Razlika između verzija stranice "Uzbekistan"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m {{Izmjene u toku}}, da popravim ekavicu u ostatku članka.
m Koliko-toliko popravio, mada mi nije jasna ova tabela kod "Stanovništva".
Red 1:
{{Izmjene u toku}}
{{Greške}}
{{Preuređivanje}}
{{Prijevod}}
{{Infokutija država
| zvanično_ime = Republika Uzbekistan
Line 9 ⟶ 6:
| zastava = Flag of Uzbekistan.svg
| grb = Coat of Arms of Uzbekistan.svg
| himna = "[[O`zbekistonOʻzbekiston Respublikasining Davlat Madhiyasi]]"<center>[[Datoteka:Uzbekistan anthem.ogg]]</center>
| mapa = LocationUzbekistan.PNG
| službeni_jezik = [[uzbečkiUzbečki jezik|uzbečkiUzbečki]]
| glavni_grad = [[Taškent]]
| glavni_grad_kordinati = {{coord|41|16|N|69|13|E}}
Line 19 ⟶ 16:
| vrsta_druge_vlasti = Premijer
| vladar_druga_vlast = [[Shavkat Mirziyoyev]]
| po_površini_na_svijetu = 56.
| površina = 447,.400 km<sup>2</sup>
| procenat_vode = 4.,9
| po_broju_stanovnika_na_svijetu = 44.
| stanovnika = 26,.593,.000
| gustoća = 59
| nezavisnost = odOd [[SSSR]]-a
| nezavisnost_priznato = [[1. septembar]] [[1991.]]
| bdp_ukupno = ${{nowrap|85,188 bilionamilijardi [[američki dolar|USD]]}}
| bdp_godina = 2010.
| po_broju_bdp_na_svijetu = $3 015
| bdp_per_capita = 3015 $
| hdi =
| hdi_godina =
Line 38 ⟶ 35:
| gini_godina =
| po_broju_gini_na_svijetu =
| valuta = [[uzbekistanskiUzbekistanski som]]
| vremenska_zona = [[UTC]] +5
| internetski_nastavak = [[.uz]]
| pozivni_broj = +998
| najveća_tačka_ime = [[Khazret Sultan]]
| najveća_tačka_metara = 4 6434643
| najveće_jezero_ime = [[Aralsko jezero]]
| najveće_jezero_površina = ?
Line 50 ⟶ 47:
| komentar =
}}
'''Uzbekistan''' (službeno '''Republika Uzbekistan''') jest država u centralnoj [[Azija|Aziji]] koja je u celomcijelom svetusvijetu jedina s Lihtenštajnom[[Lihtenštajn]]om duplo zatvorena država, to jest niti ona niti njeni susjedi nemaju izlaz na more. Graniči na sjeveru i zapadu s [[Kazahstan]]om, na istoku s [[Kirgistan]]om i [[Tadžikistan]]om te ne jugu s [[Turkmenistan]]om i Afganistanom što je čini jedinom centralnoazijskom državom koja ima granicu sa svim drugim državama svog regiona. Uzbekistan je jedna od 15 država nastalih raspadom [[SSSR|Sovjetskog Savezasaveza]].
 
== Historija ==
[[Datoteka:Kaunakes Bactria Louvre AO31917.jpg|mini|180px|desno|Statueta napravljena u doba Baktrijske civilizacije oko 2000. prije nove ere]]
Najstarija od poznatih civilizacija na području Uzbekistana je bila [[Baktrija]] koja prvi puta nastaje oko 2500. p. n. e. s glavnim gradovima u današnjem Turkmenistanu. Ova najstarija civilizacija čiji ostaci su ostaci otkriveni tek prije 30 godina je još uvijek je gotovo nepoznata na zapadu.
Njenom propašću dolazi do političkog vakuma tokom kojegakojeg se Iranski nomadi naseljavaju na ovom području i potom tamo stvaraju nove civilizacije koje dobivaju imena: [[Baktrija]], [[Sogdijana]] i [[Tohari]]. U ovo doba spada osnivanje gradova [[Samarkand]] i [[Buhara]] koji doživljavaju procvjetprocvat stvaranjem trgovinskog puta prema Kini koji će potom dobiti ime [[Put svile]]. Do prvog pravog procvjetaprocvata ovog puta ipak će doći tek u 2. vijeku pnep. n. e.
 
Ubrzo po stvaranju [[Ahemenidsko Carstvocarstvo|Perzijskog velikog kraljevstva]] u 5. vijeku p. n. e. ostaciostatke ovih civilizacija anektirali su biliAhemenidi, anektirani od strane Ahemenida,a na tom području bit će biti organizirana 18 sartrapija koja će se zvati [[Sogdijana]]. Osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i njegovo rušenje Perzijskog kraljevstva dovodi njegovu vojsku na područje sada već bivše saptrapije [[Sogdijana]] gdje žestoko slama njen otpor 328. p. n. e. pošto se ona odbila predati .<ref name=eh>Lubin, Nancy. "Early history".</ref>. Nakon njegove smrti ovo područje južnog Uzbekistana postaje dio grčkog [[Baktrija|Baktrijskog kraljevstva]] koje će propasti oko početka nove ere, a cijelim područjepodručjem zavladat će zavladati prvo [[Parti]]ja, a onda njen nasljednik [[Sasanidi|Sasanidska dinastija]]. U trgovačkom smislu 7 vijekova između početka nove ere i arapskih osvajanja postaje zlatno razdoblje uzbekistanske gradove na putu svile pošto od Hadrijanovog zida u današnjoj [[Škotska|Škotskoj]] pa do Žutog mora postoje samo 3 velike države koje daruju stabilnost i sigurnost trgovini. Iako se jedan od najstarijih svetskihsvjetskih gradova - [[Samarkand]] - našao izvan granica Perzije njena blizina i prosperitet su zahvaljujući Putu svile bili su zagarantirani sve do turskih građanskih ratova pošto u 6. vijeku grad ulazi u sastav turskog kaganata. U 8. vijeku [[Arapi]] osvajaju cijelo područje i donose ssa sobom [[islam]], koji zamjenjuje dotadašnju [[budizam|budističku religiju]] i [[zoroastrizam]]. Tokom sljedećih 5 vijekova regionalni centar na području današnjeg UzbekistanUzbekistana postaje stari grad [[Buhara]] koji se uzdiže na razinu četvrtog kulturološkog centra muslimanske kulture i učenja (nakon [[Córdoba (Španija)|CordobeCórdobe]], [[Bagdad]]a i [[Kairo|Kaira]]), ali politička nestabilnost od kraja 10. vijeka i povremeni ratovi onemogućavaju veći prosperitet područja koje je potpalo pod kontrolu turskih naroda.
 
