132.755
izmjena
(→Osmanlijsko doba: ovo nije srka) |
(→Osmanlijsko doba: ovo nije srka) |
||
Odmah nakon preuzimanja Sarajeva, već 1878. i 1879. godine, formirane su vojne pošte, kako bi se uspostavila mreža sa austrougarskom monarhijom.
Početokm septembra 1879. godine objavljena je vijest o otvaranju telegrafskih stanica u [[Derventa|Derventi]], [[Doboj|Doboju]], [[Maglaj|Maglaju]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], Sarajevu i [[Travnik|Travniku]], a nešto kasnije i u [[Zenica|Zenici]], te [[Busovača|Busovači]]. Samo mjesec dana kasnije, u oktobru, formirane su telegrafske stanice u [[Brčko|Brčkom]], [[Jajce|Jajcu]], [[Livno|Livnu]], [[Prijedor|Prijedoru]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Zvornik|Zvorniku]], [[Bihać|Bihaću]], [[Goražde|Goraždu]], Mostaru, [[Trebinje|Trebinju]] i još
Osim
Za vrijeme otomanske vlasti je 1858. godine također uspostavljena i prva pošta [[Telegraf|telegrafska]] stanica u Bosni i Hercegovini, koja je se
[[Datoteka:Vibrant Downtown 01 (24582200251).jpg|mini|Pogled na Zgradu glavne pošte u Sarajevu, sjedište BH Pošte]]
1892. godine Bosna i Hercegovina je primljena u [[Svjetski poštanski savez]].
19 godina kasnije, 1911. godine, ugledni austrougarski
18. maja 1913. godine svečano je otvorena zgrada glavne pošte u Sarajevu.
Do 1914. godine, odnosno do početka [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] i kraja austrougarske okupacije nad Bosnom i Hercegovinom, vojnih pošta bilo je 118, a u razdoblju od 1879. do 1918. godine poštanska mreža proširena je za 100 novih poštanskih stanica. Za vrijeme austrougarske u BiH je otvoreno oko 150 novih poštanskih stanica.
|