Razlika između verzija stranice "Radioaktivnost"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
 
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Radioactive.svg|mini|desno|300px|Simbol radioaktivnosti]]
{{FizikaPortal}}
[[1896]]. godine je Henri Bekerel ([[Henri Becquerel]]), francuski [[fizičar]], radio na spojevima koja sadrže element uranij. Na njegovo iznenađenje, otkrio je da na fotografskoj ploči, koja treba da štiti od svjetlosti, ostaju neki magloviti tragovi, kada se ovi uranijevi spojevi nalaze u blizini ploče, čak i kad je ona uvijena u crni prekrivač. Ova zamagljenje su nagovještavala da neka vrsta zračenja prolazi kroz ploču. Nekoliko materijala različitih od uranija su, također, emitirali ove prodorne zrake. Materijali koji emitiraju ovu vrstu radijacije su označeni kao radioaktivni i prolaze kroz fazu koja se zove radioaktivno raspadanje.
 
[[Datoteka:Alpha Decay.svg|thumb|[[Alfa raspadanje]] je jedna vrsta radioaktivnog raspada, u kojem atomsko jezgro emituje [[alfa čestica|alfa čestice]] i na taj način transformira ("raspada") atom, uz smanjene [[broj mase|broja mase]] za 4 i [[atomski broj|atomskog broja]] za 2.]]
[[1899]]. Ernest Ruterford ([[Ernest Rutherford]]) je otkrio da uranijevi spojevi proizvode tri različite vrste radijacije. Odvojio je radijacije prema njihovim prodornim sposobnostima i nazvao ih prema prva tri slova grčkog alfabeta: alfa, beta i gama radijacija.
'''Radioaktivnost''' ili radioactivno raspadanje''' – poznato i kao '''nuklearno raspadanje''' – je proces u kojem [[atomsko jezgro|jezgro]] nestabilnog [[atom]]a gubi energiju, putem emitiranja radijacije, uključujući [[alfa čestica|alfa čestice]], [[beta čestica|beta čestice ]], [[gama zrake]] i [[Interna konverzija|konverziju elektrona]]. Materijal koji spontano emitira takvu radijaciju smatra se '''radioaktivnim'''.
 
Radioaktivni raspad je [[stohastika|stohastičan]] (tj. slučajan) proces na razini pojedinačnih atoma, u kojima, prema [[kvantna mehanika|kvantnoj teoriji]], za koji je nemoguće predvidjeti pojedinačni raspad,<ref name="not-predict">{{cite web|url=http://www.iem-inc.com/prhlfr.html|title=Decay and Half Life|accessdate= 2009-12-14}}</ref><ref name="IntroductionToHealthPhysics">{{cite book |title=Radiation Protection and Dosimetry: An Introduction to Health Physics |last1=Stabin |first1=Michael G. |isbn=978-0-387-49982-6 |year=2007 |publisher=[[Springer Publishing|Springer]] |chapter=3 |doi=10.1007/978-0-387-49983-3}}</ref><ref name="RadiationOncologyPrimer">{{cite book |title=Radiation Oncology Primer and Review |isbn=978-1-62070-004-4 |last1=Best |first1=Lara |last2=Rodrigues |first2=George |last3=Velker |first3=Vikram |publisher=[[Demos Medical Publishing]] |year=2013 |chapter=1.3}}</ref><ref>{{cite book |title=Modern Nuclear Chemistry |isbn=0-471-11532-0 |last1=Loveland |first1=W. |last2=Morrissey |first2=D. |last3=[[Glenn T. Seaborg|Seaborg]] |first3=G.T. |publisher=Wiley-Interscience |year=2006 |page=57}}</ref> bez obzira koliko atoma postoji. Za kskupinu atoma, međutim, stopa propadanja može se izračunati iz mjerenja njihovih [[konstanta raspada|konstanti raspada]] ili [[poluživot| poluraspada]]. To je osnova [[radiometrijsko datiranje|radiometrijskog datiranja]]. Poluraspadi radioaktivnih atoma su bez poznatih donjih ili gornji limita, u rasponu vremenskog niza od preko reda veličine 55, od gotovo trenutnih do mnogo dužih nego što je [[starosti svemira]].
 
Radioaktivni izvor emitira ICT raspadne proizvode [[izotropija| izotropno]] (u svim smjerovima i bez pristrasnosti – eng. ''bias'')<ref>{{cite book |last1=Shultis |first1=John K. |last2=Faw |first2=Richard E. |title=Fundamentals of Nuclear Science and Engineering |edition=2nd |date=2007 |publisher=CRC Press |isbn=978-1-4398-9408-8 |page=175}}</ref>u nedostatku vanjskog utjecaja.<ref group=note>See [[Wu experiment]] among other counterexamples when the decaying atom is influnced by external factors.</ref>
 
Postoji mnogo različitih vrsta radioaktivnog raspada. Raspadi ili gubitak energije iz jezgra, rezultira kada atom sa početnim tipom jezgra, pod nazivom '''roditeljski [[radionuklid]]''' (ili roditeljski radioizotop radionuklida, što više odgovara pojmu).
 