=== Mongoli ===
[[Datoteka:Timur reconstruction03.jpg|250px|mini|Posmrtna maska Timur Lenka]]
Tokom [[Mongoli|Mongolskog]] osvajanja centralne Azije , koji se događa između 1219. i 1225, dolazi do velikih promenapromijena među narodima koji tamo žive. Osvajanja su ubrzala proces turkifikacije regije koji traje od 10. vijeka .<ref name=tm>Lubin, Nancy. "Turkification of Mawarannahr".</ref>. Iako su vojsku [[Džingis -kan]]a je predvodili Mongoli, oni su se uglavnom sastojali od pripadnika turskih plemena koja su ugrađena u mongolske vojske kao pomoćne trupe. Pripadnici tih turskih pomoćnih armija potom su se potom naselili na područje Centralne Azije, gdje su ranije Iranci-Perzijanci bili većina, tako da sada oni postaju manjina, a pripadnici turskih naroda većina na ovom području. Drugi efekatefekt mongolskih osvajanja su katastrofalne su štete i pokolji koje su pretrpjeli [[Buhara]] i drugi gradovi na području Uzbekistana uz uništenja sistema navodnjavanja koje neće biti popravljeno generacijama .<ref name=mp>Lubin, Nancy. "Mongol period"</ref>.
 
Nakon smrti Džingis Khan-kana 1227. njegovo carstvo je podijeljeno između njegova četiri sina i članova obiteljiporodice. UnatočUprkos velikom potencijalu za bratoubilačke ratove i raspad države, Mongolski [[zakon]] je uspio je održati urednu sukcesiju za još nekoliko generacija. U toj podjeli carstva većina današnjeg Uzbekistana je došla u ruke drugog Džingisovog sina kao Čagataj kanata koji po njemu dobiva ime. Ovo razdoblje mira među [[Mongoli]]ma u u ovom Kaganatu traje do početka 14. vijeka kada dolazi do slabljenja centralndcentralne vlasti i postepenog raspada države.
 
Tokom borbi između raznih lokalnih moćnika Čagatajskog Kanata tokom druge polovicepolovine 14. vijeka pobjednik postaje veliki [[Timur Lenk]] koji je bio mješanac nepoznatog turskog plemena i Mongola. U razdoblju od 1370. -do 1405. godine on će osvajanjima stvoriti Carstvo koje se prostire od Bospora do Kine ui umrijetiumrijet će prirodnim putem tokom pohoda na Kinu .<ref name=rt>Lubin, Nancy. "Rule of Timur". In Curtis.</ref>. Timur koji u svojim memoarima sam priznaje pokolje iako tvrdi da su drugi isprovocirali svoju nesreću tokom vladavine svoj rodni [[Samarkand]] pretvara u veliku prestolnicu u koju se odvode bogatstva i naučnici iz osvojenih zemalja. [[Timur Lenk]] je danas nacionalni heroj Uzbekistana tako da njegova statua stoji na mjestu statue Karla Marxa, a njegov muzej u [[Taškent]]u je u ideološkom veoma sličan s [[Kuća cvećacvijeća|kućom cvećacvijeća]] u [[Beograd]]u tokom kasnog jugoslavenskog razdoblja.
[[Datoteka:Registan - Sherdor madrasa.jpg|mini|desno|Centralna zgrada Samarkanda]]
 
=== Bukara i Hivski Kanat ===
Nakon [[Timur Lenk|Timurove]] smrti njegovo Carstvo se ubrzo našlo u neprekidnim građanskim ratovima između raznih njegovih potomaka. To je iskoristilo jedno tursko pleme koji zavisno od historijskih interpretacija počinju prodirati na područje svoje današnje države ili tamo od ranije žive pa sada stječu punu nezavisnost ([[Uzbeci]] spadaju među turske narode) što dovodi do stapanja tamošnjih starosjedioca s novim gospodarima iz čega nastaje moderni uzbečki narod. Do [[1510]]. oni će uspješno završavitizavršiti svoja osvajanja u Centralnoj Aziji, uključujući područje današnjeg Uzbekistana .<ref>[http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Uzbekistan.pdf Uzbekistan u Library of Congress]</ref>. Najmoćnija država koju Uzbeci osnivaju nakon osvajanja [[Samarkand]]a postaje Buharski Kanat koji će u raznim reikarnacijama postojati kao nezavisna politička tvorevina sve do 19. vijeka, a potom njeni ostaci kao ruski [[protektorat]] do 1920. godine.
 
Historija Buharskog Kanata je ujedno istorijaje historija ratova s Perzijom koji je imao teritorijalnu i religijsku notu pošto su Uzbeci [[suniti]], a Perzijanci [[šijiti]]. Ovaj Kanat je u svoje zlatno doba (16. i 17. vijek) kontrolirao sve glavne uzbečke centre - [[Taškent]], [[Buhara|Buharu]] i [[Samarkand]], a također i dijelove današnjeg [[Afganistan]]a i [[Kirgistan]]a. Druga uzbečka država, koja nastaje u 116.6 vijeku je, bio je mnogo slabiji Hivski kanat oko područja [[Aralsko more|Aralskog mora]], dok će treći uzbečki [[Kokand]]ski kanat koja nastaje slabljenjem Bukare na dijelu njenog područja 1709. godine prvi i nestati 1883.
Nakon [[Timur Lenk|Timurove]] smrti njegovo Carstvo se ubrzo našlo u neprekidnim građanskim ratovima između raznih njegovih potomaka. To je iskoristilo jedno tursko pleme koji zavisno od historijskih interpretacija počinju prodirati na područje svoje današnje države ili tamo od ranije žive pa sada stječu punu nezavisnost ([[Uzbeci]] spadaju među turske narode) što dovodi do stapanja tamošnjih starosjedioca s novim gospodarima iz čega nastaje moderni uzbečki narod. Do [[1510]]. oni će uspješno završaviti svoja osvajanja u Centralnoj Aziji, uključujući područje današnjeg Uzbekistana <ref>[http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Uzbekistan.pdf Uzbekistan u Library of Congress]</ref>. Najmoćnija država koju Uzbeci osnivaju nakon osvajanja [[Samarkand]]a postaje Buharski Kanat koji će u raznim reikarnacijama postojati kao nezavisna politička tvorevina sve do 19. vijeka, a potom njeni ostaci kao ruski [[protektorat]] do 1920. godine.
 
Prvobitno uspješna Buhara koja se borila protiv Perzije i njenog čestog saveznika Hivskog kanata je vodila je pobjedničke ili barem nerješene ratove protiv Perzije koja se u ovo doba nalazi i pod turskim napadima. Početkom 18. vijeka, slabljenjem Turaka i jačanjem [[Perzija|Perzije]], Buhara je bila definitivno poražena, ali ne i anektirana nakon čega počinje živjeti kao "nevažni" centralnoazijski [[emirat]] koji je već prije ratnog poraza izgubio na utjecaj pošto su evropske pomorske sile došle morski putem do [[Kina|Kine]] čime dolazi do prestanka postajanja puta svile s katastrofalnim ekonomskim posljedicama za oba kanata.
Historija Buharskog Kanata je ujedno istorija ratova s Perzijom koji je imao teritorijalnu i religijsku notu pošto su Uzbeci [[suniti]], a Perzijanci [[šijiti]]. Ovaj Kanat je u svoje zlatno doba (16. i 17. vijek) kontrolirao sve glavne uzbečke centre - [[Taškent]], [[Buhara|Buharu]] i [[Samarkand]], a također i dijelove današnjeg [[Afganistan]]a i [[Kirgistan]]a. Druga uzbečka država koja nastaje u 1.6 vijeku je bio mnogo slabiji Hivski kanat oko područja [[Aralsko more|Aralskog mora]], dok će treći uzbečki [[Kokand]]ski kanat koja nastaje slabljenjem Bukare na dijelu njenog područja 1709. godine prvi i nestati 1883.
 
