Razlika između verzija stranice "Grčko-perzijski ratovi"
| [nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m Vraćene izmjene korisnika 31.147.74.130 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika EdinBot |
||
Red 3:
'''Grčko-perzijski ratovi''' ili '''Perzijski ratovi''', [[492. p. n. e.]] - [[449. p. n. e.]], serija [[rat]]ova između [[Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] i [[grad]]ova-[[polis]]a u [[Grčka|Grčkoj]]. Rat je završio [[Kalijin mir|Kalijinim mirom]], oko [[449. p. n. e.]] Rat se završio Kalijinim mirom, oko 449. p. n. e.
Krajem VI vijeka p. n. e. Grci u istočnom Sredozemlju naišli su se pred ozbiljnom opašnošću, nad njima se nadvila sijena Persijskog carstva. Persijanci u to vrijeme gospodarili su ogromnom prostranstvima - od rijeke Inda na istoku do Siriji, Fenikije i Egipta na zapadu. Pod njihovom vlašću bili su i mnogobrojni grčki gradovi na zapadnoj obali Male
== Jonski ustanak {{Glavni|Jonski ustanak}}
Grčko-persijski ratovi trajali su pedeset godina, sa dužim ili kraćim predasima (499. - 449. godine p. n. e.). Sukobi su počeli kada su Grci u Maloj Aziji pokušali da se oslobode persijske vlasti. Pobuna koju su podigli pod vođstvom grada Mileta poznata je u historiji pod nazivom Jonski ustanak (499. - 494. godine p. n. e.). Znajući da se sami ne mogu izboriti s ogromnom persijskom vojskom, pobunjenici su potražili saveznike u Grčkoj. Najprije su se obratili Sparti kao najmoćnijem polisu. Pozvali su Spartance da osvoje Aziju i persijsku prestonicu Suzu, gde ih je u carskim riznicama čekalo bogatstvo dostojno boga Zeusa. Spartanski kralj je upitao miletske izaslanike koliko traje put od obale Male Azije do Suze. Kada je saznao da je za to potrebno tri mjeseca, odbio je da pomogne pobunjenicima. Oni su se potom obratili Atinjanima, koji su poslali 20 trijera, lako naoružanih brodova.
Line 18 ⟶ 21:
U godinama poslije maratonske bitke, vodeća uloga u političkom životu Atine pripala je čuvenom državniku Temistoklu. On je postavio temelje atinske pomorske moći. Zahvaljujući otkriću nove srebronosne žile u rudnicima na jugu Atike, državna blagajna je bila puna novca. Temistokle je eklesiju uspio da ubijedi da se taj novac, koji je trebalo da bude podjeljen Atinjanima, upotrebi za izgradnju 200 trijera. Ovi brodovi, na kojima počiva snaga Atine, činili su okosnicu helenske flote koja se u slijedećim decenijama borila protiv Persijanaca.
==
{{Glavni|
480.g. p. n. Darijev sin i nasljednik Kserks preuzeo je drugi veliki pohod na Heladu. Persijska vojska je bila ogromna, čak 10 puta veće. Kralj Leonida je predvodio Grke, tj. vojsku od 300 ratnika. Efori su ga poslali sa svojim i još 4000 saveznika da brani Termopilski klanac, kuda je vodio uski put između planina i mora, iz sjeverne u srednju Grčku. Tu su Grci nastojali zaustaviti Kserksove Perzijance.
| |||