanci koriste stranice za razgovor o nekoj temi (a ne stranicu samog članka) da bi razgovarali o izmjenama na članku.
 
Postoji nekoliko vrsta sadržaja koji su nepoželjni na Wikipediji, jer ustvari nisu enciklopedijski članci. Naprimjer, Wikipedia članci nisu definicije iz rječnika niti su repozitorija za čitave tekstove knjiga, dokumenata, članaka, govora i sl. Za tu vrstu sadržaja postoje srodni projekti (detaljnije pod sekcijom srodni projekti, ispod).
 
Nekad postoje proturječna pravila i konvencije. Kad dođe do tog slučaja, Wikipedijina zajednica korisnika odlučuje svaki slučaj odvojeno.
 
KorisniciUredi
 
Wikipediju uređuju mnogi ljudi (Wikipedijanci). Ne postoji nijedan "glavni korisnik" ili šef. Osnivači Wikipedije su Jimmy Wales i Larry Sanger.
Softver i hardverUredi
Devet servera smještenih u Floridi isporučuju Wikipediju svijetu
 
Originalni Wikipedia softver je UseModWiki, koji je napisao Kilford Edams (Prva faza). Početkom 2002. godine, Wikipedia je počela upotrebljavati PHP Wiki engine koji je, koristeći MySQL bazu podataka, dodao mnogo novih mogućnosti i bio napravljen isključivo za Wikipedia projekat. Napravio ga je Magnus Menski, i poznat je kao Druga faza.
 
Nedugo nakon što je Druga faza bila u upotrebi, pojavili su se veliki problemi. Wikipedia je postala toliko spora da je bilo skoro nemoguće izmijeniti članak. Li Denjel Kroker je potom napisao kompletno novi softver. Ova nova verzija je bila veliki napredak, i postala je standard u julu 2002. godine, i još uvijek se upotrebljava. Treća faza se zove MediaWiki, i upotrebljavaju je i mnogi drugi Wiki projekti.
 
Pred kraj 2003. godine ponovo su se pojavile teškoće u radu Wikipedije. Razlog problema je zagušenje jednog jedinog Wikipedia servera. Problemi su prevaziđeni u junu 2004. godine. Fondacija Wikimedija nabavila devet servera, trenutno smještenih u Floridi. U sastavu nove konfiguracije je jedan server za bazu podataka i četiri web servera koji svi rade na Fedora Linux distribuciji.
Wikipedijina baza podatakaUredi
 
Pošto je Wikipedia slobodna enciklopedija čiji je sadržaj određen GNU slobodnom dokumentacionom dozvolom, bilo ko u bilo koje vrijeme može da preuzme "skoro-tekuću" verziju kompletne Wikipedije. Za detalje posjetite stranicu o preuzimanju kompletne Wikipedije na engleskom jeziku.
Srodni projektiUredi
 
Wikipedia ima nekoliko srodnih projekata:
 
Wikirječnik - slobodni rječnik na bosanskom jeziku
Wikiknjige - slobodno štivo
Wikicitati - razni citati
Wikizvor - slobodni dokumenti
Wikivijesti - slobodne vijesti
 
NagradeUredi
2004.Uredi
 
Prix Ars Electronica, pobjednik - u kategoriji Digitalne zajednice
Webby Nagrade, pobjednik sekcije "Zajednica"
 
Također pogledajteUredi
 
Wiki
Enciklopedija
Internetske enciklopedije
 
ReferenceUredi
 
^ http://www.theguardian.com/technology/2014/aug/06/wikipedia-lila-tretikov-glasnost-freedom-of-information
^ http://rogchap.com/2011/09/06/top-40-website-programming-languages/
^ http://www.alexa.com/siteinfo/wikipedia.org
^ Tromjesečne statistike za Wikipediju
 
Vanjski linkoviUredi
 
Meta Wikipedia, služi koordinaciji wiki projekata (en)
Originalna Wikipedia (en)
 
Zadnja izmjena korisnika KWiki prije 2 mjeseca
Slične stranice
 
Internetske enciklopedije
Wikipedia na bosanskom jeziku
Wikipedia na švedskom jeziku
 
Wikipedia
Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 3.0 osim ako je drugačije navedeno.
 
PrivatnostRačunarski
 
Wikipedia
Wikipedia
Wikipedia-logo-v2.svg
Međunarodni simbol Wikipedije; sadrži glifove iz nekoliko pisama od kojih je većina varijanta slova W ili zvuka "wi"
Web-adresa wikipedia.org
Slogan "Slobodna enciklopedija koju svako može uređivati"
Komercijalna? Ne
Vrsta stranice Internetska enciklopedija
Registracija Neobavezna
Dostupni jezik/-ci Dostupna u 287 jezika[1]
Napisana u PHP[2]
Vlasnik Wikimedia fondacija
Početak rada 15. januar 2001.
Alexa rejting Nema promjena 7 (januar 2015.)[3]
Trenutni status Aktivna
 
Wikipedia je slobodna enciklopedija koju razvijaju brojni korisnici uz pomoć Wiki softvera. Wikipediju vodi i njome upravlja Wikimedia fondacija. Uz standardne enciklopedijske podatke, Wikipedia često prikuplja informacije koje bi se obično našle u almanasima i geografskim leksikonima ili informacije koje se tiču trenutnih događaja.
 