Slično kao i Buhara Hivski kanat će u 19. vijeku postati polunezavisni [[Rusko Carstvocarstvo|ruski protektorat]] koji će biti anektiran nakon [[Oktobarska revolucija|oktobarske revolucije]].
Prvobitno uspješna Buhara koja se borila protiv Perzije i njenog čestog saveznika Hivskog kanata je vodila pobjedničke ili barem nerješene ratove protiv Perzije koja se u ovo doba nalazi i pod turskim napadima Početkom 18. vijeka slabljenjem Turaka i jačanjem [[Perzija|Perzije]] Buhara je bila definitivno poražena, ali ne i anektirana nakon čega počinje živjeti kao "nevažni" centralnoazijski [[emirat]] koji je već prije ratnog poraza izgubio na utjecaj pošto su evropske pomorske sile došle morski putem do [[Kina|Kine]] čime dolazi do prestanka postajanja puta svile s katastrofalnim ekonomskim posljedicama za oba kanata.
 
Slično kao i Buhara Hivski kanat će u 19. vijeku postati polunezavisni [[Rusko Carstvo|ruski protektorat]] koji će biti anektiran nakon [[Oktobarska revolucija|oktobarske revolucije]].
 
=== Rusko razdoblje ===
[[Datoteka:У крепостной стены.jpg|mini|desno|Rusi osvajaju Hivski kanat]]
U zadnjim decenijama Ruskog Carstvacarstva na području današnjeg Uzbekistana [[Rusi]] počinju provoditi ekonomsku politiku povećavanja proizvodnje [[pamuk]]a i industrije vezane s tim dok se među lokalnim stanovništvom počinje stvarati otpor koji svoj centar nalazi u [[Panturcizam|panturskom]] pokretu. Kraj devetnaestog vekavijeka prolazi u ruskim gušenjima nekoliko buna nakon čega je slomljen posljednji otpor ruskoj politici do revolucije.
 
Nakon izbijanja [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] u Uzbekistanu kao i na drugim područjima Rusije stanovništvo se podjelilopodijelilo na crvenogardijce (boljševike) i belogardijcebjelogardijce (cariste). CrvenogardejciCrvenogardijci su odmah na početku osvojili Taškent, a u građanskom ratu koji će potrajati do 1920. godine <ref>[http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Uzbekistan.pdf Uzbekistan u Library of Congress]</ref> oni ostvaruju potpunu pobjedu nakon čega dolazi do potpune aneksije Hivskog kanata i Buhare.
 
=== Sovjetsko razdoblje ===
Nakon boljševičke pobjede u građanskom ratu i nastanku [[SSSR|Sovjetskog Savezasaveza]] 1924. godine dolazi do stvaranja Uzbekistanske Saveznesavezne Sovjetskesovjetske Republikerepublike koja u svom sastavu ima današnji Uzbekistan i [[Tadžikistan]] .<ref>[http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Uzbekistan.pdf Uzbekistan u Library of Congress]</ref>. Do podjele te savezne jedinice na današnje države dolazi 1929. godine čime je konačno definirana granica Uzbekistana.
 
Nakon boljševičke pobjede u građanskom ratu i nastanku [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] 1924. godine dolazi do stvaranja Uzbekistanske Savezne Sovjetske Republike koja u svom sastavu ima današnji Uzbekistan i [[Tadžikistan]] <ref>[http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Uzbekistan.pdf Uzbekistan u Library of Congress]</ref>. Do podjele te savezne jedinice na današnje države dolazi 1929. godine čime je konačno definirana granica Uzbekistana.
 
Tokom prvog desetljeća postojanja politički lideri Uzbekistana su u političkom pogledu bili komunisti i uzbečki nacionalisti, ali njihovom likvidacijom u [[Staljin]]ovim čistkama na vlast dolaze osobe koje su prije svega odgovorne Moskvi.
 
U ekonomskom pogledu tokom ovog razdoblja pamuk ostaje glavna privredna grana, ali tokom premještaja industrije zbog [[Operacija Barbarossa|Nemačkognjemačkog napada na SSSR]] 1941. dio proizvodnih pogona završava u Uzbekistanu, a ekonomski najvažnija od njih će postati tvornica za proizvodnju aviona [[Iljušin]] koja i danas postoji.
 
Kako sve veće zahtjeve [[Moskva|Moskve]] za proizvodnjom pamuka uzbekistanskog vodstvo nije znalo ispuniti, ono od zadnjih godina vlasti [[Leonid Brežnjev|Brežnjeva]] počinje na veliko lažirati proizvodne izvještaje i to traje sve do 1986. godine kada je satelitska snimka prikazala drastičnu razliku između stvarnog stanja i onog prikazanog u izvještajima. To dovodi do masivnih partijskih smjena, a uzbečko ime i Uzbekistan postaju sinonim za korupciju i lopovluk u [[SSSR]]-u. Posljednja važnija odluka SSSRaSSSR-a ili preciznije [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]] po pitanju Uzbekistana postaje postavljanje Islama Karimova na čelo Uzbekistana 1989. godine kako bi se zaustavile etničke tenzije koje su počele izbijati između Kirgiza i Uzbeka u [[Kirgistan]]u .<ref>[http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Uzbekistan.pdf Uzbekistan u Library of Congress]</ref>.
 
=== Nezavisnost ===
Pokušaj neuspješnog puča protiv [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]] je u Uzbekistanu imao sličan efekt kao u ostalim sovjetskim republikama tako da on proglašava nezavisnost 1. septembra [[1991.]] iako će do samostalnosti doći tek u decembru te godine. Pošto su predsjednikovi protivnici izvršili političko samoubistvo podrškom pučistima [[Islam Karimov]] je bio krajem 1991. godine izabran za predsjednika na izborima upitne ravnopravnosti među političkim protivnicima.
 
Raspad Sovjetskogsovjetskog sistema dovodi u Uzbekistanu kao i u ostatku bivšeg [[SSSR|Sovjetskog Savezasaveza]] do katastrofalne ekonomske krize koja s prekidima traje do [[2000]]. godine. Autokratski politički sistem Islama Karimova uspjeva održati politički stabilnost koja je bila dodatno otežana terorističkim prodorima iz Afganistana kao i raspadom susjednog [[Tadžikistan]]a u žestokom građanskom ratu tako da Uzbekistan postaje centralnoazijskicentralnoazijsko otokostrvo stabilnosti kojikoje je samo povremeno potresenpotreseno islamističkim terorističkim napadima (1999, 2004 i 2009. godine).
Pokušaj neuspješnog puča protiv [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]] je u Uzbekistanu imao sličan efekt kao u ostalim sovjetskim republikama tako da on proglašava nezavisnost 1. septembra [[1991.]] iako će do samostalnosti doći tek u decembru te godine. Pošto su predsjednikovi protivnici izvršili političko samoubistvo podrškom pučistima [[Islam Karimov]] je bio krajem 1991. godine izabran za predsjednika na izborima upitne ravnopravnosti među političkim protivnicima.
 