Prvi procesi raspadanja koji su bili otkriveni su, alfa, beta i gama raspadi. [[Alfa propad]] nastaje kada jezgro izbacuje alfa čestica (jezgro [[helij]]a). Ovo je najčešći proces emitiranja [[nukleon]]a, ali u rjeđim vrstama raspada, jezgro može izbaciti [[proton]]e ili u slučaju [[klasterski raspad|klasterskih raspada]] specifična jezgra. [[Beta raspad]] nastaje kada jezgro emituje [[elektron]]e ili [[pozitron]]e i [[neutrin]]e, u procesu koji mijenja proton neutronom ili drugi sličan način. Visoko pobuđena jezgra koja su bogata neutronima, formiraju kao proizvod [[izotop]]e istog element, koji povremeno gube energiju putem [[emisija neutrona|emisije neutrona]]. To utiče i na promjenu iz jednog [[izotop]]a u drugi element. Jezgro može zarobiti orbitu elektrona, što dovodi do toga da se proton pretvori u neutron u procesu koji se zove [[zarobljavanje elektrona]]. Svi ovi procesi rezultiraju u dobro definirane nuklearne transmutacije.
 
Nasuprot tome, postoje procesi radioaktivnih raspada koji ne rezultiraju u nuklearnoj transmutacija. Energija koja pobuđuje jezgro može izlaziti kao gama zračenje u procesu koji se zove [[gama raspad]] ili ta energija može se izgubiti kada je jezgro u interakciji s orbitnim elektronom izazivajući ICT izbacivanja iz atoma, u procesu koji se naziva [[interna konverzija]].
 
Druga vrsta rezultata radioaktivnog raspada je u proizvodima koji nisu definirani, ali se pojavljuju u opsegu "komada" originalnog jezgra. Ti raspadi, pod nazivom spontane [[nuklearna fisija| fisije]] se događaju kada se široko nestabilno jezgro spontano dijeli na dva (i povremeno tri) manje kćerinska jezgra, što i općenito dovodi do emisije gama zraka, neutrona ili ostalih čestica takvih proizvoda.
 
Za zbirnu tabelu koja pokazuje broj stalnih i radioaktivnih nuklida u svakoj kategoriji, pogledajte [[radionuklid]]i. Postoje dvadeset i devet radioaktivnih [[hemijski element|hemijskih elemenata]] na Zemlji. Oni mogu sadržavati trideset četiri radionuklida, iz vremena prije formiranja Sunčevog sistema, a poznati su kao [[primordijalne radionuklid]]i. Dobro poznati primjeri su [[uranij]] i [[torij]], ali se prirodno javljaju i dugovječni radioizotopi kao što je [[kalij-40]]. Ima još pedeset takozvanih kratkotrajnih radionuklida, kao što je [[radij] i [[radon]], koji su proizvodi [[lančani raspad|lančanih raspada]], koji su počeli sa primordijalnim nuklidima ili su proizvod u toku [[osmogeni radionuklid|kosmogenih]] procesa, kao što je generirannje [[ugljik-14|ugljika-14]] od [[dušik-14|dušika-14]] pod uticajem [[kosmički zraci|kosmičkih zračenja]]. Radionuklidi mogu biti [[Sintetski element | Pvještački proizvedeni]] u [[akcelerator čestica|akceleratorima čestica]] ili [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]], što je rezultiralo i na ovakvih 650 sa polu-životom dužim od sat vremena i čak nekoliko hiljada sa kraćim poluživotom.
 
Godine [[1896]]. godine je Henri Bekerel ([[Henri Becquerel]]), francuski [[fizičar]], je radio na spojevima koja sadrže element uranij. Na njegovo iznenađenje, otkrio je da na fotografskoj ploči, koja treba da štiti od svjetlosti, ostaju neki magloviti tragovi, kada se ovi uranijevi spojevi nalaze u blizini ploče, čak i kad je ona uvijena u crni prekrivač. Ova zamagljenje su nagovještavala da neka vrsta zračenja prolazi kroz ploču. Nekoliko materijala različitih od uranija su, također, emitirali ove prodorne zrake. Materijali koji emitiraju ovu vrstu radijacije su označeni kao radioaktivni i prolaze kroz fazu koja se zove radioaktivno raspadanje.
 
U [[1899]]., Ernest Ruterford ([[Ernest Rutherford]]) je otkrio da uranijevi spojevi proizvode tri različite vrste radijacije. Odvojio je radijacije prema njihovim prodornim sposobnostima i nazvao ih prema prva tri slova grčkog alfabeta: alfa, beta i gama radijacija.
 
A-zračenje se može zaustaviti listom papira. Ruterford je kasnije pokazao da je alfa-čestica, u stvari, jezgra [[atom]]a [[helij]]a, 4He.