Razlika između verzija stranice "Antitijelo"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
prazni prostori |
|||
Red 1:
{{Drugo_značenje|Ig (čvor)}}
[[File:Antibody.svg|thumb|255px|Svako antitijelo se veže sa osobenim
'''Antitijela''' (''At''), poznata i kao
Antitijela su, dakle,
Svaki vrh
Antitijela
==Izotipovi==
Antitijela se mogu pojaviti
Red 17:
! Ime/Oznaka || Tip || style="text-align:center;"| Opis || style="text-align:center;"| Kompleksi antitijela
|-
| style="text-align:center;"| [[IgA]] || style="text-align:center;"| 2 || Pronađeno u mukoznim područjima
|-
| style="text-align:center;"| [[IgD]] || style="text-align:center;"| 1 || Funkcionira uglavnom kao [[antigen]] receptor na B-limfocitima koji nisu bili izloženi antigenima. Dokazano je da aktivira bazofile]] i mastocite za proizvodnju antimikrobnih faktora.
Red 23:
| style="text-align:center;"| [[IgE]] || style="text-align:center;"| 1 || Veže se za [[alergen]]e i okidače [[histamin]]a i aktivira oslobađanje [[histamina]] od mastocita i bazofila , a uključen je u [[alergija|alergije]]. Također štiti od [[parazit]]skih [[crv]]a.
|-
| style="text-align:center;"| [[IgG]] || style="text-align:center;"| 4 || U svoja četiri oblika, osigurava većinu imuniteta protiv invazije na bazi [[patogen]]a koji se temelji na stvaranju antitijela. Jedina su antitijela sposobna za prolaz kroz
|-
| style="text-align:center;"| [[IgM]] || style="text-align:center;"| 1 || Ispoljava se na površini
|}
<br>
Izotopi antitijela
== Struktura antitijela i reakcija
Antitijela su prisutna u [[krv]]i, [[limfa|limfi]], tkivima te u membranama sluzokože. Antitijela uglavnom ne "prepoznaju" cjelokupnu strukturu antigena nego jedan te isti karakteristični dio tzv. antigen determinantu ([[epitop]]). Mjesto na antitijelu koje služi za vezivanje na antigen naziva se paratop. Pri kontaktu sa antigenom antitijelo provodi tzv. humoralnu imunu reakciju.
Red 59:
* Imunoglobulin G (IgG) nastaje u nešto odloženoj, to jest, naknadnoj odbrambenoj fazi (3 sedmice), a karakterizira se dužim zadržavanjem u organizmu, te ga na taj način štiti od obnovljenog obolijevanja u kratkom vremenskom periodu. Dokazivanjem prisustva ovog antitijela možemo pokazati da je postojalo prethodno obolijevanje ili da je provedena imunizacija.
== Imunoglobulini čovjeka ==
Kao i kod ostalih [[sisar]]a,
Ova antitijela su [[protein]]ske prirode (globulinske frakcije), gotovo isključivo pripadaju gamaglobulinima (g–globulini ili imunoglobulini; drugi se termin u novije vrijeme preferira). Zahvaljujući njihovoj funkciji, svaka [[jedinka]] je sposobna da razlikuje sopstvene supstance od nesopstvenih, tj. vlastite supstance od stranih. Sastoje se od četiri polipeptidna lanca: po dva teška (H) i laka (L), pri čemu diferencijacija na ove kategorije počiva na razlikama u njihovoj molekulskoj masi. Svaki teški lanac tipičnog imunoglobulina sadrži oko 420 [[aminokiselina]] (molekulske mase oko 50 kDa), a u laki ih je ugrađeno oko 210 (ukupne molekulske mase oko 25 kDa). Uz aminokiseline, u IgG su ukomponovani (inkorporirani) i ugljični hidrati (oko 2,5% ukupne molekulske mase). H i L lanci su međusobno povezani disulfidnim (–S–S–) i kovalentnim vezama, pri čemu obrazuju Y–oblikovani kompleks. Laki (L) lanci imunoglobulina su dvostruko kraći od teških (H). Na N–terminalu je smješten varijabilni, a na C njegov nevarijabilni (konzerviran) domen.
