Razlika između verzija stranice "Gudački instrumenti"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 11:
* [[Violončelo]]
* [[Kontrabas]]
* [[Gusle]]
 
{|
Red 38:
Dosta većih dimenzija od violine, pa se zato drugačije i drži - među koljenima, nožicom oslonjenom na pod.
Podešava se: a-d-G-C, osnovni ključ mu je bas ključ.
Pun i bogat zvuk, dolazi do izražaja u muzici [[Romantizam|romantičnog]] stila.
 
KONTRABAS
*#Srazmjerno najdubljem registru, i dimenzije kontrabasa su najveće, zato svirač uz njega stoji, a instrument je oslonjen nožicom o pod.
*#Zbog debljine žica, gudalo je masivno, potrebno je snažno pritiskati žice, pa je virtuozitet na ovom instrumentu veoma mali.
*#Podešava se: G-D-1A-1E, a neki imaju i petu žicu-1C ili 2H.
*#Zvučnost je puna, ali bez sjaja i prodornosti.<ref>http://www.znanje.org/i/i21/01iv08/01iv0806/gudacki.htm</ref>
 
== Historija ==
 
Violina je žičani gudački instrument sa četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija. Riječ violina posredstvom [[Romanski jezici|romanskih jezika]] dolazi iz srednjovjekovne [[Latinski jezik|latinske]] riječi vitula što označava žičani instrument.
Najraniji oblik violine je vrlo različit od onog danas. U početku violina je imala vrat koji je bio kraći, deblji i manje nagnut. Svirački dio je bio isto tako kraći, most je ravniji i žice su bile napravljene od životinjskih iznutrica (crijeva).
Nastala u sjevernoj [[Italija|Italiji]] u ranom [[16. vijek|16. vijeku]]. Prvi graditelji violina vjerovatno su spojili elemente tri tada raširena instrumenta: ''rebek'' koji je bio u upotrebi od [[10. vijek|10. vijeka]] (nastao od [[Arapi|arapskog]] instrumenta zvanog ''rabab''), [[Renesansa|renesansne]] [[gusle]] i ''lira da braccio''. Jedan od najranijih detaljnih opisa tog instrumenta, uključujući i njegovo ugađanje je Jambe de Ferov '''Epitome musical''', objavljen u [[Lyon|Lyonu]] [[1556]]. Do tada se violina već bila počela širiti [[Evropa|Evropom]]. Najstariju dokumentiranu violinu sa četiri žice nalik današnjoj, izgradio je [[1555]]. godine Andrea Amati. Druge violine koje se spominju ranije imale su samo tri žice. Postala je omiljeni instrument među uličnim sviračima i [[Plemstvo|plemstvom]], što pokazuje i činjenica da je [[Karlo IX, kralj Francuske|francuski kralj Karlo IX]] [[1560]]. godine od Amatija naručio 24 violine. Iz tog kompleta je i najstarija očuvana violina poznata kao "Karlo IX", proizvedena u [[Cremona|Cremoni]] oko 1560. Violina "Mesija" ili "Le Messie" (poznata i kao "Salabue" koju je proizveo [[Antonio Stradivari]] [[1716]]. nikada nije korištena i još uvijek je u neiskvarenom stanju. Danas se nalazi u [[muzej Ashmolean|muzeju Ashmolean]] u [[Oxford|Oxfordu]].
U početku violina nije bila popularna, i smatrana je muzičkim instrumentom niskog statusa. Ali do [[1600]]. poznati kompozitori poput [[Claudio Monteverdi]] koriste violinu u svojim [[Opera|operama]], tako da je ugled violine porastao. Ugled violine nastavlja rasti tokom perioda [[Barok|baroka]], čineći je značajnom takvi proslavljeni kompozitori muzike kao što su [[Antonio Vivaldi]] i [[Johann Sebastian Bach]].
Do sredine [[18. vijek|18. vijeka]], violina uživa glavno mjesto u instrumentalnim muzičkim ansamblima. U [[19. vijek|19. vijeku]], uspon violine do njene slave je ostvaren od strane virtuoza, kao što su violinisti [[Niccolò Paganini]] i [[Pablo de Sarasate]]. U [[20. vijek|20. vijeku]] violina je dostigla nove visine, kako u tehničkom tako i u umjetničkom smislu. [[Isaac Stern]] i [[Fritz Kreisler]] su neka od poznatih imena iz tog vremena.<ref>http://musiced.about.com/od/beginnersguide/a/halloween.htm</ref>
 
{{Muzika}}