Sav originalni materijal priložen Wikipediji je otvoren, definisan GNU licencom za slobodnu dokumentaciju, što znači da se može slobodno upotrebljavati, izmijeniti, kopirati, i distribuirati, uz uvjet da bilo koja kopija modifikacija ili izmjena ne smije stavljati dodatne restrikcije na sadržaj (tj. mora bit izdata pod istom dozvolom). Wikipedijin sadržaj kreiraju njeni korisnici, a administratori imaju veću kontrolu. Bilo koja stranica na Wikipediji se uvijek može izmjeniti, pa tako nijedan članak nikada nije završen.
 
Wikipedia je počela kao projekat na engleskom jeziku 15. januara 2001, a malo zatim (23. mart 2001.) pokrenuta je Wikipedia na francuskom jeziku. Veliki broj korisnika se trudi napraviti Wikipediju višejezičnom. Trenutno postoji preko 3.600.000 članaka na engleskom jeziku, i više od 18 miliona na 269 jezika (april 2011. godine). Popularnost Wikipedije raste velikom brzinom i trenutno je rangirana među 7 najposjećenijih web-sajtova.[4]
 
Sadržaj
HistorijaUredi
wikipedia.org web stranica
 
Historija Wikipedije počinje 2. januara 2001, u razgovoru u San Diegu, u Kaliforniji između dva stara prijatelja, Larryja Sangera, glavnog korisnika Nupedije, i Ben Kovitza, računarskog programera. Kovitz je tokom večere objasnio Wiki koncept Sengru koji je odmah shvatio da bi Wiki format odlično pristajao enciklopediji. Sanger je potom nagovorio šefa Nupedije da napravi Wiki od Nupedije, a prva verzija je bila postavljena online 10. januara. Međutim, mnogi korisnici Nupedije nisu htjeli da Nupedia bude Wiki pa tako 15. januara, pravi se "Wikipedia" na svojoj jedinstvenoj stranici, wikipedia.org.
 
Mnogi su brzo saznali o Wikipediji i projekat je rastao izvanrednim tempom. Dana 12. februara 2001. Wikipedia već ima 1.000 članaka, a 7. septembra 2001. ima 10.000 članaka. Od tada, Wikipedia na engleskom jeziku raste sve brže i brže. Uskoro su joj se pridružile međunarodne Wikipedije na jezicima poput kineskog, njemačkog, francuskog, italijanskog, ruskog, itd.
 
Wikipedia na bosanskom jeziku je pokrenuta 12. decembra 2002. godine. Trenutno se na Wikipediji na bosanskom jeziku nalazi 73.346 članaka.
PreciUredi
 
Zamisao da se sve znanje svijeta skupi na jednom mjestu datira iz antičkog doba. Može se vidjeti u staroj Biblioteci kod Aleksandrije, ili kod Pergamona. Moderna ideja štampane enciklopedije se prvi put pojavljuje malo prije Denisa Diderota i enciklopedija 18. vijeka.
 
Zamisao da se pri formiranju enciklopedije koristi automatiziranja mašinerija se može pratiti do H. G. Wellsa i njegove knjige World Brain (1937.) i Vannevara Busha i njegove knjige As We May Think (1945.) u kojoj Bush iznosi svoju viziju Memeksa (Memex) baziranog na mikrofilmu. Važan doprinos na ovom putu je i projekat Ksanadu (Xanadu) Teda Nelsona iz 1960. godine kao i ideje koje je u svom govoru 1959. iznio američki fizičar Richard Feynman.
 
Ideja za enciklopediju koja nije samo štampana je do pojave Interneta bila smatrana fantazijom. Međutim, trenutno postoje mnoge online enciklopedije. Wikipedia je trenutno vjerovatno najveća od svih online enciklopedija. Izumitelj i zagovarač slobodnog softvera, Richard Stallman je 1999. izrazio korisnost "Slobodne univerzalne enciklopedije i resursa znanja" i njegova organizacija Free Software Foundation poziva korisnike da posjete i doprinose Wikipediji.
Glavne karakteristikeUredi
 
Postoje tri glavne karakteristike Wikipedia projekata, koje zajedno uređuju njenu ulogu na Internetu.
 
Ona je, ili pokušava da bude, uglavnom enciklopedija.
Ona je Wiki, u tome što je može izmjeniti bilo ko (osim blokiranih korisnika).
Ona je slobodna i koristi GNU Slobodnu Dokumentacionu Dozvolu.
 
Kada se govori o multijezičnim Wikipedijama, važno je napomenuti da ne postoje nacionalne Wikipedije. Iz tog razloga ne postoji ni austrijska niti australijska niti britanska Wikipedia nego Wikipedije na austrijskom jeziku i engleskom jeziku itd.
VandalizamUredi
 
Veliki problem Wikipedije je vandalizam, koji donose razni vandali. Oni često prave besmislene i uvrjedljive izmjene na člancima. Npr. u julu i augustu 2004. godine, članak o bosanskom jeziku je bio vandaliziran par puta.
 
