Razlika između verzija stranice "Krstaški ratovi"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Govor pape Urbana II o krstaskom rau
Red 3:
'''Krstaški ratovi''' ili '''Križarski ratovi''', naziv za više vojnih ratnih pohoda evropskih [[kršćanstvo|kršćanskih]] (katoličkih) sila tokom srednjeg vijeka protiv narastajućih snaga [[Osmanlijsko carstvo|Osmanskog carstva]], uglavnom na istočnim obalama [[Mediteran]]a. Trajali su od 11. do 13. vijeka, a cilj im je bio povratiti sveta mjesta [[Kršćanstvo|kršćanstva]] u vlastite ruke.
 
Povod za Prvi križarski rat bilo je zauzimanje [[Jerusalem]]a [[1070]]. od strane [[Seldžuci|Seldžuka]] (čime su hodočašća u Svetu zemlju postala otežana), a ugroženim se osjetila i [[Bizantija]], koja je svojoj zapadnoj "braći" po vjeri uputila poziv za pomoć. U srednjovjekovnoj [[Evropa|Evropi]] nastaje veliki pokret, koji se sastoji od pripadnika francuske, flamanske i normanske vojske, a istovremeno dolazi i do osnivanja novih viteških redova (Templari, Johanitanci, Njemački red). U to vrijeme dolazi i do afirmacije križa kao općeg simbola kršćanstva. Na području [[Levant]]a, na istočnim obalama Mediteranskog mora, križari, učesnici u Križarskim ratovima, grade i veliki broj masivnih vojnih utvrda, od kojih je najpoznatiji "Krak des Chevaliers" u zapadnom dijelu [[Sirija|Sirije]], 80 km zapadno od Homsa, iz 12./13. vijeka. U isto vrijeme dolazi i do osnivanja više manjih križarskih država.Govor o krstaskom ratu odrzao je papa Urban II 1095.godine.
 
== Hronologija ratova ==