Razlika između verzija stranice "Antitijelo"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
prazni prostori
Red 1:
{{Drugo_značenje|Ig (čvor)}}
[[File:Antibody.svg|thumb|255px|Svako antitijelo se veže sa osobenim [[antigen]]om, a njihova interakcija liči na odnos brava – ključ.]]
'''Antitijela''' (''At''), poznata i kao '''imunoglobulini''' ([[Ig]]) jesu veliki Y-oblikovani [[protein|proteini]] kojeg proizvode [[plazma ćelije]], a iskorištavaiskorištavaju [[imuni sistem]] za identifikaciju i neutraliziranje stranih predmeta i tvari, kao što su [[bakterija|bakterije]] i [[virus]]i. Antitijela prepoznaju jedinstveni dio stranog cilja zvanog [[antigen]].
 
Antitijela su, dakle, [[protein]]i iz grupe globulina koje se kod [[sisari|sisara]] stvaraju kao reakcija na strane supstance koje su prodrle u [[organizam]]. Te strane supstance se neutraliziraju antitijelima. Antitijela su odbrambene supstance koje stvara stimulirani imuni sistem.<ref >Janeway C. (2001): Immunobiology, 5th edition, Garland Publishing, New York, ISBN 0-8153-3642-X </ref>
 
Svaki vrh "Y" u antitijelu sadrži [[paratop]] (strukturu koja je analogna bravi) koja je specifična za samo jedan osobeni [[epitop]] (analogija ključa) na antigenu, kojom se ove dvije strukture veoma preciznomeđusobno vežu. Koristeći ovaj mehanizam vezivanja, antitijela mogu biti '' tag '' za mikrobe ili zaražene ćelije koje napadaju druge dijelove imunog sistema, neutraliziraju svoj cilj izravnodirektno (na primjer, blokirajući dio mikroba koji mu je bitan za invaziju i opstanak). Proizvodnja antitijela je glavna funkcija [[humoralni imuni sistem|humoralnog imunog sistema]].
Antitijela luči posebna vrsta [[leukociti|bijelih krvnih zrnaca]] zvanih [[plazma ćelije]]. Antitijela se mogu pojaviti u dva fizičkih oblika, topivi oblik koji se luči iz ćelije i [[membrana | membransko]] - vezani oblik koji je priključen na površinu [[B ćelija]] i naziva se receptor B ćelija (BCR). BCR se nalazi samo na površini B ćelija i olakšava njihovu aktivaciju i kasnije diferencijacije, bilo u proizvođače antitijela pod nazivom [[plazma ćelije]] ili [[memorijske B ćelije]] koje će opstati u tijelu i zapamtiti isti antigen, tako da B ćelije brže mogu odgovoriti nakon budućih izlaganja tom antigenu.
==Izotipovi==
Antitijela se mogu pojaviti u različitim varijantama poznatim kao izotipovi ili klase. Kod [[sisar]]a postoji pet izotipskih antitijela: IgA, IgD, IgE, IgG, IgM . Svaki je označen prefiksom "[[Ig]]", koji označava imunoglobulin, a druga oznaka u nastavku simbola je specifička za svako antitijelo. Razlikuju se po biološkim svojstvima, funkcionalnoj lokaciji i sposobnost da se bave različitim antigenima, kao što je prikazano u narednoj tabeli.
 