Zbog toga što je Wikipedia radikalno slobodna i javan projekat, ona privlači anarhistički element.
 
Leri Sengr, osnivač Wikipedije je priznao medijima.
 
Na sreću, većina nas je spremna da zaustavi vandalizam... i da ga se riješi čim se pojavi.
 
Na sreću najmanje par korisnika (ako ne stotine ili više u nekim slučajevima) generalno dnevno prati izmjene na određenim člancima. Vandalizam na člancima obično ne traje duže od nekoliko minuta u zavisnosti od broja korisnika na određenoj Wikipediji. Nedavna studija koju je sproveo IBM-ov tim je našla da većina vandalizma kojeg Wikipedia na engleskom jeziku pretrpi biva prepravljen za manje od pet minuta.
 
Bili smo iznenađeni kako često smo nailazili na vandalizam i bili smo opet iznenađeni kako brzo je vandalizam bivao prepravljen.
 
izjavio je Martin Wattenberg, istraživač koji radi pri IBM-ovom TJ Watson istraživačkom centru u Kembridžu, u Masačusecu, Sjedinjene Američke Države.
Police i principiUredi
 
Korisnici Wikipedije (koji se nazivaju Wikipedijanci), se drže nekoliko jednostavnih principa:
 
Korisnici Wikipedije nastoje da svi članci budu nepristrasni. Ovo ne znači da članci treba da se pišu samo jednim objektivnim načinom i da postoji određeno "stanje nepristrasnosti", nego znači da sva različita mišljenja o nekoj temi trebaju biti predstavljena na neutralan način.
 
Postoji nekoliko konvencija oko imenovanja članaka. Kad postoji nekoliko različitih imena za jednu temu, prednost ima ime koje je uobičajnije u bosanskom jeziku.
 
Wikipedijanci koriste stranice za razgovor o nekoj temi (a ne stranicu samog članka) da bi razgovarali o izmjenama na članku.
 
Postoji nekoliko vrsta sadržaja koji su nepoželjni na Wikipediji, jer ustvari nisu enciklopedijski članci. Naprimjer, Wikipedia članci nisu definicije iz rječnika niti su repozitorija za čitave tekstove knjiga, dokumenata, članaka, govora i sl. Za tu vrstu sadržaja postoje srodni projekti (detaljnije pod sekcijom srodni projekti, ispod).
 
Nekad postoje proturječna pravila i konvencije. Kad dođe do tog slučaja, Wikipedijina zajednica korisnika odlučuje svaki slučaj odvojeno.
 
KorisniciUredi
 
Wikipediju uređuju mnogi ljudi (Wikipedijanci). Ne postoji nijedan "glavni korisnik" ili šef. Osnivači Wikipedije su Jimmy Wales i Larry Sanger.
Softver i hardverUredi
Devet servera smještenih u Floridi isporučuju Wikipediju svijetu
 
Originalni Wikipedia softver je UseModWiki, koji je napisao Kilford Edams (Prva faza). Početkom 2002. godine, Wikipedia je počela upotrebljavati PHP Wiki engine koji je, koristeći MySQL bazu podataka, dodao mnogo novih mogućnosti i bio napravljen isključivo za Wikipedia projekat. Napravio ga je Magnus Menski, i poznat je kao Druga faza.
 
Nedugo nakon što je Druga faza bila u upotrebi, pojavili su se veliki problemi. Wikipedia je postala toliko spora da je bilo skoro nemoguće izmijeniti članak. Li Denjel Kroker je potom napisao kompletno novi softver. Ova nova verzija je bila veliki napredak, i postala je standard u julu 2002. godine, i još uvijek se upotrebljava. Treća faza se zove MediaWiki, i upotrebljavaju je i mnogi drugi Wiki projekti.
 
Pred kraj 2003. godine ponovo su se pojavile teškoće u radu Wikipedije. Razlog problema je zagušenje jednog jedinog Wikipedia servera. Problemi su prevaziđeni u junu 2004. godine. Fondacija Wikimedija nabavila devet servera, trenutno smještenih u Floridi. U sastavu nove konfiguracije je jedan server za bazu podataka i četiri web servera koji svi rade na Fedora Linux distribuciji.
Wikipedijina baza podatakaUredi
 
Pošto je Wikipedia slobodna enciklopedija čiji je sadržaj određen GNU slobodnom dokumentacionom dozvolom, bilo ko u bilo koje vrijeme može da preuzme "skoro-tekuću" verziju kompletne Wikipedije. Za detalje posjetite stranicu o preuzimanju kompletne Wikipedije na engleskom jeziku.
Srodni projektiUredi
 
Wikipedia ima nekoliko srodnih projekata:
 
Wikirječnik - slobodni rječnik na bosanskom jeziku
Wikiknjige - slobodno štivo
Wikicitati - razni citati
Wikizvor - slobodni dokumenti
Wikivijesti - slobodne vijesti
 
