[[Datoteka:Relative abundance of elements.png|desno| minithumb| 240px180px|Relativna rasprostranjenost elemenata u prirodi]] ▼
{{Prijevod}}{{Preuređivanje}}
NaPojam '''rasprostranjenost u prirodi''' (RA) odnosi se na udio izotopa nekog [[Hemijski element|hemijskog elementa]] u prirodi (na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]]). Relativna [[atomska masa]] (kao vagani prosjek, izražen u jedinicama [[Mol (jedinica)|molskog]] udjela) ovih izotopa u [[Atomska težina|atomskoj težini]], navedenoj za dati element u [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]]. Rasprostranjenost izotopa varira od planete do planete, čak i od jednog do drugog mjesta na Zemlji, mada ostaje relativno ista tokom vremena (ili kratkoročno). Kao primjer, [[uranij]] ima tri prirodna [[Izotop|izotopa ]]: <sup>238</sup>U, <sup>235</sup>U i <sup>234</sup>U. Redom, njihove RA zastupljenosti su: od 99,2739 - 99,2752% ,; 0,7198 - 0,7202% , i 0,0050 - 0,0059%.<ref>{{Citation | title = Uranium Isotopes | url = http://www.globalsecurity.org/wmd/intro/u-isotopes.htm | accessdatepristupdatum = 14 . March3. 2012}}</ref> ToTako bi značilonaprimjer, ako bi se analiziraanaliziralo 100.00010 hiljada atoma uranija, očekivalo bi se da se pronađepronaći 99.275 atoma izotopa <sup>238</sup>U, oko 720 atoma <sup>235</sup>U i nevrlo višemalo (možda od 5 do 6 ) atoma <sup>234</sup>U. Ovo je iz razloga što je izotop <sup>238</sup>U mnogodaleko stabilniji od <sup>235</sup>U ilii <sup>234</sup>U, kao što je to prikazanopokazuju njihovimi [[Vrijemenjihova poluraspada|vremenimavremena poluraspada ]]: 4 .,468×10<sup>9</sup> godina za <sup>238</sup>U uspoređenou saodnosu na 7 .,038×10<sup>8</sup> godina za <sup>235</sup>U i 245.500 godina za <sup>234</sup>U. DodušeTačnije, prirodnapošto izdašnostrazličitih datogizotopi uranija imaju različita vremena poluraspada, kada je Zemlja bila "mlađa", sastav izotopa uranija također je bio drugačiji, naprimjer, prije 1,7 milijardi godina RA uranija-235 bila je 3,1% a danas je 0,7%, pa je to osnovni razlog pojavi prirodnih nuklearnih fisijskih reaktora, što se ne može desiti u današnje vrijeme. Ipak, prirodna rasprostranjenost datog izotopa također je pod uticajemutjecajem [[Vjerovatnoća|vjerovatnoće ]] kreiranjanjegovog unastanka putem [[ nukleosintezaNukleosinteza| nukleosintezinukleosinteze]] (kao ušto slučajuje to slučaj kod [[ samarijumSamarij|samarija]] a; radioaktivni <sup>147</sup>Sm i <sup>148</sup>Sm su mnogo više rasprostranjeni od stabilnog <sup>144</sup>Sm) kao i od proizvodnje datog izotopa putemkao prirodnihproizvoda radioaktivnihprirodnog radioaktivnog raspada drugih izotopa ( kao u slučaju radiogeničkih izotopa [[ izotopOlovo olova(element)| izotopa olova]]). ▼
<!--'''Učešće u izradi članka je dobrodošlo'''-->
SadaDanas je poznato, iz studija [[Sunce|Sunca ]] i primitivnih [[Meteorit|meteorita ]] poznato, da je [[Sunčev sistem ]] početno bio skoro homogen u izotopskomaspektu sastavu.izotopskog <!--sastava. Devijacije od (evoluirajućeg) galaktičkog[[Galaksija|galatičkog]] prosjeka , locally-sampledlokalno arounduzorkovanog thepribližno timeu thatvrijeme thekada sun'sje nuclearpočela burning[[nuklearna fuzija]] u beganSuncu, može se općenito bitiizračunati izbrojano pomoćuputem masenog frakcioniranja (pogledatiuz članakdodatak [[maseno-zavisno frakcioniranje]]) plus, ograničeniograničenog brojbroja jezgrenihnuklearnih raspada i transmutacijskih procesa.<ref>Robert N. Clayton (1978) Izotopne anomalije u ranom sunčevom sistemu, ''Annual Review of Nuclear and Particle Science'' '''28''':501-522.</ref> Također postojipostoje dokazdokazi za injekciju"ubrizgavanje" kratkoživućih ( sadadanas izumrlihnepostojećih) izotopa iz bliske eksplozije [[Supernova|supernove ]], koja je možda potakla kolaps solarneSunčeve maglice.<ref>Ernst Zinner (2003) [http://www.sciencemag.org/cgi/content/summary/300/5617/265 An isotopic view of the early solar system], ''Science'' '''300''':5617, 265-267.</ref> Stoga Zato sesu odstupanja od njihove prirodne izdašnostirasprostranjenosti na Zemlji često mjeremjerene u hiljaditim dijelovima (perna milhiljadu ili(jedan ‰promil) jer su one manje od jednog procentapostotka (%). Jedini izuzetak ovom leži u "predsolarnim zrncima" nađenim u primitivnim meteoritima. Oni su zaobišli homogeniziranje, te često nose nuklearni "potpis" specifičnih procesa nukleosinteze u kojim su njihovi elementi nastali.<ref>Ernst Zinner (1998) Stellar nucleosynthesis and the isotopic composition of presolar grains from primitive meteorites, ''Annual Review of Earth and Planetary Sciences'' '''26''':147-188.</ref> U ovim materijalima, odstupanja od "prirodne rasprostranjenosti" često se mjere u razmjeri od 100.▼
▲[[Datoteka:Relative abundance of elements.png|desno|mini|240px]]
U [[hemija|hemiji]], '''rasprostanjenost u prirodi''' (RA) se odnosi na izdašnost [[izotop]]a nekog [[hemijski element|hemijskog elementa]] prirodno nađenog na planeti. Relativna atomska masa (izvagani prosjek) ovih izotopa je [[atomska masa]] propisana za element u [[tabela periodnog sistema|tabeli periodnog sistema]]. Izdašnost izotopa varira od planete do planete, čak i na pojedinim mjestima na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], ali vremenom ostaje relativno nepromjenjiva.