Početkom 21. vijeka i tokom američkog rata protiv terorizma Uzbekistan "poklanja" na upotrebu [[SAD]]-u vojnu bazu, a zapadne civilne udruge dobivaju više manje slobodne ruke kao i u Kirgistanu. Manje od dva mjeseca po izbijanju [[Revolucija Tulipana|revolucije Tulipana]] u [[Kirgistan]]u Uzbekistan je potresen pobunom u [[Andižan]]u gdje "nenaoružani" civili pobjeđuje snage sigurnosti i osvajaju grad. Odgovor na ovaj pokušaj revolucije postaje vojna represija s nepoznatim brojem ubijenih na kojoj će čestitati [[Kina]], [[Rusija]] i [[Kirgistan]] zbog uspješnog gušenja terorističke pobune. S druge strane zapadne sile ćeosudit osuditiće represiju i zamrznuti odnose s Uzbekistanom, dok će njegova vlada neformalno proglasiti SAD krivim za pokušaj državnog udara i protjerati američku vojnu bazu i civilne udruge ssa svog teritorija nakon čega se u Uzbekistan za razliku od [[Kirgistan]]a vratila politička stabilnost.
Raspad Sovjetskog sistema dovodi u Uzbekistanu kao i u ostatku bivšeg [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] do katastrofalne ekonomske krize koja s prekidima traje do [[2000]]. godine. Autokratski politički sistem Islama Karimova uspjeva održati politički stabilnost koja je bila dodatno otežana terorističkim prodorima iz Afganistana kao i raspadom susjednog [[Tadžikistan]]a u žestokom građanskom ratu tako da Uzbekistan postaje centralnoazijski otok stabilnosti koji je samo povremeno potresen islamističkim terorističkim napadima (1999, 2004 i 2009. godine).
 
Početkom 21 vijeka i tokom američkog rata protiv terorizma Uzbekistan "poklanja" na upotrebu [[SAD]]u vojnu bazu, a zapadne civilne udruge dobivaju više manje slobodne ruke kao i u Kirgistanu. Manje od dva mjeseca po izbijanju [[Revolucija Tulipana|revolucije Tulipana]] u [[Kirgistan]]u Uzbekistan je potresen pobunom u [[Andižan]]u gdje "nenaoružani" civili pobjeđuje snage sigurnosti i osvajaju grad. Odgovor na ovaj pokušaj revolucije postaje vojna represija s nepoznatim brojem ubijenih na kojoj će čestitati [[Kina]], [[Rusija]] i [[Kirgistan]] zbog uspješnog gušenja terorističke pobune. S druge strane zapadne sile će osuditi represiju i zamrznuti odnose s Uzbekistanom, dok će njegova vlada neformalno proglasiti SAD krivim za pokušaj državnog udara i protjerati američku vojnu bazu i civilne udruge s svog teritorija nakon čega se u Uzbekistan za razliku od [[Kirgistan]]a vratila politička stabilnost.
 
== Geografija ==
[[Datoteka:Uzbekistan satellite photo.jpg|mini|lijevo|Satelitska karta Uzbekistana]]
[[Datoteka:Aral Sea 1989-2008.jpg|mini|180px|desno|Aralsko more između 1989. i 2008. godine]]
S površinom od 447.000 kvadratnih kilometara (što približno odgovara površini [[Španija|Španije]] ili [[Kalifornija|Kalifornije]]), Uzbekistan se proteže širinom od 1425&nbsp;km od zapada ka istoku, i 930&nbsp;km u pravcu sjever-jug. Budući da na sjeveru ima granicu od 2200&nbsp;km s [[Kazahstan]]om i [[Aralsko jezero|Aralskim jezerom]], na jugozapadu sa [[Turkmenistan]]om (1621&nbsp;km dužina), jugu s [[Afganistan]]om (137&nbsp;km), dok na jugoistoku s Tadžikistanom (1161&nbsp;km) i Kirgistanom (1099&nbsp;km) <ref>[http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Uzbekistan.pdf Uzbekistan u Library of Congress]</ref> Uzbekistan je jedina centralnoazijskih država koja graniči s svim drugim državama svoje regije.
 
Line 115 ⟶ 110:
[[Datoteka:Uzbekistan demography.png|250px|mini|mini|Porast broja stanovnika između 1992. i 2003.]]
[[Datoteka:Tajiks of Uzbekistan.PNG|mini|desno|250px|Tadžici u Uzbekistanu]]
Uzbekistan ima gotovo 28 miliona stanovnika i najmnogoljudnija je srednjoazijska država, a 44. u svijetu.<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uz.html Uzbekistan The World Factbook na CIA.gov]</ref> S tim brojem stanovnika Uzbekistan ih ima jednak broj kao sve druge centralnoazijske države. [[Uzbeci]] koji spadaju u tursku grupu naroda i govore [[uzbečki jezik|uzbečkim]] jezikom (koji spada u [[turkijski jezici|turske jezike]]) po službenim podacima čine 80 % stanovništva. [[Rusi]] su najbrojnija nacionalna manjina sa gotovo 6 % učešća u ukupnoj populaciji, ali njihov broj je u stalnom padu zbog iseljavanja u Rusiju od vremena raspada Sovjetskog Savezasaveza. Za njima potom sledeslijede [[Tadžici]], [[Kozaci]], [[Tatari]] i [[Karakalpaci]] dok je u novije vrijeme zabilježeno naseljavanje [[Korejci|Korejaca]] koje je potpomognuto već ranijim sovjetskim naseljavanjima u prvoj polovicipolovini dvadesetog20. vekavijeka. Najveći broj Rusa živi u [[Taškent]]u i drugim industrijskim centrima. Tadžici su koncentrisanikoncentrirani u drevnim gradovima Buhari i Samarkandu. Najveći broj [[Karakapalstanci|Karakalpakstanaca]] živi u autonomnoj republici [[Karakalpakstan]].
 
{| class="wikitable"
|-
! Nacionalnost || 1959 census. || 1970 census. || 1979 census. || 1989 census. || 2007 (procjena )
|-
| Stanovnici u hiljadama || 8,105.5|| 11,799.0 || 15,389.3 || 19,810.1 || 27.865
|-
| [[Uzbeci]] || 62.,2% || 65.,4% || 68.,7% || 71.,4% || 21.600.000
|-
| [[Rusi]] || 13.,5% || 12.,5% || 10.,8% || 8.,3% || 1.350.000
|-
| [[Tadžici]] || 3.,8% || 3.,8% || 3.,9% || 4.,7% || 1.300.000
|}
 
Line 134 ⟶ 129:
[[Datoteka:Young Uzbekistani boys at a mosque in Uzbekistan.jpg|mini|desno|350px|Četvrtina stanovnika Uzbekistana ima manje od 14 godina]]
 
Muslimani ([[suniti]]) čine apsolutnu većinu (90 %) u Uzbekistanu, dok se još dio stanovništva izjašnjava kao hrišćani. Do raspada SSSRaSSSR-a u Uzbekistanu je živjelo i gotovo 95.000 [[Jevreji|Jevreja]], ali su se u poslednjihposljednjih 20 godina praktički svi su se iselili prije svega u [[Izrael]] ili [[SAD]] tako da ih je sada ostalo samo oko 5.0005000. Uzbekistan je reguliran kao sekularna država koja zahvaljujući svom obrazovnom modelu i cijelokupnoj državnoj organizaciji nema problema s ekstremnim vjerskim modelima tako da je njen potencijalno najveći problem po ovom pitanju uvoz ekstremista iz susjednog [[AvganistanAfganistan]]a.
 