NagradeUredi
2004.Uredi
 
Prix Ars Electronica, pobjednik - u kategoriji Digitalne zajednice
Webby Nagrade, pobjednik sekcije "Zajednica"
 
Također pogledajteUredi
 
Wiki
Enciklopedija
Internetske enciklopedije
 
ReferenceUredi
 
^ http://www.theguardian.com/technology/2014/aug/06/wikipedia-lila-tretikov-glasnost-freedom-of-information
^ http://rogchap.com/2011/09/06/top-40-website-programming-languages/
^ http://www.alexa.com/siteinfo/wikipedia.org
^ Tromjesečne statistike za Wikipediju
 
Vanjski linkoviUredi
 
Meta Wikipedia, služi koordinaciji wiki projekata (en)
Originalna Wikipedia (en)
 
Zadnja izmjena korisnika KWiki prije 2 mjeseca
Slične stranice
 
Internetske enciklopedije
Wikipedia na bosanskom jeziku
Wikipedia na švedskom jeziku
 
Wikipedia
Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 3.0 osim ako je drugačije navedeno.
 
PrivatnostRačunarski
 
Wikipedia
Wikipedia
Wikipedia-logo-v2.svg
Međunarodni simbol Wikipedije; sadrži glifove iz nekoliko pisama od kojih je većina varijanta slova W ili zvuka "wi"
Web-adresa wikipedia.org
Slogan "Slobodna enciklopedija koju svako može uređivati"
Komercijalna? Ne
Vrsta stranice Internetska enciklopedija
Registracija Neobavezna
Dostupni jezik/-ci Dostupna u 287 jezika[1]
Napisana u PHP[2]
Vlasnik Wikimedia fondacija
Početak rada 15. januar 2001.
Alexa rejting Nema promjena 7 (januar 2015.)[3]
Trenutni status Aktivna
 
Wikipedia je slobodna enciklopedija koju razvijaju brojni korisnici uz pomoć Wiki softvera. Wikipediju vodi i njome upravlja Wikimedia fondacija. Uz standardne enciklopedijske podatke, Wikipedia često prikuplja informacije koje bi se obično našle u almanasima i geografskim leksikonima ili informacije koje se tiču trenutnih događaja.
 
Sav originalni materijal priložen Wikipediji je otvoren, definisan GNU licencom za slobodnu dokumentaciju, što znači da se može slobodno upotrebljavati, izmijeniti, kopirati, i distribuirati, uz uvjet da bilo koja kopija modifikacija ili izmjena ne smije stavljati dodatne restrikcije na sadržaj (tj. mora bit izdata pod istom dozvolom). Wikipedijin sadržaj kreiraju njeni korisnici, a administratori imaju veću kontrolu. Bilo koja stranica na Wikipediji se uvijek može izmjeniti, pa tako nijedan članak nikada nije završen.
 
Wikipedia je počela kao projekat na engleskom jeziku 15. januara 2001, a malo zatim (23. mart 2001.) pokrenuta je Wikipedia na francuskom jeziku. Veliki broj korisnika se trudi napraviti Wikipediju višejezičnom. Trenutno postoji preko 3.600.000 članaka na engleskom jeziku, i više od 18 miliona na 269 jezika (april 2011. godine). Popularnost Wikipedije raste velikom brzinom i trenutno je rangirana među 7 najposjećenijih web-sajtova.[4]
 
Sadržaj
HistorijaUredi
wikipedia.org web stranica
 
Historija Wikipedije počinje 2. januara 2001, u razgovoru u San Diegu, u Kaliforniji između dva stara prijatelja, Larryja Sangera, glavnog korisnika Nupedije, i Ben Kovitza, računarskog programera. Kovitz je tokom večere objasnio Wiki koncept Sengru koji je odmah shvatio da bi Wiki format odlično pristajao enciklopediji. Sanger je potom nagovorio šefa Nupedije da napravi Wiki od Nupedije, a prva verzija je bila postavljena online 10. januara. Međutim, mnogi korisnici Nupedije nisu htjeli da Nupedia bude Wiki pa tako 15. januara, pravi se "Wikipedia" na svojoj jedinstvenoj stranici, wikipedia.org.
 
Mnogi su brzo saznali o Wikipediji i projekat je rastao izvanrednim tempom. Dana 12. februara 2001. Wikipedia već ima 1.000 članaka, a 7. septembra 2001. ima 10.000 članaka. Od tada, Wikipedia na engleskom jeziku raste sve brže i brže. Uskoro su joj se pridružile međunarodne Wikipedije na jezicima poput kineskog, njemačkog, francuskog, italijanskog, ruskog, itd.
 
Wikipedia na bosanskom jeziku je pokrenuta 12. decembra 2002. godine. Trenutno se na Wikipediji na bosanskom jeziku nalazi 73.346 članaka.
PreciUredi
 
Zamisao da se sve znanje svijeta skupi na jednom mjestu datira iz antičkog doba. Može se vidjeti u staroj Biblioteci kod Aleksandrije, ili kod Pergamona. Moderna ideja štampane enciklopedije se prvi put pojavljuje malo prije Denisa Diderota i enciklopedija 18. vijeka.
 