 
Red 17:
! Ime/Oznaka || Tip || style="text-align:center;"| Opis || style="text-align:center;"| Kompleksi antitijela
|-
| style="text-align:center;"| [[IgA]] || style="text-align:center;"| 2 || Pronađeno u mukoznim područjima probavnog, disajnog i urogenitalnog trakta, gdje sprečava kolonizaciju [[patogen]]a. Također se može naći i u pljuvački, suzama i majčinom mlijeku.|| rowspan="5" |[[File:Mono-und-Polymere.svg|170px|Neka antitijela iz kompleksa [[protein]]ske strukture, koja se vežu za multiple antigenske molekule]]
|-
| style="text-align:center;"| [[IgD]] || style="text-align:center;"| 1 || Funkcionira uglavnom kao [[antigen]] receptor na B-limfocitima koji nisu bili izloženi antigenima. Dokazano je da aktivira bazofile]] i mastocite za proizvodnju antimikrobnih faktora.
Red 23:
| style="text-align:center;"| [[IgE]] || style="text-align:center;"| 1 || Veže se za [[alergen]]e i okidače [[histamin]]a i aktivira oslobađanje [[histamina]] od mastocita i bazofila , a uključen je u [[alergija|alergije]]. Također štiti od [[parazit]]skih [[crv]]a.
|-
| style="text-align:center;"| [[IgG]] || style="text-align:center;"| 4 || U svoja četiri oblika, osigurava većinu imuniteta protiv invazije na bazi [[patogen]]a koji se temelji na stvaranju antitijela. Jedina su antitijela sposobna za prolaz kroz [[posteljica|posteljicu]] dajući [[fetus]]u pasivnu imunost.
|-
| style="text-align:center;"| [[IgM]] || style="text-align:center;"| 1 || Ispoljava se na površini B ćelija (monomer) i u sekretnoj formi (pentamer). Eliminira patogene u ranim stadijima posredovanja B ćelijskog (humoralnog) [[imunitet]]a prije dotoka dovoljno IgG.
|}
<br>
Izotopi antitijela [[B ćelija]] se mijenjaju tokom razvoja i aktiviranja. Nezrele B ćelije, koje nikada nisu bili izložene antigenu, ispoljavaju samo IgM + isotop u obliku koji je vezan za površinu. B limfocit, u svom zrelom obliku (koji je spreman za odgovor), poznat je kao "naivni B limfocit". Takav limfocit ima površinske IgM + i IgD +. Ko-ekspresija oba ova imunoglobulinska izotipa čini B ćelije 'zrelim' i spremnim da odgovore na antigen. Aktivacija B ćelija prati angažman ćelijski vezanih molekula antitijela sa antigenom, uzrokujući ćeliju diobu i diferencijaciju i nastanak ćelija (zvanih [[plazma ćelije]]), koje stvaraju antitijela. U ovom aktiviranom obliku, B ćelija počinje proizvoditi antitijela u obliku za lučenje, a ne membranski-vezani oblik. Neke ćelije kćeri aktivirane B ćelije prolaze isotipsko prebacivanje, mehanizam koji uzrokuje proizvodnju antitijela za promjenu IgM ili IgD u druga izotipska antitijela: IgE, IgA ili IgG, koje imaju definirane uloge u imunom sistemu.
== Struktura antitijela i reakcija antigen - antitijelo ==
Antitijela su prisutna u [[krv]]i, [[limfa|limfi]], tkivima te u membranama sluzokože. Antitijela uglavnom ne "prepoznaju" cjelokupnu strukturu antigena nego jedan te isti karakteristični dio tzv. antigen determinantu ([[epitop]]). Mjesto na antitijelu koje služi za vezivanje na antigen naziva se paratop. Pri kontaktu sa antigenom antitijelo provodi tzv. humoralnu imunu reakciju.
 
Red 59:
* Imunoglobulin G (IgG) nastaje u nešto odloženoj, to jest, naknadnoj odbrambenoj fazi (3 sedmice), a karakterizira se dužim zadržavanjem u organizmu, te ga na taj način štiti od obnovljenog obolijevanja u kratkom vremenskom periodu. Dokazivanjem prisustva ovog antitijela možemo pokazati da je postojalo prethodno obolijevanje ili da je provedena imunizacija.
== Imunoglobulini čovjeka ==
Kao i kod ostalih [[sisar]]a, munoglobulini čovjeka su antitijela koja nastaju kao rezultat aktivnosti zrelih limfoidnih ćelija (plazmocita). Tetramerne su molekule u obliku slova Y. Sastoje se od dva relativno duga (tzv. teška – H–lanca) i dva kraća polipeptidna lanca (tzv. laki – L–lanci). S obzirom na građu imunoglobulina i tip teških lanaca koji ih sačinjavaju (i određuju njihovu antigenu strukturu), moguće je razlikovati pet klasa imunoglobulina.
 