TrenutačnoTrenutno prosječni stanovnik Uzbekistana ima samo 25 godina što u ekonomskom smislu znači da je država mlada s visoko educiranimobrazovanim stanovništvom pošto zakonskim minimalno školovanje traje 11 godina. Očekivani životni vijek osoba iznosi 72.,24 godine po čemu je Uzbekistan u "ligi" s [[Turska|Turskom]] (72.,23) i [[Brazil]]om (72.,24) ,<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2102rank.html?countryName=Uzbekistan&countryCode=uz&regionCode=cas&rank=125#uz Tablica država po očekivanoj dužini života na CIA factbook]</ref>, a mnogo bolji od drugih centralnoazijskih država kao i nekih u drugim krajevima bivšeg Sovjetskog saveza ([[Azerbejdžan]], [[Moldavija]] i slično).
 
Stanovništvo još uvijek prije svega živi na selu gdje ih ima 63 % sveukupnog broja dok ih je u gradovima samo 37 %. Po [[CIA]]-nim podacima odnos selo-grad se modernizira se pa tako svakosvake godinugodine dolazi do promjene od oko 1.,6 posto% u korist gradskog stanovništva .<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/uz.html Uzbekistan The World Factbook na CIA.gov]</ref>. Taj neminovni proces bi išao mnogo brže da ga vlada ne usporava zakonskim mjerama kako bi došlo do kontrolirane urbanizacije, na mjesto potencijalne ubrane anarhije u stilu [[Pakistan]] ili [[Brazil]]a (favele).
 
== Politika ==
[[Datoteka:Islam karimov cropped.jpg|mini|140px|[[Islam Karimov]] – Predsjednik Uzbekistana]]
 
Republika Uzbekistan je predsjednička republika s dvodobnim [[parlament]]om koji ima ograničene ovlasti. Ovako skrojen politički sistem svoje temelja ima još iz doba [[SSSR]]-a kada je nakon masovnih smjena tamošnjih političkih lidera zbog korupcije i krađe na položaj predsjednika Uzbečke SSR postavljen [[Islam Karimov]] koji tada nije bio u niti jednoj komunističkoj političkoj frakciji. Između postavljanja na položaj 1989. i kraja 1991. godine kada dolazi do raspada SSSRaSSSR-a sposobni političar i ekonomist Islam Karimov se uspio se učvrstiti na položaju predsjednika tako da prilično jednostavno pobjeđuje na prvi predsjedničkim izborima [[29.12.]] decembra [[1991]]. koji će na Zapadu biti proglašeni nepoštenima. U sljedećih 18 godina on će pobjediti na svim predsjedničkim izborima koje će redovno Zapad proglašavati nepoštenima dok će im promatrači iz [[Postsovjetske države|postsovjetskih republika]] davati zeleno svjetlo .<ref>{{cite news| url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/asia/article3080265.ece | work=The Times | location=London | title=Torture an iron fist and twisted logic set stage for Islam Karimovs landslide victory | first=Tony | last=Halpin | date = 21. 12. 2007. | accessdate = 055. 055. 2010.}}</ref>. Autokratski režim Islama Karimova bez obzira na sve terorističke pretnjeprijetnje (i napade) kao i druge opasnosti daruje Uzbekistanu stabilnost i mir koji s izuzetkom [[Kazahstan]]a nema niti jedna druga post-sovjetska država na području Azije ili [[Kavkaz]]a pošto su sve druge bili zahvaćene ratovima ([[Armenija]], [[Azerbejdžan]], [[Gruzija]], [[Tadžikistan]]), krvavim revolucijama ([[Kirgistan]]) ili neobičnim režimima ([[Turkmenistan]]). Na tu činjenicu vlada Uzbekistana ne zaboravlja podsjetiti, narod juje poštuje, a strane vlade u svojim porukama govore o domaćim teroristima koji su se vratili u Uzbekistan nakon sudjelovanjaučestvovanja u ratovima na području [[Afganistan]]a i [[Irak]]a ,<ref>[http://cablegate.wikileaks.org/cable/2005/03/05TELAVIV1580.html porukaPoruka američkog ambasadora u Izraelu o razmišljanju Mossada 15.03 3. 2010. na wikileaksWikileaksu 30. 11. 2010.]</ref>, a koje vlada uspjeva kontrolirati.
 
Najzloglasnija teroristička grupa porjeklomporijeklom iz Uzbekistana je [[Islamski pokret Uzbekistana]] koji je bio uključen u [[Građanski rat u Tadžikistanu|Tadžikistanski građanski rat 1992-19971992–1997]]. godine, pokušaj ubistva predsjednika Karimova 1999. godine i tadžikistanskog predsednikapredsjednika 2006. godine, a trenutno ratuje protiv [[SAD]]-a u [[Afganistan]]u, [[Pakistan]]a u Pakistanu i vrši pokušaje napada na području Uzbekistana i [[Kirgistan]]a, ali je u samom Uzbekistanu Islamski pokret Uzbekistana uspješno skršen tako da se njegova glavna baza operacija do 2001. godine nalazila u [[AvganistanAfganistan]]u, a sada u graničnom području Pakistana .<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-south-asia-11474613 Pakistan's 'fanatical' Uzbek militants]</ref>.
 
Uzbekistanski izborni sistem koji je redovno izložen zapadnoevropskim i američkim kritikama ne zadovoljava po njihovom mišljenju zapadne demokratske standarde iako je na liniji s ostalim postsovjetskim državama u kojima na [[izbori]]ma uvijek pobjeđuju predsjednik i njegova stranka ([[Azerbejdžan]], [[Gruzija]], [[Kazahstan]], [[Kirgistan]], [[Tadžikistan]], [[Turkmenistan]]).
 
Nakon [[Napadi 11. septembra|napada u New Yorku]] 2001. Uzbekistan je službeno postao član zapadne antiterorističke koalicije i u cilju pomoći [[SAD]]-u tokom ratnih operacija u Afganistanu dao je na korištenje jednu vojnu bazu, a došlo je i do većeg političkog otvaranja zapadu. Do zahlađenja odnosa počinje dolaziti još [[2004]]. godine kada SAD uvodi djelomične sankcije Uzbekistanu ,<ref>[http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Uzbekistan.pdf Uzbekistan u Library of Congress]</ref>, a do pravog prekida dolazi nakon [[Revolucija tulipana|Revolucije tulipana]] u Kirgistanu koji je također dao bazu na korištenje [[SAD]]-u i pokušaja približno 45 dana kasnije revolucije, to jestodnosno državnog udara u UzbekistanUzbekistanu [[13.5.]] maja [[2005]]. Nakon gušenja službeno nazvanog terorističkog državnog udara sve zapadne civilne ogranizacije i vojnici SAD su-a izbačeni su s uzbekistanskog teritorija, a kao ruka budućeg mira i mogućeg savezništva ostavljena je jedna manja nemačkonjemačko-danska logistička vojna baza. Vremenski zadnji važniji politički događaj postaju samoubilački teroristički napad u Andidžanu i oružani obračun u [[Taškent]]u 2009. godine nakon čega Uzbekistan pojačava represiju protiv verskihvjerskih ekstremista .<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/8412373.stm Kazakhstan's Uzbek refugees wait in limbo]</ref> .
 