Zamisao da se pri formiranju enciklopedije koristi automatiziranja mašinerija se može pratiti do H. G. Wellsa i njegove knjige World Brain (1937.) i Vannevara Busha i njegove knjige As We May Think (1945.) u kojoj Bush iznosi svoju viziju Memeksa (Memex) baziranog na mikrofilmu. Važan doprinos na ovom putu je i projekat Ksanadu (Xanadu) Teda Nelsona iz 1960. godine kao i ideje koje je u svom govoru 1959. iznio američki fizičar Richard Feynman.
 
Ideja za enciklopediju koja nije samo štampana je do pojave Interneta bila smatrana fantazijom. Međutim, trenutno postoje mnoge online enciklopedije. Wikipedia je trenutno vjerovatno najveća od svih online enciklopedija. Izumitelj i zagovarač slobodnog softvera, Richard Stallman je 1999. izrazio korisnost "Slobodne univerzalne enciklopedije i resursa znanja" i njegova organizacija Free Software Foundation poziva korisnike da posjete i doprinose Wikipediji.
Glavne karakteristikeUredi
 
Postoje tri glavne karakteristike Wikipedia projekata, koje zajedno uređuju njenu ulogu na Internetu.
 
Ona je, ili pokušava da bude, uglavnom enciklopedija.
Ona je Wiki, u tome što je može izmjeniti bilo ko (osim blokiranih korisnika).
Ona je slobodna i koristi GNU Slobodnu Dokumentacionu Dozvolu.
 
Kada se govori o multijezičnim Wikipedijama, važno je napomenuti da ne postoje nacionalne Wikipedije. Iz tog razloga ne postoji ni austrijska niti australijska niti britanska Wikipedia nego Wikipedije na austrijskom jeziku i engleskom jeziku itd.
VandalizamUredi
 
Veliki problem Wikipedije je vandalizam, koji donose razni vandali. Oni često prave besmislene i uvrjedljive izmjene na člancima. Npr. u julu i augustu 2004. godine, članak o bosanskom jeziku je bio vandaliziran par puta.
 
Zbog toga što je Wikipedia radikalno slobodna i javan projekat, ona privlači anarhistički element.
 
Leri Sengr, osnivač Wikipedije je priznao medijima.
 
Na sreću, većina nas je spremna da zaustavi vandalizam... i da ga se riješi čim se pojavi.
 
Na sreću najmanje par korisnika (ako ne stotine ili više u nekim slučajevima) generalno dnevno prati izmjene na određenim člancima. Vandalizam na člancima obično ne traje duže od nekoliko minuta u zavisnosti od broja korisnika na određenoj Wikipediji. Nedavna studija koju je sproveo IBM-ov tim je našla da većina vandalizma kojeg Wikipedia na engleskom jeziku pretrpi biva prepravljen za manje od pet minuta.
 
Bili smo iznenađeni kako često smo nailazili na vandalizam i bili smo opet iznenađeni kako brzo je vandalizam bivao prepravljen.
 
izjavio je Martin Wattenberg, istraživač koji radi pri IBM-ovom TJ Watson istraživačkom centru u Kembridžu, u Masačusecu, Sjedinjene Američke Države.
Police i principiUredi
 
Korisnici Wikipedije (koji se nazivaju Wikipedijanci), se drže nekoliko jednostavnih principa:
 
Korisnici Wikipedije nastoje da svi članci budu nepristrasni. Ovo ne znači da članci treba da se pišu samo jednim objektivnim načinom i da postoji određeno "stanje nepristrasnosti", nego znači da sva različita mišljenja o nekoj temi trebaju biti predstavljena na neutralan način.
 
Postoji nekoliko konvencija oko imenovanja članaka. Kad postoji nekoliko različitih imena za jednu temu, prednost ima ime koje je uobičajnije u bosanskom jeziku.
 
Wikipedijanci koriste stranice za razgovor o nekoj temi (a ne stranicu samog članka) da bi razgovarali o izmjenama na članku.
 
Postoji nekoliko vrsta sadržaja koji su nepoželjni na Wikipediji, jer ustvari nisu enciklopedijski članci. Naprimjer, Wikipedia članci nisu definicije iz rječnika niti su repozitorija za čitave tekstove knjiga, dokumenata, članaka, govora i sl. Za tu vrstu sadržaja postoje srodni projekti (detaljnije pod sekcijom srodni projekti, ispod).
 
Nekad postoje proturječna pravila i konvencije. Kad dođe do tog slučaja, Wikipedijina zajednica korisnika odlučuje svaki slučaj odvojeno.
 
KorisniciUredi
 
Wikipediju uređuju mnogi ljudi (Wikipedijanci). Ne postoji nijedan "glavni korisnik" ili šef. Osnivači Wikipedije su Jimmy Wales i Larry Sanger.
Softver i hardverUredi
Devet servera smještenih u Floridi isporučuju Wikipediju svijetu
 
Originalni Wikipedia softver je UseModWiki, koji je napisao Kilford Edams (Prva faza). Početkom 2002. godine, Wikipedia je počela upotrebljavati PHP Wiki engine koji je, koristeći MySQL bazu podataka, dodao mnogo novih mogućnosti i bio napravljen isključivo za Wikipedia projekat. Napravio ga je Magnus Menski, i poznat je kao Druga faza.
 