Ova antitijela su [[protein]]ske prirode (globulinske frakcije), gotovo isključivo pripadaju gamaglobulinima (g–globulini ili imunoglobulini; drugi se termin u novije vrijeme preferira). Zahvaljujući njihovoj funkciji, svaka [[jedinka]] je sposobna da razlikuje sopstvene supstance od nesopstvenih, tj. vlastite supstance od stranih. Sastoje se od četiri polipeptidna lanca: po dva teška (H) i laka (L), pri čemu diferencijacija na ove kategorije počiva na razlikama u njihovoj molekulskoj masi. Svaki teški lanac tipičnog imunoglobulina sadrži oko 420 [[aminokiselina]] (molekulske mase oko 50 kDa), a u laki ih je ugrađeno oko 210 (ukupne molekulske mase oko 25 kDa). Uz aminokiseline, u IgG su ukomponovani (inkorporirani) i ugljični hidrati (oko 2,5% ukupne molekulske mase). H i L lanci su međusobno povezani disulfidnim (–S–S–) i kovalentnim vezama, pri čemu obrazuju Y–oblikovani kompleks. Laki (L) lanci imunoglobulina su dvostruko kraći od teških (H). Na N–terminalu je smješten varijabilni, a na C njegov nevarijabilni (konzerviran) domen.
Red 65:
Antigen vezujući fragment (''Fab'') čine laki lanac i ''Fd'' segment (V<sub>H</sub>+C<sub>H</sub>1) H – lanca. Unutar tetramerne imunoglobulinske molekule, dvije (L) i dvije (H) komponente su identične. Fc fragment sačinjavaju C–terminalni segmenti H–lanaca (C<sub>H</sub>2+C<sub>H</sub>3). Region između C<sub>H</sub>1 i C<sub>H</sub>2 je linearne – prije nego globularne strukture i označen je kao tzv. “ovisni region”. To je flektirajuća tj. zglobna struktura između tzv. “operativnog” i “inertnog” – unutarmolekulski fiksiranog segmenta antitijela. Svaka zrela plazma–ćelija producira samo jednu vrstu imunoglobulina, sa međusobno podudarnim L– i H–lancima. Aktivni centri su na teškim lancima i čine ukupno oko 3–5% njihovih [[molekula|makromolekula]]. Pretpostavlja se da su obično najmanje dvovalentni, a mogu biti i polivalentni, sa 6–10 aktivnih centara, odnosno valencija antitijela. Kategorizacija antitijela (imunoglobulina: Ig) na “klase” i “potklase” počiva na osobenostima teških lanaca, a njihovi “tipovi” i “podtipovi” se diferenciraju na osnovu svojstava lakih lanaca. Svaki krak ove ipsilonolike strukture ima specifičnu antigen–vezujuću funkciju i označava se kao antigen–vezujući fragment (''Fab''), a njen rep je kristalizirajući fragment (''Fc'').
 
Prema strukturi i tipu konstituirajućih teških lanaca, imunoglobulini ispoljavaju široku varijaciju. Analizom njihove elektroforetske mobilnosti, u humanim populacijama je registrirano pet klasa imunoglobulina (Ig), tj. IgG: gama-γ (g); IgA: alfa-α (a); IgM: mi-μ (m); IgD: delta-δ (d); IgE: epsilon-ε (e): .
 
