Razlika između verzija stranice "Ukrajinci"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
+ infokutija
mNo edit summary
Red 11:
</tr>
<tr>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Jaroslav I., veliki knez Kijeva|Jaroslav I]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[DanyloDanilo Romanovič GalyckijGalicki|Danylo I.]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Bogdan Hmeljnicki|B. Hmeljnicki]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Ivan Stepanovič Mazepa|I. Mazepa]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[HryhorijGrigorij Skovoroda|HG. Skovoroda]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Dmitro Stepanovič Bortnjanskij|D.Bortnjanskij Bortnjanski]]</td>
</tr>
<tr>
Red 27:
</tr>
<tr>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Nikolaj Ivanovič Lobačevski|MN. Lobačevski]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|MN. Gogolj]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Taras Grigorovič Ševčenko|T. Ševčenko]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Petar Iljič Čajkovski|P. Čajkovski]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Ilja Iljič Mečnikov|I. Mečnikov]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Ivan Franko|I. Franko]]</td>
</tr>
Red 43:
</tr>
<tr>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Anton Pavlovič Čehov|A. Čehov]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Mihajlo Gruševski|M. Gruševski]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Lesja Ukrajinka|L. Ukrajinka]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[VolodimirVladimir Ivanovič Vernadskij|V.Vernadskij Vernadski]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Kazimir Maljevič|K. Maljevič]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[MikolaNikolaj Leontovič|MN. Leontovič]]</td>
</tr>
<tr>
Red 59:
</tr>
<tr>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Igor Stravinski|I. Stravinski]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[OleksandrAleksandar Dovženko|OA. Dovženko]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Serge Lifar|S. Lifar]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Stepan Bandera|S. Bandera]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Sergej Koroljov|S. Koroljov]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Lina Kostenko|L. Kostenko]]</td>
<tr>
<tr>
Red 76:
<tr>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Andy Warhol|A. Warhol]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Larisa Latinjina|L.Latynina Latinjina]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Julija Timošenko|J.Tymošenko Timošenko]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[VolodymyrVladimir KlytškoKličko|V.Klytško Kličko]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Ruslana]]</td>
<td style="text-align:center; background-color:#fee8ab; font-size:85%;">[[Andrij Ševčenko|A. Ševčenko]]</td>
</table>
| izvorno_ime = Українці
Red 90:
| pop2 = 1.927.988
| ref2 = <ref>[http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/per-itog/tab5.xls Ethnic composition of the population of the Russian Federation] / [http://www.gks.ru/free_doc/new_site/perepis2010/perepis_itogi1612.htm Information materials on the final results of the 2010 Russian census]</ref>
 
| jezici = [[Ukrajinski jezik]], [[ruski jezik]]
| vjera = [[Pravoslavlje|Pravoslavci]] (73%), [[Ukrajinska grkokatolička Crkva|Grkokatolicigrkokatolici]] (15,8%), [[Protestantizam|Protestantiprotestanti]] (2,4%), Ostaliostali (2,1%)
| vezano = {{Br separated entries|[[Slaveni]]|[[Istočni Slaveni]]}}
 
Line 98 ⟶ 97:
}}
[[Datoteka:National_s.jpg|frame|Mlada djevojka (Ukrajinka) sa sela, u narodnoj nošnji.]]
'''Ukrajinci''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: українці; ranije Rusini, Malorusi) su jedan su od tri velika istočno-slavenska[[Istočni narodaSlaveni|istočnoslavenska]] [[narod]]a, nastanjen u [[Ukrajina|Ukrajini]] i susjednim područjima. Jezik Ukrajinaca pripada [[Slavenski jezici|slavenskoj grani]] indo-evropske[[Indoevropski jezičnejezici|indoevropske jezičke porodice]].
 
== Ime ==
Ukrajinci dobijajusu dobili ime po zemlji (Ukrajina) kojekoja je prvi puta dokumentovanadokumentirana u [[Kijevska kronikahronika|Kijevskoj kronicihronici]] [[1187]]. Otuda nastaje ''narod ukrainskyi'' (ukrajinski narod) i ''Ukraintsi'' (Ukrajinci)godine. U [[18. vijek|18]]. i [[19. vijek]]uvijeku caristička nomenklatura Ukrajincima označava samo stanovnike SlobidskaSlobidske UkraineUkrajine, provincije čije je središte bio grad Kharkiv ([[Harkiv)]]. Harkiv mu postaje središte [[1765]]. godine, ediktom, ruske carice [[Katarina II Velika|Katarine II]]. Godine [[1835]]. ova provincija postaje Harkivska provincija. U [[19. vijek]]uvijeku Poljska ovim nazivom označava stanovnike Kijevske gubernije. Ovaj naziv u Galiciji i Bukovini za njih se neće upotrebljavati sve do prve četvrtine [[20. vijek]]avijeka, u Transkarpatiji do 1930-tih, a u Prešovskoj regiji do kasnih 1940ih1940-ih. U [[20. vijek]]u ''Malorosiiany'' ili ''Malorosy'' (= Mali Rusi) počet će se smatrati derogatornimpogrdnim nazivima.
 