Red 65:
Antigen vezujući fragment (''Fab'') čine laki lanac i ''Fd'' segment (V<sub>H</sub>+C<sub>H</sub>1) H – lanca. Unutar tetramerne imunoglobulinske molekule, dvije (L) i dvije (H) komponente su identične. Fc fragment sačinjavaju C–terminalni segmenti H–lanaca (C<sub>H</sub>2+C<sub>H</sub>3). Region između C<sub>H</sub>1 i C<sub>H</sub>2 je linearne – prije nego globularne strukture i označen je kao tzv. “ovisni region”. To je flektirajuća tj. zglobna struktura između tzv. “operativnog” i “inertnog” – unutarmolekulski fiksiranog segmenta antitijela. Svaka zrela plazma–ćelija producira samo jednu vrstu imunoglobulina, sa međusobno podudarnim L– i H–lancima. Aktivni centri su na teškim lancima i čine ukupno oko 3–5% njihovih [[molekula|makromolekula]]. Pretpostavlja se da su obično najmanje dvovalentni, a mogu biti i polivalentni, sa 6–10 aktivnih centara, odnosno valencija antitijela. Kategorizacija antitijela (imunoglobulina: Ig) na “klase” i “potklase” počiva na osobenostima teških lanaca, a njihovi “tipovi” i “podtipovi” se diferenciraju na osnovu svojstava lakih lanaca. Svaki krak ove ipsilonolike strukture ima specifičnu antigen–vezujuću funkciju i označava se kao antigen–vezujući fragment (''Fab''), a njen rep je kristalizirajući fragment (''Fc'').
Prema strukturi i tipu konstituirajućih teških lanaca, imunoglobulini ispoljavaju široku varijaciju. Analizom njihove elektroforetske mobilnosti, u humanim populacijama je registrirano pet klasa imunoglobulina (Ig), tj. IgG: gama-γ (g); IgA: alfa-α (a); IgM: mi-μ (m); IgD:
*'''''Imunoglobulin A''''' (IgA) se javlja u formi monomera mase 160 kDa (u serumu) ili u formi dimera molekulske mase od 320 ''kDa'' (u mukusu, sekretu i na površini ćelijske membrane). Luči se u skoro svim epitelijalnim tkivima, a pretpostavlja se da posebnu ulogu ima u otpornosti na infektivne bolesti respiratornog i digestivnog trakta.
Red 73:
*'''''Imunoglobulin E''''' (IgE) je u formi monomera molekulske mase 200 ''kDa'', a uključen je u alergijske reakcije. Formira kompleks sa antigenom i veže se za mast–ćelije (mastocite), pri čemu inicira početak sekrecije histamina. Mastociti pripadaju hematopoetičkoj lozi i često su ameboidni, sa velikim nukleusom i veoma granuliranom citoplazmom. Nađeni su u vezivnom i masnom tkivu, gdje luče heparin i histamin. Uključeni su i u neke hipersenzitivne reakcije alergijskog tipa. Odgovorni su za anafilaksiju – imunu preosjetljivost na ponovnu invaziju prethodno “upamćenih” antigena. Anafilaktički šok se manifestira skupom burnih alergijskih pojava, koje induciraju biološki aktivne supstance iz bazofilnih leukocita i tkivnih mastocita (tokom interakcije antigen – antitijelo). Mastociti produciraju mukopolisaharide, heparin i histamin, a sadrže i serotonin. Najznačajnija odbrambena funkcija se očituje pri akutnoj upali kada gube citoplazmatske granule koje povećavaju permeabilnost endotela krvnih žilica.
*'''''Imunoglobulin G'''''
*'''''Imunoglobulin M''''' (IgM) nalazi se u formi pentamera i najbrojniji je imunoglobulin u primarnom imunom odgovoru organizma, neposredno nakon izlaganja antigenu. Njegova molekulska masa je 900 ''kDa'', a uloga fiksacija serumskog komplementa i efikasna aglutinacija.
Red 165:
'''''Superfamilija imunoglobulinskih domena''''' je grupa [[glikoprotein]]a koja je smještena na površini [[membrane|membrane]] nekih [[ćelije (biologija)|ćelija]] i koja ima jednu ili više imunoglobulinskih domena. Svaka domena je sekvenca od stotinjak aminokiselina koja je savijena prema naprijed i nazad formirajući dvosloj stabiliziran međusobnim disulfidnim vezama (–S–S–). U ovu superfamiliju se ubrajaju: imunoglobulini sa do 12 domena po molekuli, receptori T–ćelija, MHC, CD4 i CD8 receptori.
X–[[kristalografija|kristalografska]] analiza pokazuje da polipeptidni lanci nisu ravni, nego da su savijeni na specifičan način, čineći kompaktne globularne (kuglaste) strukture nazva¬ne domene. Laki se lanac sastoji od dviju dome¬na koje se nazivaju varijabilna domena (V<sub>L</sub>) i kon¬stantna domena (C<sub>L</sub>). Teški lanac svih klasa imunoglobulina sadrži po jednu varijabilnu domenu (V<sub>H</sub>) i tri (IgG,
==Reference==
|