*'''''Imunoglobulin A''''' (IgA) se javlja u formi monomera mase 160 kDa (u serumu) ili u formi dimera molekulske mase od 320 ''kDa'' (u mukusu, sekretu i na površini ćelijske membrane). Luči se u skoro svim epitelijalnim tkivima, a pretpostavlja se da posebnu ulogu ima u otpornosti na infektivne bolesti respiratornog i digestivnog trakta.
Red 73:
*'''''Imunoglobulin E''''' (IgE) je u formi monomera molekulske mase 200 ''kDa'', a uključen je u alergijske reakcije. Formira kompleks sa antigenom i veže se za mast–ćelije (mastocite), pri čemu inicira početak sekrecije histamina. Mastociti pripadaju hematopoetičkoj lozi i često su ameboidni, sa velikim nukleusom i veoma granuliranom citoplazmom. Nađeni su u vezivnom i masnom tkivu, gdje luče heparin i histamin. Uključeni su i u neke hipersenzitivne reakcije alergijskog tipa. Odgovorni su za anafilaksiju – imunu preosjetljivost na ponovnu invaziju prethodno “upamćenih” antigena. Anafilaktički šok se manifestira skupom burnih alergijskih pojava, koje induciraju biološki aktivne supstance iz bazofilnih leukocita i tkivnih mastocita (tokom interakcije antigen – antitijelo). Mastociti produciraju mukopolisaharide, heparin i histamin, a sadrže i serotonin. Najznačajnija odbrambena funkcija se očituje pri akutnoj upali kada gube citoplazmatske granule koje povećavaju permeabilnost endotela krvnih žilica.
 
*'''''Imunoglobulin G''''' (IgG) se u ljudskom organizmu nalazi u obliku monomera mase 150 ''kDa'', najfrekventnija je molekula u sekundarnim imunim odgovorima. Veže komplement i jedini je imunoglobulin koji prolazi kroz placentu. Imunoglobulinska klasa G (IgG) je najzastupljenija u serumu i ima specifičnu ulogu u realizaciji imunološkog “pamćenja”. Imuno pamćenje je kapacitet organizma koji mu omogućuje da pri svakom narednom kontaktu sa ranije eliminiranim antigenom odgovara brže i efikasnije u odnosu na prvi put (sekundarni ili anamnestički imuni odgovor).
*'''''Imunoglobulin M''''' (IgM) nalazi se u formi pentamera i najbrojniji je imunoglobulin u primarnom imunom odgovoru organizma, neposredno nakon izlaganja antigenu. Njegova molekulska masa je 900 ''kDa'', a uloga fiksacija serumskog komplementa i efikasna aglutinacija.
Red 165:
'''''Superfamilija imunoglobulinskih domena''''' je grupa [[glikoprotein]]a koja je smještena na površini [[membrane|membrane]] nekih [[ćelije (biologija)|ćelija]] i koja ima jednu ili više imunoglobulinskih domena. Svaka domena je sekvenca od stotinjak aminokiselina koja je savijena prema naprijed i nazad formirajući dvosloj stabiliziran međusobnim disulfidnim vezama (–S–S–). U ovu superfamiliju se ubrajaju: imunoglobulini sa do 12 domena po molekuli, receptori T–ćelija, MHC, CD4 i CD8 receptori.
X–[[kristalografija|kristalografska]] analiza pokazuje da polipeptidni lanci nisu ravni, nego da su savijeni na specifičan način, čineći kompaktne globularne (kuglaste) strukture nazva¬ne domene. Laki se lanac sastoji od dviju dome¬na koje se nazivaju varijabilna domena (V<sub>L</sub>) i kon¬stantna domena (C<sub>L</sub>). Teški lanac svih klasa imunoglobulina sadrži po jednu varijabilnu domenu (V<sub>H</sub>) i tri (IgG, IgA, IgD klase) odnosno četiri kon¬stantne domene (C<sub>H</sub> – klase IgM i IgE) koje se označavaju sa C<sub>H</sub>1, C<sub>H</sub>2, C<sub>H</sub>3 i C<sub>H</sub>4. V<sub>L</sub> i V<sub>H</sub> domene se nalaze na N–terminalnom kraju ''Fab'' dijela i tvore vezno mjesto za antigen. Domene nastaju mnogostrukim savijanjem lanca (oko 110 [[aminokiselina]]), tako da se od niza antiparalelno nabranih lanaca tvore dvije plohe koje su zajedno zgužvane u valjkastu tvorevinu.
 
==Reference==