Nedugo nakon što je Druga faza bila u upotrebi, pojavili su se veliki problemi. Wikipedia je postala toliko spora da je bilo skoro nemoguće izmijeniti članak. Li Denjel Kroker je potom napisao kompletno novi softver. Ova nova verzija je bila veliki napredak, i postala je standard u julu 2002. godine, i još uvijek se upotrebljava. Treća faza se zove MediaWiki, i upotrebljavaju je i mnogi drugi Wiki projekti.
 
Pred kraj 2003. godine ponovo su se pojavile teškoće u radu Wikipedije. Razlog problema je zagušenje jednog jedinog Wikipedia servera. Problemi su prevaziđeni u junu 2004. godine. Fondacija Wikimedija nabavila devet servera, trenutno smještenih u Floridi. U sastavu nove konfiguracije je jedan server za bazu podataka i četiri web servera koji svi rade na Fedora Linux distribuciji.
Wikipedijina baza podatakaUredi
 
Pošto je Wikipedia slobodna enciklopedija čiji je sadržaj određen GNU slobodnom dokumentacionom dozvolom, bilo ko u bilo koje vrijeme može da preuzme "skoro-tekuću" verziju kompletne Wikipedije. Za detalje posjetite stranicu o preuzimanju kompletne Wikipedije na engleskom jeziku.
Srodni projektiUredi
 
Wikipedia ima nekoliko srodnih projekata:
 
Wikirječnik - slobodni rječnik na bosanskom jeziku
Wikiknjige - slobodno štivo
Wikicitati - razni citati
Wikizvor - slobodni dokumenti
Wikivijesti - slobodne vijesti
 
NagradeUredi
2004.Uredi
 
Prix Ars Electronica, pobjednik - u kategoriji Digitalne zajednice
Webby Nagrade, pobjednik sekcije "Zajednica"
 
Također pogledajteUredi
 
Wiki
Enciklopedija
Internetske enciklopedije
 
ReferenceUredi
 
^ http://www.theguardian.com/technology/2014/aug/06/wikipedia-lila-tretikov-glasnost-freedom-of-information
^ http://rogchap.com/2011/09/06/top-40-website-programming-languages/
^ http://www.alexa.com/siteinfo/wikipedia.org
^ Tromjesečne statistike za Wikipediju
 
Vanjski linkoviUredi
 
Meta Wikipedia, služi koordinaciji wiki projekata (en)
Originalna Wikipedia (en)
 
Zadnja izmjena korisnika KWiki prije 2 mjeseca
Slične stranice
 
Internetske enciklopedije
Wikipedia na bosanskom jeziku
Wikipedia na švedskom jeziku
 
Wikipedia
Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 3.0 osim ako je drugačije navedeno.
 
PrivatnostRačunarski
 
Wikipedia
Wikipedia
Wikipedia-logo-v2.svg
Međunarodni simbol Wikipedije; sadrži glifove iz nekoliko pisama od kojih je većina varijanta slova W ili zvuka "wi"
Web-adresa wikipedia.org
Slogan "Slobodna enciklopedija koju svako može uređivati"
Komercijalna? Ne
Vrsta stranice Internetska enciklopedija
Registracija Neobavezna
Dostupni jezik/-ci Dostupna u 287 jezika[1]
Napisana u PHP[2]
Vlasnik Wikimedia fondacija
Početak rada 15. januar 2001.
Alexa rejting Nema promjena 7 (januar 2015.)[3]
Trenutni status Aktivna
 
Wikipedia je slobodna enciklopedija koju razvijaju brojni korisnici uz pomoć Wiki softvera. Wikipediju vodi i njome upravlja Wikimedia fondacija. Uz standardne enciklopedijske podatke, Wikipedia često prikuplja informacije koje bi se obično našle u almanasima i geografskim leksikonima ili informacije koje se tiču trenutnih događaja.
 
Sav originalni materijal priložen Wikipediji je otvoren, definisan GNU licencom za slobodnu dokumentaciju, što znači da se može slobodno upotrebljavati, izmijeniti, kopirati, i distribuirati, uz uvjet da bilo koja kopija modifikacija ili izmjena ne smije stavljati dodatne restrikcije na sadržaj (tj. mora bit izdata pod istom dozvolom). Wikipedijin sadržaj kreiraju njeni korisnici, a administratori imaju veću kontrolu. Bilo koja stranica na Wikipediji se uvijek može izmjeniti, pa tako nijedan članak nikada nije završen.
 
