Verzija na dan 22 februar 2017 u 10:22 uredi Antun Mrzlečki (razgovor \| doprinosi) 4 edits Lutherov bijeg u samostan zbog sudskog progona. ← Starija izmjena		Verzija na dan 22 februar 2017 u 10:32 uredi poništi C3r4 (razgovor \| doprinosi) Urednici 73.705 edits m Vraćene izmjene korisnika Antun Mrzlečki (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika C3r4 Novija izmjena →
Red 19: '''Martin Luther''' (rođen [[1483]]. preminuo [[1546]].) je bio [[Njemačka\|njemački]] teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije. Njegova vjerska reformacija duboko je uticala na političke, ekonomske, obrazovne i jezičke prilike u svijetu što ga je učinilo jednom od krucijalnih figura [[Evropa\|evropske]] historije. Martin Luther rođen je [[10. novembar\|10. novembra]] [[1483]]. godine u mjestu [[Eisleben]]. Osnovno i srednje obrazovanje Martin Luther sticao je u Mansfeldu, Magdeburgu i Eisenachu. Godine [[1501]]. u dobi od 17 godina upisao se na univerzitet u [[Erfurt]]u. Njegov otac Hans Luther, porijeklom iz seljačke porodice, bio je rudar u rudniku [[bakar\|bakra]] u području Mansfelda. Martin Luther namjeravao je studirati [[pravo]], što je bila očeva želja, ali u ljetu [[1505]]. napušta studij, prodaje [[knjiga\|knjige]] i pristupa augustinskom redu u Erfurtu. Ta je odluka iznenadila njegove prijatelje i zgrozila njegovog oca. Kasnije će taj svoj potez Luther objašnjavati reakcijom na neke događaje iz svog života koji su ga učinili svjesnim prolaznosti života. Prema najnovijim istraživanjima Luther je, kao što sam priznaje, pobjegao u samostan zbog sudskog progona (vidi:<ref> Weimarsko izdanje-Govori za stolom-<ref> WA Ti 1, 134,32-35, citat:"Prema jedinstvenoj Božjoj odluci učinjen sam za monaha kako me ne bi uhapsili. Inače bi bio vrlo lako uhapšen. No, ovako oni to nisu mogli, jer se cijeli Red za mene zauzeo"). U samostanu je promatrao pravila koja se nameću novacima ali nije našao vlastiti mir kako je očekivao. Ipak [[1507]]. godine je zaređen, a Lutheru je ponuđeno da studira [[teologija\|teologiju]] kako bi postao profesor u nekom od novoosnovanih univerziteta koje su utemeljili redovnici. Godine [[1508]]. postavljen je u službu Johanna von Staupitza, vice-generala augustinskog reda, na novom univerzitetu u [[Wittenberg]]u (osnovano 1502.). Diplomirao je teologiju [[1509]]. i vratio se u Erfurt, gdje je boravio do [[1511]]. godine. [[Datoteka:Wittenberg Universität 18xx.jpg\|mini\|lijevo\|Universität Wittenberg]] Red 29: Do 1537. godine Lutherovo zdravlje bilo je ozbiljno načeto. Istovremeno sve ga više zabrinjava preporod papinskog uticaja, kao i oni potezi koje je on smatrao pokušajem [[Jevreji\|Jevreja]] da iskoriste konfuziju među kršćanima i ponovo otvore pitanje Isusova poslanstva. Smatrajući i sebe odgovornim za nastalu situaciju napisao je oštru polemiku protiv Jevreja, kao i polemike protiv papinstva i radikalnog krila reformista - [[Anabaptizam\|anabaptista]]. U zimu 1546. godine Luther je zamoljen da razriješi spor između dva mlada grofa koja su vladala u području Mansfelda, gdje se rodio. Iako star i bolestan, krenuo je na put, razriješio spor i umro 18. februara [[1546]]. u [[Eisleben]]u. U cjelokupnom Lutherovom književnom opusu, pored svjedočanstava duboke religioznosti, ima i oholosti, prostota, demoniziranja, govora mržnje do pozivanja na ubijanje. Stoga od 1881. godine postoje psihoanalitički znanstveni radovi i studije o Lutheru. Psihoanalitičari polaze od pitanja: U kojoj je mjeri Martin Luther bio duševno bolestan. == Vanjski linkovi ==

Razlika između verzija stranice "Martin Luther"