=== Ljudska prava ===
Uzbekistan je od zapadnih nevladinih i državnih organizacija vrlo često kritiziran za razna kršenja ljudskih prava. Prva od tih kritika se odnosi na pitanje religija pošto zakonski i stvarno Uzbekistan priznaje postojanje samo tamošnjih "tradicionalnih" religija - onih koje postoje na njenom teritoriju više stotinjaka godina i koje se nalaze pod djelomičnom ili potpunom državnom kontrolom. U te dopuštene [[religija|religije]] spadaju [[Islam|muslimanska]] koju prakticira većina stanovništva, [[pravoslavna crkva|pravoslavna]], [[Judaizam|hebrejska]] i [[Katoličanstvo|katolička]], čija je prva crkva na državnom teritoriju izgrađena u doba nezavisne države nakon više do 100 godina planiranja. Za [[SAD]] i druge [[protestantizam|protestantske]] države je neprihvatljivo je da ova religija kao i ona [[jehovini svjedoci|jehovinih]] svedokasvjedoka nije priznata i da je bilo pojedinih slučajeva kada su njeni članovi bili izloženi represiji zbog pokušaja obraćanja ljudi ili držanja obreda. Slična je situacija i s drugim nepriznatim religijskim grupama bez obzira čije su religije zagovornici.
 
Zapadne civilne organizacije na čelu s [[Human Right Watch]] osuđuju prije svega hapšenje i zatvaranje vlastitih predstavnika u Uzbekistanu pošto im tamo nije dopušten rad. Po podacima ovog civilnog udruženja financiranog u SADuSAD-u i zapadnoj Evropi više od 10 članova civilnih udruga je zatvoreno tokom 2008. u Uzbekistanu, a također se navode izvještaji o mučenju zatvorenika .<ref>[http://www.hrw.org/en/node/87620 Uzbekistan u 2009 na HRW]</ref> . Za razliku od zapadnih civilnih udruženja [[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju]] (OSCE) je uvidjela je velika napredak Uzbekistana u zaštiti ljudskih prava pa je u drugoj polovicipolovini 2009. javno pohvalila uzbečku vladu pa je [[Evropska Unijaunija]] ukinula i posljednje sankcije koje su uvedene 2005. godine. Te obje akcije su bile žestoko kritizirane od ranije navedenih civilnih udruženja. <ref>[http://www.hrw.org/en/node/87620 Uzbekistan u 2009 na HRW]</ref>
Uzbekistan je od zapadnih nevladinih i državnih organizacija vrlo često kritiziran za razna kršenja ljudskih prava. Prva od tih kritika se odnosi na pitanje religija pošto zakonski i stvarno Uzbekistan priznaje postojanje samo tamošnjih "tradicionalnih" religija - onih koje postoje na njenom teritoriju više stotinjaka godina i koje se nalaze pod djelomičnom ili potpunom državnom kontrolom. U te dopuštene [[religija|religije]] spadaju [[Islam|muslimanska]] koju prakticira većina stanovništva, [[pravoslavna crkva|pravoslavna]], [[Judaizam|hebrejska]] i [[Katoličanstvo|katolička]], čija je prva crkva na državnom teritoriju izgrađena u doba nezavisne države nakon više do 100 godina planiranja. Za [[SAD]] i druge [[protestantizam|protestantske]] države je neprihvatljivo da ova religija kao i ona [[jehovini svjedoci|jehovinih]] svedoka nije priznata i da je bilo pojedinih slučajeva kada su njeni članovi bili izloženi represiji zbog pokušaja obraćanja ljudi ili držanja obreda. Slična je situacija i s drugim nepriznatim religijskim grupama bez obzira čije su religije zagovornici.
 
Zapadne civilne organizacije na čelu s [[Human Right Watch]] osuđuju prije svega hapšenje i zatvaranje vlastitih predstavnika u Uzbekistanu pošto im tamo nije dopušten rad. Po podacima ovog civilnog udruženja financiranog u SADu i zapadnoj Evropi više od 10 članova civilnih udruga je zatvoreno tokom 2008. u Uzbekistanu, a također se navode izvještaji o mučenju zatvorenika <ref>[http://www.hrw.org/en/node/87620 Uzbekistan u 2009 na HRW]</ref> . Za razliku od zapadnih civilnih udruženja [[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju]] (OSCE) je uvidjela velika napredak Uzbekistana u zaštiti ljudskih prava pa je u drugoj polovici 2009. javno pohvalila uzbečku vladu pa je [[Evropska Unija]] ukinula i posljednje sankcije koje su uvedene 2005. godine. Te obje akcije su bile žestoko kritizirane od ranije navedenih civilnih udruženja. <ref>[http://www.hrw.org/en/node/87620 Uzbekistan u 2009 na HRW]</ref>
 
== Privreda ==
[[Datoteka:Uzbekistan GDPgrowth1992-2008 cropped.jpg|420px|mini|lijevo|Porast Uzbekistanskog BDPaBDP-a u razdoblju od 1992. -do 2008. godina]]
 
Prve godine nezavisnosti Uzbekistana su bile su kao u ostalim post-sovjetskim republikama stresne s drastičnim padom [[BDP]]-a i životnih uvjeta. [[Inflacija]] se prvih godina kretala oko 1000 %, ali se od 1995. godine počela uspješno kontrolirati <ref>[https://archive.is/20120722075806/mfa.uz/eng/inter_cooper/econ_org/Inter_MF/ Uzbekistansko ministarstvo vanjskih poslova u stabilizaciji uz pomoć MMFa]</ref> tako da se u posljednjem desetljeću kreće ispod 10 %.
 
