Naučni opus obuhvata oko 60 naučnih radova, među kojima je i značajan broj monografija, što ga svrstava u trojicu pionira i velikana jugoslovenske fitocenologije prve polovine 20XX stoljeća. Gotovo cijeli doprinos nauci o biljnim zajednicama ostvario je u prvih petnest godina svog radnog vijeka, tj. izmedu 1939. i 1954. godine, nakon čega se, do kraja života, posvećuje proučavanju infraspecijske bioraznolikosti endemičnih bh. vrsta. U okviru tog angažmana, opisao je oko dvadeset za nauku novih taksonomskih kategorija.<ref> Slavnić Ž. et Bjelčić Ž. (1963): Glavna biljnogeografska obilježja sjeverozapadne Bosne. Glasn. Zemalj. muzeja Bosne i Hercegovine, Prirodne nauke, 2:41-59, Sarajevo.</ref><ref>Slavnić Ž. (1965): Cardamine bulbifera L. u bosansko-hercegovačkoj flori. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, 18:217-221., Sarajevo.</ref><ref> Slavnić Ž. (1966): O infraspecijskim oblicima bosanske zvončike (Symphyandra hofmanni Pant.). Glasn. Zemalj. muzeja Bosne i Hercegovine, nova serija 5:105-108, Sarajevo.</ref><ref> Slavnić Ž. (1966): O infraspecijskim oblicima vrste Knautia sarajevensis(Beck) Szabó. Acta Bot. Croat., 25:51-60, Zagreb. </ref><ref> Slavnić Ž. (1969): O morfološkoj varijabilnosti sendtnerovog pucavca (Silene sendtneri Boiss.). Acta Bot. Croat., 28:337-348, Zagreb.</ref>
Predvodio je timove istraživača u realizaciji više značajnih naučnih projekata.<ref>Slavnić Ž. (1972): O ontogenetskom razviću nekih predstavnika naše flore. Naučnoistraživački projekat, Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.</ref><ref>Slavnić Ž. (1973): Sistematska istraživanja nekih predstavnika bosansko-hercegovačke flore i faune. Naučnoistraživački projekat, Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.</ref>