Wikipedia je počela kao projekat na engleskom jeziku 15. januara 2001, a malo zatim (23. mart 2001.) pokrenuta je Wikipedia na francuskom jeziku. Veliki broj korisnika se trudi napraviti Wikipediju višejezičnom. Trenutno postoji preko 3.600.000 članaka na engleskom jeziku, i više od 18 miliona na 269 jezika (april 2011. godine). Popularnost Wikipedije raste velikom brzinom i trenutno je rangirana među 7 najposjećenijih web-sajtova.[4]
 
Sadržaj
HistorijaUredi
wikipedia.org web stranica
 
Historija Wikipedije počinje 2. januara 2001, u razgovoru u San Diegu, u Kaliforniji između dva stara prijatelja, Larryja Sangera, glavnog korisnika Nupedije, i Ben Kovitza, računarskog programera. Kovitz je tokom večere objasnio Wiki koncept Sengru koji je odmah shvatio da bi Wiki format odlično pristajao enciklopediji. Sanger je potom nagovorio šefa Nupedije da napravi Wiki od Nupedije, a prva verzija je bila postavljena online 10. januara. Međutim, mnogi korisnici Nupedije nisu htjeli da Nupedia bude Wiki pa tako 15. januara, pravi se "Wikipedia" na svojoj jedinstvenoj stranici, wikipedia.org.
 
Mnogi su brzo saznali o Wikipediji i projekat je rastao izvanrednim tempom. Dana 12. februara 2001. Wikipedia već ima 1.000 članaka, a 7. septembra 2001. ima 10.000 članaka. Od tada, Wikipedia na engleskom jeziku raste sve brže i brže. Uskoro su joj se pridružile međunarodne Wikipedije na jezicima poput kineskog, njemačkog, francuskog, italijanskog, ruskog, itd.
 
Wikipedia na bosanskom jeziku je pokrenuta 12. decembra 2002. godine. Trenutno se na Wikipediji na bosanskom jeziku nalazi 73.346 članaka.
PreciUredi
 
Zamisao da se sve znanje svijeta skupi na jednom mjestu datira iz antičkog doba. Može se vidjeti u staroj Biblioteci kod Aleksandrije, ili kod Pergamona. Moderna ideja štampane enciklopedije se prvi put pojavljuje malo prije Denisa Diderota i enciklopedija 18. vijeka.
 
Zamisao da se pri formiranju enciklopedije koristi automatiziranja mašinerija se može pratiti do H. G. Wellsa i njegove knjige World Brain (1937.) i Vannevara Busha i njegove knjige As We May Think (1945.) u kojoj Bush iznosi svoju viziju Memeksa (Memex) baziranog na mikrofilmu. Važan doprinos na ovom putu je i projekat Ksanadu (Xanadu) Teda Nelsona iz 1960. godine kao i ideje koje je u svom govoru 1959. iznio američki fizičar Richard Feynman.
 
Ideja za enciklopediju koja nije samo štampana je do pojave Interneta bila smatrana fantazijom. Međutim, trenutno postoje mnoge online enciklopedije. Wikipedia je trenutno vjerovatno najveća od svih online enciklopedija. Izumitelj i zagovarač slobodnog softvera, Richard Stallman je 1999. izrazio korisnost "Slobodne univerzalne enciklopedije i resursa znanja" i njegova organizacija Free Software Foundation poziva korisnike da posjete i doprinose Wikipediji.
Glavne karakteristikeUredi
 
Postoje tri glavne karakteristike Wikipedia projekata, koje zajedno uređuju njenu ulogu na Internetu.
 
Ona je, ili pokušava da bude, uglavnom enciklopedija.
Ona je Wiki, u tome što je može izmjeniti bilo ko (osim blokiranih korisnika).
Ona je slobodna i koristi GNU Slobodnu Dokumentacionu Dozvolu.
 
Kada se govori o multijezičnim Wikipedijama, važno je napomenuti da ne postoje nacionalne Wikipedije. Iz tog razloga ne postoji ni austrijska niti australijska niti britanska Wikipedia nego Wikipedije na austrijskom jeziku i engleskom jeziku itd.
VandalizamUredi
 
Veliki problem Wikipedije je vandalizam, koji donose razni vandali. Oni često prave besmislene i uvrjedljive izmjene na člancima. Npr. u julu i augustu 2004. godine, članak o bosanskom jeziku je bio vandaliziran par puta.
 
Zbog toga što je Wikipedia radikalno slobodna i javan projekat, ona privlači anarhistički element.
 
Leri Sengr, osnivač Wikipedije je priznao medijima.
 
Na sreću, većina nas je spremna da zaustavi vandalizam... i da ga se riješi čim se pojavi.
 
Na sreću najmanje par korisnika (ako ne stotine ili više u nekim slučajevima) generalno dnevno prati izmjene na određenim člancima. Vandalizam na člancima obično ne traje duže od nekoliko minuta u zavisnosti od broja korisnika na određenoj Wikipediji. Nedavna studija koju je sproveo IBM-ov tim je našla da većina vandalizma kojeg Wikipedia na engleskom jeziku pretrpi biva prepravljen za manje od pet minuta.
 