Najstariji zapisani nazivi za Ukrajince sujesu ''Rusini'' (''Rusyny'', ''Rusychi'' i ''Rusy''; ovaj posljednji od ''Rus’''), što će se u latinskom pretvoriti u ''Russi'', ''Rutheni'' i ''Ruteni''. Početkom [[16. vijek]]avijeka moskovski dokumenti Ukrajince nazivaju Cherkasy''Čerkasi'', aludirajući, čini se, na činjenicu da žive oko grada Cherkasy[[Čerkasi]]ja, gdje se nalazilo mnogo kozačkih naselja. Nazivi ''Rusini'' i ''Ruteni'' sačuvali su se kao imena za Zapadne Ukrajince.
Ukrajinci dobijaju ime po zemlji (Ukrajina) koje je prvi puta dokumentovana u [[Kijevska kronika|Kijevskoj kronici]] [[1187]]. Otuda nastaje ''narod ukrainskyi'' (ukrajinski narod) i ''Ukraintsi'' (Ukrajinci). U [[18. vijek|18]]. i [[19. vijek]]u caristička nomenklatura Ukrajincima označava samo stanovnike Slobidska Ukraine, provincije čije je središte bio grad Kharkiv (Harkiv). Harkiv mu postaje središte [[1765]]. godine, ediktom, ruske carice [[Katarina II Velika|Katarine II]]. Godine [[1835]]. ova provincija postaje Harkivska provincija. U [[19. vijek]]u Poljska ovim nazivom označava stanovnike Kijevske gubernije. Ovaj naziv u Galiciji i Bukovini za njih se neće upotrebljavati sve do prve četvrtine [[20. vijek]]a, u Transkarpatiji do 1930-tih, a u Prešovskoj regiji do kasnih 1940ih. U [[20. vijek]]u ''Malorosiiany'' ili ''Malorosy'' (=Mali Rusi) počet će se smatrati derogatornim nazivima.
Najstariji zapisani nazivi za Ukrajince su Rusini (Rusyny, Rusychi i Rusy; ovaj posljednji od Rus’), što će se u latinskom pretvoriti u Russi, Rutheni i Ruteni. Početkom [[16. vijek]]a moskovski dokumenti Ukrajince nazivaju Cherkasy, aludirajući, čini se, na činjenicu da žive oko grada Cherkasy gdje se nalazilo mnogo kozačkih naselja. Nazivi Rusini i Ruteni sačuvali su se kao imena za Zapadne Ukrajince.
 
== Kratka historija ==
Line 109 ⟶ 108:
''Porijeklo i spisak starih plemena''
 
[[Datoteka:Lashalarissaewanchuk.jpg|mini|lijevo|LashaLaša i LarissaLarisa EwanchukIvančuk u transkarpatskoj nošnji.]] Vodeću ulogu u formiranju ukrajinskog naroda imalo je pleme poznato kao [[Poljani]] (Polians, Poliany, Polyane), slavenski narod jedan od najjačih iz grupe [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]] naseljenih u 10. i 11. vijeku na obalama srednjeg toka Dnjepra u samom ukrajinskom središtu. [[Masudi]] u 10. vijeku spominje njihovog vođu, kralja [[Madzak]]a. Druga značajna plemena su bila [[Drevljani]] (Drevlyane), [[Siverjani]] (Siverianians), [[Uliči]] (Ulychians), [[Tiverci]] (Tivertsians), [[Duljebi]] (Dulebians) postojala su tri razna plemena Bužana, [[Volinjani]] (Volhynians), [[Bužani]] (Buzhanians). Tamošnji [[Bijeli Hrvati]] (White Croats), također su vjerovatno dijelom učestvovali u stvaranju kasnijih Ukrajinaca. U ranom [[9. vijek]]uvijeku istočno-slavenskaistočnoslavenska plemena morala su plaćati porez [[Hazari]]ma (Khazars). Dok su ostalim Slavenima naplaćivali porez u krznu, Hazari su od Poljana zahtijevali po 'mač' (čitaj ratnika) na svako domaćinstvo.
 
=== Stari period ===
 
[[Datoteka:Gvg.jpg|frame|desnot|Figurica žene, kultura Tripillian, Ukrajina.]] Prvi čovjek, predak savremenog Evropljanina, [[Archanthropus Europeaus Petraloniensis]], došao je na ukrajinsko tlo negdje prije jedan milion godina, odnosno u kameno doba, on je već tada bio [[Homo erectus]]. Arhantropini ([[Archanthropinae]]) dolaze na njeno tlo možda iz južne [[Azija|Azije]] ili [[Balkan]]a. Nakon toga slijedi ga [[Neandertalac]], prije nekih 135–150 hiljada godina. Psihički i mentalno daleko je zreliji a poznaje i porodične odnose. Prije 35.000 godina nalazimo u ovim krajevima i kromanjonca, prvog predstavnika [[Homo sapiens]]a.
Tokom srednjeg kamenog doba populacija se neprekidno povećava i lov više nije bio dovoljan da bi se uspjeli prehraniti. Ljudi uče loviti ribe i sakupljati hranu divljeg porijekla, pa i pripitomljavati životinje. Tokom neolita oni već znaju uzgajati bilje i kultivirati zemlju, bave se i lončarstvom. U Ukrajini u to se vrijeme ljudi bave agrikulturom, ribolovom, lovom i žive u matrijarhalnim zajednicama.
 
Kasnije u bakarnom/bronzanom dobu, ili 4.-3. milenija p. n. e., te primitivne zajednice doživljavaju značajne promjene. Nosioci [[Tripillian]] kulture ([http://www.trypillia.com/info/index.shtml] op. u [[Rumunija|Rumuniji]] ona se zove '[[Cucuteni]]') brzo se razvijaju i šire novom teritorijom, oni su već veoma razvijeni.
 
=== Pojava Slavena ===