==Reference==
▲Na primjer, [[uranij]] ima tri prirodna izotopa: <sup>238</sup>U, <sup>235</sup>U i <sup>234</sup>U. Redom, njihove RA zastupljenosti su: od 99,2739 - 99,2752%, 0,7198 - 0,7202%, i 0,0050 - 0,0059%.<ref>{{Citation | title = Uranium Isotopes | url = http://www.globalsecurity.org/wmd/intro/u-isotopes.htm | accessdate = 14 March 2012}}</ref> To bi značilo, ako se analizira 100.000 atoma uranija, očekivalo bi se da se pronađe 99.275 atoma izotopa <sup>238</sup>U, 720 atoma <sup>235</sup>U i ne više od 5 do 6 atoma <sup>234</sup>U. Ovo je iz razloga što je izotop <sup>238</sup>U mnogo stabilniji od <sup>235</sup>U ili <sup>234</sup>U, kao što je to prikazano njihovim [[Vrijeme poluraspada|vremenima poluraspada]]: 4.468×10<sup>9</sup> godina za <sup>238</sup>U uspoređeno sa 7.038×10<sup>8</sup> godina za <sup>235</sup>U i 245.500 godina za <sup>234</sup>U. Doduše, prirodna izdašnost datog izotopa je također pod uticajem vjerovatnoće kreiranja u [[nukleosinteza|nukleosintezi]] (kao u slučaju [[samarijum]]a; radioaktivni <sup>147</sup>Sm i <sup>148</sup>Sm su mnogo više rasprostranjeni od stabilnog <sup>144</sup>Sm) i od proizvodnje datog izotopa putem prirodnih radioaktivnih izotopa (kao u slučaju radiogeničkih [[izotop olova|izotopa olova]]).
{{refspisak}}
== Odstupanja od prirodnog bogatstva ==
▲Sada je poznato, iz studija Sunca i primitivnih meteorita, da je Sunčev sistem početno bio skoro homogen u izotopskom sastavu. <!-- Devijacije od (evoluirajućeg) galaktičkog prosjeka locally-sampled around the time that the sun's nuclear burning began, može općenito biti izbrojano pomoću masenog frakcioniranja (pogledati članak [[maseno-zavisno frakcioniranje]]) plus, ograničeni broj jezgrenih raspada i transmutacijskih procesa.<ref>Robert N. Clayton (1978) Izotopne anomalije u ranom sunčevom sistemu, ''Annual Review of Nuclear and Particle Science'' '''28''':501-522.</ref> Također postoji dokaz za injekciju kratkoživućih (sada izumrlih) izotopa iz bliske eksplozije supernove, koja je možda potakla kolaps solarne maglice.<ref>Ernst Zinner (2003) [http://www.sciencemag.org/cgi/content/summary/300/5617/265 An isotopic view of the early solar system], ''Science'' '''300''':5617, 265-267.</ref> Zato se odstupanja od prirodne izdašnosti na Zemlji često mjere u hiljaditim dijelovima (per mil ili ‰) jer su one manje od jednog procenta (%).
Jedistvena iznimka leži u [[presolarnim grains]] nađenim u primitivnim meteoritima. These bypassed the homogenization, and often carry the nuclear signature of specific nucleosynthesis processes in which their elements were made.<ref>Ernst Zinner (1998) Stellar nucleosynthesis and the isotopic composition of presolar grains from primitive meteorites, ''Annual Review of Earth and Planetary Sciences'' '''26''':147-188.</ref> In these materials, deviations from "natural abundance" are sometimes measured in factors of 100.-->
== Također pogledajte ==
* [[Bogatstvo hemijskih elemenata]]
==Fusnote i reference==
<references/>
==Vanjski linkovi==
|