Za razliku od ostalih postkomunističkih država koja se krenule na put masivnih otpuštanja i privatizacija Uzbekistan je izabrao postepeni prelaz iz jednog u drugi sistem čime je zadržao punu zaposlenost. Demografska eksplozija otežava ekonomsku politiku pune zaposlenostzaposlenosti, ali Uzbekistan se s njom uspješno nosi tako da je broj zaposlenih (i radnih mjesta) porastao s 8.,5 miliona 1995. na 10.,5 miliona [[2006]]. godina što je porast od gotovo 25 % .<ref name=uzstat>[http://www.stat.uz/ State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics] 2006 {{Simboli jezika|ru}}</ref>. Po službenim podacima nezaposlenost je 0.,3 %, ali mora se uzeti u obzir i broj od navodnih 3.,5 miliona uzbekistanskih državljana na radu u Rusiji. <ref>[http://www.crisisgroup.org/home/index.cfm?id=5027&l=1 Uzbekistan:Stagnacija i nesigurnost], 22. August8. 2007.</ref>
 
Najvažnija poljoprivredna grana Uzbekistana je uzgoj [[pamuk]]a kojega se danas proizvodi oko 3,5 miliona tona što ovu državu čini drugim najvećim svjetskim proizvođačem pamuka bez obzira na postepeno smanjenje proizvodnje zbog državne politike da se mora postići prehrambena neovisnostnezavisnost tako da je uzgoj žitarica povećan 60 % na štetu pamuka. Osim pamuka koji čini 17 % svih izvoznih proizvoda Uzbekistan još uzgaja i izvozi [[svila|svilu]], [[voće]] i [[povrće]] koje čine još dodatnih 8 % izvoznih proizvoda. Sveukupno poljoprivreda čini 24 % državnog BDPa BDP-a,<ref name=uzstat>[http://www.stat.uz/ State Committee of the Republic of Uzbekistan on statistics] 2006 {{Simboli jezika|ru}}</ref>, dok se još 8 % dobije industrijskom obradom poljoprivrednih plodova .<ref>MMF, ''Republic of Uzbekistan: Poverty Strategy Reduction Paper'', MMF Country Report 08/34, Januaryjanuar 2008.</ref>
 
Osim poljoprivredne nezavisnosti drugi osnovni temelj uzbekistanske ekonomije je državna modernizacija. Kako bi se to što uspješnije i brže postiglo države se u drugoj polovicipolovini devedesetih90-ih otvara zapadnoj [[Evropa|evropiEvropi]], [[SAD]]-u, [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u kako bi privukla investitore koji su zainteresirani za ulaganja u proizvodnju. U procesu privlačenja investitora tokom kojeg će biti dopušten i rad civilnih udruženja jedini značajniji uspjeh će postati Daewoo koji otvara pogon za proizvodnju automobila u Uzbekistanu. Sva američka ulaganja su prije svega završalasu završavala u rudarskim kompanijama što je izazivalo iritaciju pošto je državni cilj bila modernizacija, a ne prepuštanje rudnih blaga strancima. Nakon pokušaja državnog udara [[2005]]. godine Uzbekistan je donio odluku o izbacivanju američkih mineralnih kompanija ssa svog područja što dovodi do određene vrste nacionalizacije rudnika zlata kojim upravlja američki Newmont Mining Corporation, pokušaja slične stvari s britanskim Oxus mining i preuzimanje američke telekomunikacijske kompanije u uzbekistanu imena Coscom. Te državne odluke nakon pokušaja revolucije s dovele su do situacije da je Uzbekistan proglašen nepoželjnom državom za strane investitore .<ref>{{cite web|url=http://www.eurasiacenter.org/Country%20reports/Central%20Asia/Uzbekistan%20Economic%20Highlights.doc |title=Economist Intelligence Unit report cited |date= |accessdate=2. V5. 2010.}}</ref>.
 
TrenutačnoTrenutno najvažnije industrije u zemlji sujesu proizvodnja automobila Daewoo, to jestodnosno [[General Motors]] Chevrolet i transportnih aviona [[Iljušin]] koji su za razliku od ruskih putničkih aviona veoma traženi na svetskomsvjetskom tržištu što je dovelo do trzavica između [[Rusija|Rusije]] i UzbekistanUzbekistana po pitanju podjele dobiti od poslova (središte kompanije Iljušin je u Rusiji, a tvornica u Uzbekstanu) i želje [[Moskva|Moskve]] da svu proizvodnju preseli na svoj državni teritorij .<ref>[http://www.spacewar.com/reports/The_Sino-Russia_Il-76_Row_999.html The Sino-Russia Il-76 Row]</ref>.
 
Osim te industrije i one koje je prije svega vezana s proizvodnjom pamuka Uzbekistan se još bavi proizvodnjom i prodajom rudnog blaga, a prije svega [[zlato|zlata]] čiji je 7 najveći svjetski proizvođač i koji mu po neslužbenim podacima čini 20 % izvoza.
 
Zadnji temelj uzbekistanske [[ekonomija|ekonomije]] osim energetske neovisnosti je održavanje je trgovinskog suficita zaštitom domaće industrije visokim porezima i carinama. Rezultat ovakve politike je godišnji trgovinski suficit između 1 i 3 milijarde američkih dolara koji kao nuspojavu zajedno s ostalim ekonomskim temeljima daje godišnji porast [[BDP]]-a koji se redovno kreće iznad 6 % i koji se udvostručio između 1995. i 2008. godine <ref name=imf>[http://www.imf.org/external/data.htm IMF World Economic Outlook Database], Oktobaroktobar 2007.</ref>.
 
Minimalna plaća u Uzbekistanu 0dod [[1.12. decembar|1. decembra]] [[2010]]. godine je 4973549.735 [[Uzbekistanski som|soma]] to jest po službenom tečaju 39.22 američkih dolara, dok minimalne penzije i pomoć za invalide od djetinjstva iznosi 9728597.285 soma, dok je pomoć za stare ili za posao nesposobne 5969059.690 soma .<ref>[http://www.press-service.uz/en/#en/news/show/ukazyi_prezidenta/president_decrees_on_increasing_salaries/ President decrees on increasing salaries from 1 December]</ref>. Prosječna plaća isplaćena u Uzbekistanu je, po rječimariječima predsjednika [[Islam Karimov|Islama Karimova]], iznosila krajem 2009. godineje 210 američkih dolara. krajem 2009.<ref>[http://uza.uz/ru/politics/2084 UzA National Information Agency of Uzbekistan]</ref>. TrenutačniTrenutni glavni ekonomski problem Uzbekistana jejest visoka korupcija po kojoj ova država spada među 10 najgorih država svijeta. <ref>[http://transparency.org/policy_research/surveys_indices/cpi/2009/cpi_2009_table Corruption Perceptions Index 2009]</ref>
 
== Kultura ==
[[Datoteka:Taschkent-42.JPG|mini|lijevo|Tradicionalna uzbečka [[keramika]].]]
[[Datoteka:Uzbek man from central Uzbekistan.jpg|mini|Stari Uzbek iz centralnog Uzbekistana.|mini]]
[[Datoteka:Theatre Alisher Navoi.JPG|mini|lijevo|Opera Navoj u Taškentu]]
 
Uzbekistan je poznat po velikom broju etničkih grupa i kultura, s time da dominiraju [[Uzbeci]], koji čine 71% stanovnika. Prema nekim podacima ne-uzbečko stanovništvo se posljednjih godina smanjuju, dijelom zato što se smanjuje broj Rusa, dok se Uzbeci doseljavaju iz drugih područja bivšeg SSSR-a.
 
Kada je Uzbekistan stekao nezavisnost 1991, postojala je bojazan kako će se njime proširiti [[muslimanski fundamentalizam]], a što se argumentiralo tvrdnjom da će zemlja u kojoj dugo vremena nije bilo vjerske slobode iskusiti nagli porast izražavanje dominantne religije. Prema podacima iz 1994. godine preko polovicepolovina stanovnika Uzbekistana bili su bili muslimani, iako službeni podaci sugeriraju da je malo njih pokazivalo dobro poznavanje islamskih načela i običaja. S druge strane, prakticiranje islama se povećava se u posljednje vrijeme.
 
=== Muzika ===
[[Datoteka:Samarkand_A_group_of_musicians_playing_for_a_bacha_dancing_boy.jpg|mini|desno|200px|Image:Tanetsbachi.jpg|Ples ''Bacha'' u [[Samarkand]] između 1905. i 1915.]]
 
Za Uzbekistan je karakteristična centralnoazijska klasična muzika poznata pod nazuivom [[Shashmaqam]], a čiji korijeni sežu u [[Buhara|Buharu]] s kraja 16. vijeka. Shashmaqam je blizak [[azerbejdžan]]skom [[Mugam]]u iu [[Uyghur muqam]]u. Ime, koje znači ''šest6 maqama'' se odnosi se na strukturu muzike, a koja se sastoji od šest6 dionica u šest6 različitih [[muzički modalitet|modaliteta]], nalik na klasičnu [[perzijska tradicionalna muzika|perzijsku tradicionalnu muziku]]. Sviranje ponekad prekidaju recitacije [[Sufistička poezija|sufističke poezije]]. Ta je muzika u sovjetskom dobu bila zabranjena na radio-stanicama jer se smatrala "feudalnom".
 
=== Obrazovanje ===
Uzbekistan ima visoku stopu [[pismenost]]i - preko 88% osoba iznad 15 godina mogu čuitatičitati i pisati. Međutim, s obzirom da samo 76% stanovnika ispod 15 godina pohađa školu, vjeruje se da bi taj broj mogao opasti. Uzbekistan je također iskusio smanjenje budžeta za obrazovanje, a reforme uvedene zakonima iz 1992. se sporo se primjenjuju.
 
=== Praznici ===
* 1. januar - Yangi Yil Bayrami
* 14. januar - Vatan Himoyachilari kuni
* 8. mart- Xalqaro Xotin-Qizlar kuni
* 21. mart - Navor'z Bayrami
* 9. maj- Xotira va Qadirlash kuni
* 1. septembar - Mustaqillik kuni
* 1. oktobar - O'qituvchi va Murabbiyar
* 8. decembar - Konstitutsiya kuni
 
'';Promjenjivi datum''
* kraj ramazana
* 70 dana nakon Kurban bajrama
Line 212 ⟶ 206:
''Uzbečka kuhinja'' se, kao i kod većine zemalja, temelji na lokalnoj [[poljoprivreda|poljoprivredi]]. Zbog raširenog uzgoja žitarica, važnu ulogu imaju hljeb i tjestenica. Zbog velikog broja ovaca, najraširenije meso je [[ovčetina]].
 
Najkarakterističnije jelo za Uzbekistan je [[Palov]] (''Plov'' ili ''Oš''), koji se obično sastoji od [[riža|riže]], komada [[meso]] i rezane [[mrkva|mrkve]] i [[luk]]a. ''Opi Nahor'' ili jutarnji ''Plov'' se obično se služi rano ujutro (između 6 i 9) na velikim gozbama, obično tokom vjenčanja. Ostala nacionalna jela su [[šurpa]] (''šurva'' ili ''šorva''), juha od ostataka masnog [[meso|mesa]] (obično ovčetine) i svježeg povrčapovrća; [[Narin (juha)|Norin]] i [[Laghman (juha)|Langman]], koji se sastoje od tjestenine te serviraju u juhi ili kao glavno jelo; [[Manti (knedal)|Manti]], [[čučvara]] i [[somsa]], napravljeni od [[tijesto|tijesta]] koji služe kao predjelo ili glavno jelo; [[Dimlama]] (pirjano meso i povrće) i različite vrste [[ćevap]]a.
 
[[Zeleni čaj]] je najomiljenije piće tokom dana; [[čajdžinica|čajdžinice]] pri tome igraju važnu kulturnu ulogu. Manje je popularan [[crni čaj]] koji se obično pije u [[Taškent]]u, obje vrste bez mlijeka i šećera. Čaj se uvijek konzumira tokom jela i nudi u znak gostoprimstva. Tokom ljeta se pije [[ajran]], ohlađeno piće od jogurta.
 
Alkohol se u Uzbekistanu konzumira manje nego na Zapadu, ali je vino prilično popularno za jednu muslimansku zemlju. U Uzbekistanu se tako nalazi 14 vinarija od kojih je najpoznatija Vinarija Hovrenko u [[Samarkand]]u, osnovana 1927. Ona prutvodiproizvodi nekoliko lokalnih vina- Gulyakandoz, [[Shirin]], Aleatiko, i Kabernet likernoe (doslovno [[Cabernet]] na [[ruski|ruskom]]). Uzbečka vina se često se izvoze u Rusiju i druge zemlje.
 
 
=== Sport ===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1987-0515-035, Dshamolidin Abdushaparow.jpg|mini|upright|[[Džamolodin Abdužaparov]] je najpoznatiji biciklist u Uzbekistanu, poznat po uspjesima na [[Tour de France]]u.]]
 
Uzbekistan je poznat po drevnom obliku [[hrvanje|hrvanja]] poznatom kao [[kuraš]], koji predstavlja nacionalni sport. U današnje vrijeme je najpopularniji sport je [[fudbalnogomet]], a glavnu fudbalskunogometnu ligu predstavlja [[Uzbečka liga]] sa 16 klubova. Trenutni prvak je [[FC Bunyodkor]] iz Taškenta. Uzbekistan sa svojim klubovima nastupa u [[AFC Liga prvaka|AFC-ovoj Ligi šampionaprvaka]] i [[AFC Kup|Kupu]].
 
Na međunarodnoj razini Uzbekistan je poznat po [[Uzbekistanska ragbi reprezentacija|ragbi]], [[Uzbekistanska hokejaška reprezentacija|hokejaškoj]] i [[Uzbekistanska futsal reprezentacija|futsal reprezentaciji]].
 
Od pojedinačnih sportaša su najpoznatiji su biciklist [[Džamolodin Abdužaparov]] koji je 3 puta osvojio bodovno natjecanjetakmičenje [[Tour de France]]a i [[zelena trenirka|zelenu trenirku]], hrvač [[Artur Taymazov]] koji je osvojio dvije olimpijske zlatne medalje i profesionalni bokser [[Ruslan Čagajev]] koji je od 2007. do 2009. nosio titulu svjetskog prvaka u verziji WBA.
 
== Također pogledajte ==
* [[PopisSpisak gradova u Uzbekistanu]]
 
== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|Uzbekistan}}
 
* [http://www.press-service.uz/en/ Press service predsjednika Uzbekistana]
* [https://archive.is/20121225013150/mfa.uz/eng/ Ministarstvo vanjskih poslova Uzbekistana]
Line 239 ⟶ 232:
 
== Reference ==
{{referencerefspisak|2}}
 
{{commonscat|Uzbekistan}}
{{Države Azije}}
{{CIS}}
{{OIK}}
 
[[Kategorija:Uzbekistan]]
[[Kategorija:Države svijeta]]