Razlika između verzija stranice "Pčela"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 59:
* '''[[Afrikanizirana pčela]]''' - je pčela nastala u sklopu projekta [[Brazil]]ske vlade kako bi se dobila [[medonosna pčela]] sposobna da i u tropskoj klimi sa puno vlage uspješno oprašuje [[flora|floru]] te da pritom sakupi što veće količine [[med]]a.
 
== Medonosna pčela ==ž
. S obzirom na te njihove osobine razlikujemo nekoliko rasa medonosne pčele. Sve rase medonosne pčele mogu se podijeliti u dvije grupe:
 
U prvu grupu spadaju kranjska, kavkaska, sjevernoafrička, zapadnoafrička i madagaskarska pčela. Drugoj grupi pripadaju italijanska, žuta kavkaska, grčka, [[Sirija|sirijska]], [[Palestina|palestinska]], egipatska i saharska pčela. Crne ili tamne pčele žive uglavnom u sjevernim i srednjim dijelovima [[Evropa|Evrope]] i na Balkanu, dok su žute rase rasprostranjene u južnim djelovima Evrope i u centralnom djelu [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog poluostrva]]. U Bosni i Hercegovini živi kranjska pčela sa svoja dva varijateta: sivka, koja se po spoljačnjim osobinama nalazi izmedju crnih i žutih pčela i banatska žuta pčela, koja je vjerovatno postala ukrštanjem crne i žute. U crne spadaju: njemačke, [[Kavkaz|kavkaske]], [[Grčka|grčke]]. U žute spadaju: italijanska, žuta kavaska, sirijska, egipatska, kiparska.
Medonosna pčela je društveni insekt, čije društvo sačinjavaju: matica (1), radilice (od 25 do 150.000 pčela) i trutovi (nekoliko stotina). Pčele imaju svoje dalje i bliže srodnike. Po tome što je u svih njih tijelo člankovito svrstavamo ih u kolo zglavkara, a što imaju izdvojene članke i tjelesne djelove: glavu, grudi, trbuh i noge i što dišu na dušnik čine klasu insekata. Insekte koji imaju opnasta krila i usta podešena za srkanje i lizanje hrane ubrajamo u red opnokrilaca. U ovaj red spada i pčela. Prve pčele živjele su usamljenim životom, tj. svaka ženka sakupljala je hranu za sebe i svoje leglo, a tako žive i sadašnje vrste koje su ostale na nižem stepenu razvoja. Međutim, današnja medonosna pčela razvila se kao društvena životinja te živi u velikim zajednicama. Domovina medonosne pčele jos nije tačno utvrđena, jer su tragovi [[prahistorija|prahistorijskog]] života pčela vrlo oskudni. Neki naučnici smatraju da je domovina medonosne pčele [[Indija]], dok drugi tvrde da je to srednja Evropa. Međutim, do sada su samo u [[Njemačka|Njemačkoj]], Francuskoj i Čehoslovačkoj nadjene okamenjene pčele najstarijih oblika. Prema svojoj rasprostranjenosti medonosna pčela se dijeli na tri područja: - prvo područje obuhvata Evropu, Afriku i Aziju bez južnog i istočnog djela, - drugo područje obuhvata južnu i istočnu [[Azija|Aziju]], tj. Indiju, Kinu i Japan, - treće područje obuhvata čitav američki kontinent i Australiju (u Sjevernu Ameriku pčele su prenesene početkom XVII vijeka, a u Južnu Ameriku i Australiju početkom XVIII vijeka).U različitim klimama formirale su se različite rase medonosne pčele. One se međusobno razlikuju po boji i ponašanju. S obzirom na te njihove osobine razlikujemo nekoliko rasa medonosne pčele. Sve rase medonosne pčele mogu se podijeliti u dvije grupe:
 
# crne ili tamne pčele i
# žute pčele.
 
U prvu grupu spadaju kranjska, kavkaska, sjevernoafrička, zapadnoafrička i madagaskarska pčela. Drugoj grupi pripadaju italijanska, žuta kavkaska, grčka, [[Sirija|sirijska]], [[Palestina|palestinska]], egipatska i saharska pčela. Crne ili tamne pčele žive uglavnom u sjevernim i srednjim dijelovima [[Evropa|Evrope]] i na Balkanu, dok su žute rase rasprostranjene u južnim djelovima Evrope i u centralnom djelu [[Balkansko poluostrvo|Balkanskog poluostrva]]. U Bosni i Hercegovini živi kranjska pčela sa svoja dva varijateta: sivka, koja se po spoljačnjim osobinama nalazi izmedju crnih i žutih pčela i banatska žuta pčela, koja je vjerovatno postala ukrštanjem crne i žute. U crne spadaju: njemačke, [[Kavkaz|kavkaske]], [[Grčka|grčke]]. U žute spadaju: italijanska, žuta kavaska, sirijska, egipatska, kiparska.
 
== Matica ==