Bili smo iznenađeni kako često smo nailazili na vandalizam i bili smo opet iznenađeni kako brzo je vandalizam bivao prepravljen.
 
izjavio je Martin Wattenberg, istraživač koji radi pri IBM-ovom TJ Watson istraživačkom centru u Kembridžu, u Masačusecu, Sjedinjene Američke Države.
Police i principiUredi
 
Korisnici Wikipedije (koji se nazivaju Wikipedijanci), se drže nekoliko jednostavnih principa:
 
Korisnici Wikipedije nastoje da svi članci budu nepristrasni. Ovo ne znači da članci treba da se pišu samo jednim objektivnim načinom i da postoji određeno "stanje nepristrasnosti", nego znači da sva različita mišljenja o nekoj temi trebaju biti predstavljena na neutralan način.
 
Postoji nekoliko konvencija oko imenovanja članaka. Kad postoji nekoliko različitih imena za jednu temu, prednost ima ime koje je uobičajnije u bosanskom jeziku.
 
Wikipedijanci koriste stranice za razgovor o nekoj temi (a ne stranicu samog članka) da bi razgovarali o izmjenama na članku.
 
Postoji nekoliko vrsta sadržaja koji su nepoželjni na Wikipediji, jer ustvari nisu enciklopedijski članci. Naprimjer, Wikipedia članci nisu definicije iz rječnika niti su repozitorija za čitave tekstove knjiga, dokumenata, članaka, govora i sl. Za tu vrstu sadržaja postoje srodni projekti (detaljnije pod sekcijom srodni projekti, ispod).
 
Nekad postoje proturječna pravila i konvencije. Kad dođe do tog slučaja, Wikipedijina zajednica korisnika odlučuje svaki slučaj odvojeno.
 
KorisniciUredi
 
Wikipediju uređuju mnogi ljudi (Wikipedijanci). Ne postoji nijedan "glavni korisnik" ili šef. Osnivači Wikipedije su Jimmy Wales i Larry Sanger.
Softver i hardverUredi
Devet servera smještenih u Floridi isporučuju Wikipediju svijetu
 
Originalni Wikipedia softver je UseModWiki, koji je napisao Kilford Edams (Prva faza). Početkom 2002. godine, Wikipedia je počela upotrebljavati PHP Wiki engine koji je, koristeći MySQL bazu podataka, dodao mnogo novih mogućnosti i bio napravljen isključivo za Wikipedia projekat. Napravio ga je Magnus Menski, i poznat je kao Druga faza.
 
Nedugo nakon što je Druga faza bila u upotrebi, pojavili su se veliki problemi. Wikipedia je postala toliko spora da je bilo skoro nemoguće izmijeniti članak. Li Denjel Kroker je potom napisao kompletno novi softver. Ova nova verzija je bila veliki napredak, i postala je standard u julu 2002. godine, i još uvijek se upotrebljava. Treća faza se zove MediaWiki, i upotrebljavaju je i mnogi drugi Wiki projekti.
 
Pred kraj 2003. godine ponovo su se pojavile teškoće u radu Wikipedije. Razlog problema je zagušenje jednog jedinog Wikipedia servera. Problemi su prevaziđeni u junu 2004. godine. Fondacija Wikimedija nabavila devet servera, trenutno smještenih u Floridi. U sastavu nove konfiguracije je jedan server za bazu podataka i četiri web servera koji svi rade na Fedora Linux distribuciji.
Wikipedijina baza podatakaUredi
 
Pošto je Wikipedia slobodna enciklopedija čiji je sadržaj određen GNU slobodnom dokumentacionom dozvolom, bilo ko u bilo koje vrijeme može da preuzme "skoro-tekuću" verziju kompletne Wikipedije. Za detalje posjetite stranicu o preuzimanju kompletne Wikipedije na engleskom jeziku.
Srodni projektiUredi
 
Wikipedia ima nekoliko srodnih projekata:
 
Wikirječnik - slobodni rječnik na bosanskom jeziku
Wikiknjige - slobodno štivo
Wikicitati - razni citati
Wikizvor - slobodni dokumenti
Wikivijesti - slobodne vijesti
 
NagradeUredi
2004.Uredi
 
Prix Ars Electronica, pobjednik - u kategoriji Digitalne zajednice
Webby Nagrade, pobjednik sekcije "Zajednica"
 
Također pogledajteUredi
 
Wiki
Enciklopedija
Internetske enciklopedije
 
ReferenceUredi
 
^ http://www.theguardian.com/technology/2014/aug/06/wikipedia-lila-tretikov-glasnost-freedom-of-information
^ http://rogchap.com/2011/09/06/top-40-website-programming-languages/
^ http://www.alexa.com/siteinfo/wikipedia.org
^ Tromjesečne statistike za Wikipediju
 
Vanjski linkoviUredi
 
Meta Wikipedia, služi koordinaciji wiki projekata (en)
Originalna Wikipedia (en)
 
Zadnja izmjena korisnika KWiki prije 2 mjeseca
Slične stranice
 
Internetske enciklopedije
Wikipedia na bosanskom jeziku
Wikipedia na švedskom jeziku
 
Wikipedia
Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 3.0 osim ako je drugačije navedeno.
 
PrivatnostRačunarski
 
== Historija ==
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia"