Verzija na dan 21 oktobar 2016 u 10:14 uredi Zavičajac (razgovor \| doprinosi) Urednici 9.330 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 4 decembar 2016 u 13:49 uredi poništi Zavičajac (razgovor \| doprinosi) Urednici 9.330 edits No edit summary Novija izmjena →
Red 1: {{Drugo_značenje\|Gradina (čvor)}} [[Datoteka:~~Gradina Grizane 210907~~Daorson.jpg\|mini\|desno\|300px\|~~Gradina [[Grižane]] u Hrvatskoj~~Daorson]] '''Gradina''' (Grad, Gradac, Gradište i slično), predstavlja fortificirani strateški plato, koji je služio kao tvrđava za odbranu (refugij) u sistemu koliko-toliko organizirane odbrane u slučaju razmirica s neposrednim susjedima i religijsko središte. Manje gradine služile su kao stražarska mjesta. Obilježile su dugo vremensko razdoblje: nastajale su na prijelazu iz [[Bakreno doba\|bakrenog doba]] u [[bronzano doba]], najveći dio izgrađen je u [[Željezno doba\|željeznom dobu]]. Bile su trajna naselja u formi središta određene zajednice, a život u većini njih neprekidno je trajao i nakon rimskih osvajanja.▼ Etnička pripadnost ~~brončanodobnih~~ stanovnika gradina iz bronzanog doba nije poznata (Indoeuropljani), dok tokom cijeloga željeznoga doba u gradinama žive [[Iliri]].▼ ▲'''Gradina''' predstavlja fortificirani strateški plato, koji je služio kao tvrđava za odbranu (refugij) u sistemu koliko-toliko organizirane odbrane u slučaju razmirica s neposrednim susjedima i religijsko središte. Manje gradine služile su kao stražarska mjesta. Obilježile su dugo vremensko razdoblje: nastajale su na prijelazu iz [[Bakreno doba\|bakrenog doba]] u [[bronzano doba]], najveći dio izgrađen je u [[Željezno doba\|željeznom dobu]], a život u većini njih neprekidno je trajao i nakon rimskih osvajanja. == Arhitektura gradina == ▲Etnička pripadnost brončanodobnih stanovnika gradina nije poznata (Indoeuropljani), dok tokom cijeloga željeznoga doba u gradinama žive [[Iliri]]. Arhiktektura gradina, što se tiče njenih tehničkih osobina, u priličnoj je mjeri skromna, gledajući je iz perspektive njoj teritorijalno i vremenski bliske antičke arhikteture. Iliri nisu poznavali ni opeku ni žbuku. Grubo pritesavanje kamena zapaženo je tek u posebnim slučajevima. ~~Gradinu~~Gradina jegrađene ~~činio~~su na glavicama usamljenih bregova sa blagim padinama. Uvijek se nastojalo da jedna strana bude stjenovita strmina radi lakše odbrane. Činio ju je masivni kameni bedem uz korištenje prirodne osobine zemljišta. Bedemi tvrđave građeni su jednostavnim tehnikama suhozida. Bili su to jednostruki zidovi od velikih kamenih blokova ili dvostruki zidovi od većih kamenih blokova s unutrašnjim prostorom ispunjenim sitnom građom i obično poslije pojačavani drvenom građom. Gradine su imale jedan ili više koncentričnih pojasova bedema, a njihova visina (6 do 8m) i širina (do 10 m) ovisila je o stepenu prirodne zaštite. Poznat je slučaj gradine na [[Prkosi]]ma sa 5 odbranbenih bedema. Odbrana gradine bla je pojačana okomito usađenim kamenim pločama i šiljcima. Na gradinama susreću se zagonetni arhitektonski objekt, koji bi se mogli ''nazvati međašnjim gromilama (limitnim tumulima),'' sa strateško-fortifikacionom i vjersko-obrednom ulogom. Veličina takve gromile varira između 5 i 15 metara promjera osnove i 1 do 6 metara visine. Uz bedeme, na strani, pa ponekad i do polja, nalazio se prostorno (površinski) dosta veći prostor koji je bio isključivo za stanovanje. Zbog nedostatka čvršće arhitekture ovaj dio je teže primjetan na prvi pogled, jedino mase keramičkih fragmenata u podnožju indiciraju da je u strani nekad bilo naselje. Treći dio izdiferencirane aglomeracije činila je nekropola. Stanovništva gradina bavilo se stočarstvom, (ovce i koze) i poljoprivredom, ali stanovništvo se i dalje bavilo lovom i skupljačkom privredom. Važno je bilo lončarstvo, a od kućnih radinosti obrada vune, životinjskih kostiju i rogova. Neka utvrđena naselja prerasla su u trgovačka, političko-upravna i vjerska središta.▼ Na nekim gradinama nađene su pravougaone jednodjelne kuće od kamena drveta i zemlje, sa ognjištem u sredini. Postoji i jedan manji broj gradina građenih malterom i one su iz rimskog perioda. == Gradina Daorson == Gradina [[Daorsoi\|Daorson]] u Ošaniću kod [[Stolac\|Stoca]] je jedini izuzetak, jer se uveliko razlikuje od ostalih. Ovdje se na jednom jezičku hercegovačkog krša, uzdiže debeli zid od kiklopskih, grubo pritesanih i bez spojnog sredstva naslaganih kamenih blokova, 2 metra dužine, 1,2 metra širine i gotovo 1 metar visine. Postanak ove gradine nije ni do danas dovoljno objašnjen. Zna se da su Daorsi u kulturnom pogledu bili iznad ilirskih plemena u susjedstvu. Kovali su novac po uzoru na grčki, pa i sa grčkim slovima, što govori o vrlo prisnim kulturnim vezama, ili se u etničkoj osnovi Daora kriju neki grčki elementi? == Privreda == Na gradini Zecovima u Čarakovu nađene su veće količine troske. Može se pretpostaviti da je pored livnice postojala i radionica za izradu predmeta od željeza. Slično je i sa gradinama kod [[Bihać]]a. Na gradini Varvara otkopan je čitavi niz uređaja za talenje i preradu bronze. Prerada bronze bila je osnovna privredna djelatnost stanovnika tog naselja. Dovelo je to živih trgovačkih veza sa — za ono doba — vrlo udaljenim krajevima. Iliri sa Glasinca najveću brigu polagali su uzgoju svoje stoke, da bi tim proizvodima vršili zamjenu za one šljemove, knemide i drugi materijal grčkog porijekla, kojeg su djelomično priložili svojim mrtvima. Poljoprivreda i metalo-prerađivački zanati spadaju — koliko bi se to moglo danas zaključiti — medu osnovna privredna zanimanja starih Ilira. Neka utvrđena naselja prerasla su u trgovačka, političko-upravna i vjerska središta. ▲~~Stanovništva gradina bavilo se stočarstvom, (ovce i koze) i poljoprivredom, ali stanovništvo~~Stanovništvo se i dalje bavilo lovom i skupljačkom privredom. Važno je bilo lončarstvo, a od kućnih radinosti obrada vune, životinjskih kostiju i rogova~~. Neka utvrđena naselja prerasla su u trgovačka, političko-upravna i vjerska središta~~. Za [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu\|rimske vladavine]] pojedine gradine bile su napuštene, dok su druge upotrebljavali starosjedioci ili su služile kao rimske vojne stanice. U [[Srednji vijek\|srednjem vijeku]], mnoge tvrđave nastale su na temeljima gradina. == Poznate gradine == Arheološko područje – Prapovijesna gradina, željeznodobne grobnice, rimsko naselje, nekropola i pokretno naslijeđe u Vašarovinama, Priluka, općina Livno, proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. <ref>{{Cite web \|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3279 \|title= Prapovijesna gradina u Vašarovinama \|work=kons.gov.ba \|accessdate= 14. 7. 2016}}</ref>▼ Gradine nisu temeljno ispitane kao [[tumuli]], uglavnom su evidentirane, djelimično sondažno istražene i samo poneke sistematski ispitane. Ne zna se tačan broj gradina, osim za manja područja. Na Glasincu je evidentirano preko 100 <ref>[https://archive.org/details/SALMEDINMESIHOVICHISTORIJAAUTARIJATA Salmedin Mesihović -Historija Autarijata]</ref>, u [[Petrovačko polje\|Petrovačkom polju]] 34 <ref>Vejsil Ćurčić, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, godina 1902 - STARINE IZ OKOLINE BOSANSKOG PETROVCA</ref> i kod Livna oko 40. Smatra se da je njihov broj u Bosni i Hercegovini preko 1000. Poznate i uglavnom istražene gradine su: [[Daorsoi\|Daorson]] kod Stoca [[Delminijum]] kod [[Tomislavgrad]]a ▲~~Arheološko~~[[Gradine ~~područje~~kod –Livna\|Gradina ~~Prapovijesna gradina, željeznodobne grobnice, rimsko naselje, nekropola i pokretno naslijeđe u Vašarovinama~~Vašarovine]], Priluka, ~~općina~~ Livno, proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. <ref>{{Cite web \|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3279 \|title= Prapovijesna gradina u Vašarovinama \|work=kons.gov.ba \|accessdate= 14. 7. 2016}}</ref> [[Gradine kod Livna\|Vidoška gradina]] kod Livna takođe je nacionalni spomenik <ref>{{Cite web \|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3064 \|title=Velika gradina u Vidošima \|work=kons.gov.ba \|accessdate= 13. 6. 2016}}</ref> [[Gradac iznad Ravnog]] kod [[Kupres]]a [[Gradina Varvara]] kod Rame [[Gradina Zecovi]] u Carakovu kod [[Prijedor]]a Gradina u Kusačama na Glasincu, jedna od rijetkih temeljno istraženih. Na Glasincu su djelimično istražene gradina Ilijak, Luburić-polje, Kreča, Košitica, Klisura, Kadića brdo, Savići, Bukovik i Osovo. Tom prilikom otkriveni su mnogobrojni kameni i metalni predmeti, nakit, oružje i keramički ostaci. Gradina Ilijak na Glasincu. Nalazi sa ove gradine i nekropola iz bliže okoline su najdragocjeniji za proučavanje i objašnjenje života populacije u nauci poznatoj po imenu [[Glasinačka kultura]]. [[Gradine kod Bosanskog Petrovca]] [[Gradina Pod]] kod [[Bugojno\|Bugojna]] [[Debelo Brdo]] kod Sarajeva == Literatura == * [[Alojz Benac]], Arheološka problematika zapadne Bosne, Arheološko društvo BiH, Zbornik, knjiga I, Sarajevo 1983. –GRADINA U VIDOŠIMA * [[Blagoje Govedarica]], Arheološka problematika zapadne Bosne, Arheološko društvo BiH, Zbornik, knjiga I, Sarajevo 1983. -Iz najstarije prošlosti Livanjskog polja * Đuro Basler: Naše starine 1954 -Prethistorijske gradine i njihova zaštita * Blagoje Govedarica, Arheološka problematika zapadne Bosne, Arheološko društvo BiH, Zbornik, knjiga I, Sarajevo 1983. -Iz najstarije prošlosti Livanjskog polja == Reference ==

Razlika između verzija stranice "Gradina (tvrđava)"