Razlika između verzija stranice "Elektromagnetno zračenje"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Uklanjanje Link FA/FL/GA
m →‎top: clean up, replaced: radio valovi → radiotalasi, replaced: radio talas → radiotalas, radioval → radiotalas, radiotalasove → radiotalase using AWB
Red 3:
'''Elektromagnetno zračenje''' je kombinacija oscilujućeg [[električno polje|električnog]] i [[magnetno polje|magnetnog polja]] koja zajedno putuju kroz prostor u obliku međusobno okomitih [[talas]]a. Ovo zračenje je nosilac elektromagnetne interakcije (sile) i može se interpretirati kao talas ili kao čestica, u zavisnosti od slučaja. Čestice koje kvantifikuju elektromagnetno zračenje su [[foton]]i.
 
Elektromagnetne talase je teorijski predvideo [[James Clerk Maxwell|James Maxwell]] pokušavajući da objasni efekte [[indukcija|indukcije]] električne struje u magnetnim poljima i obrnuto. Kasnije je [[Heinrich Rudolf Hertz]] potvrdio ovu teoriju proizvevši radio talaseradiotalase koje je detektovao sa drugog kraja svoje laboratorije jednostavnom oscilacijom električne struje kroz provodnik (time demonstriravši primitivan oblik antene).
 
Svako naelektrisanje promjenom brzine kretanja generiše elektromagnetno polje. Ova informacija se prostire kroz prostor [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]] i osobine odgovarajućeg elektromagnetnog talasa su direktno vezane za dinamiku promjene kretanja naelektrisanja. Ako imamo provodnik u kome naelektrisanje osciluje, generisani elektormagnetni talas će imati istu [[frekvencija|frekvenciju]] oscilovanja. Alternativno, ako elektromagnetno zračenje gledamo kao emisiju čestica (fotona), [[energija]] koju one nose je direktno vezana za [[talasna dužina|talasnu dužinu]], odnosno učestalost talasa. Što je veća učestalost to je veća energija fotona. Tačan odnos je opisan Plankovom relacijom E = hν gdje je E energija fotona h je [[Planckova konstanta]], a ν je frekvencija talasa.
Red 9:
Kao što oscilujuća električna struja u provodniku može da proizvede elektromagnetni talas, takav talas također može da u nekom provodniku indukuje električnu struju iste oscilacije, na taj način omogućavajući transfer informacije od emitora ka prijemniku, što je osnov svih bežičnih komunikacija.
 
Osobine elektromagnetnog zračenja zavise od njegove talasne dužine. Cijeli opseg talasnih dužina elektromagnetnog zračenja naziva se [[elektromagnetni spektar]]. On obuhvata [[gama zračenje]], [[rendgensko zračenje]], [[ultraljubičasto zračenje]], vidljivu [[svjetlost]], [[infracrveno zračenje]], [[mikrovalno zračenje]] i [[radio valovi|radiovaloveradiotalas]]e.
 
U [[vakuum]]u se elektromagnetni talasi prostiru brzinom svjetlosti, dok se pri prolasku kroz [[gas]]ove ili [[tečnost]]i dijelovi spektra mogu [[apsorpcija|apsorbovati]], odnosno rasipati pri haotičnom kretanju čestica usljed efekta ekscitacije atoma, pri čemu talas prestaje da se kreće pravolinijski pa je percepcija da se kreće sporije od brzine svjetlosti.