Razlika između izmjena na stranici "Islam"

Dodano 139 bajtova ,  prije 3 godine
m
Malo dorade
m
m (Malo dorade)
Na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]] ''islām'' znači "predanost" (jednom Bogu, [[Allah]]u [[s.w.t.]]) i opisan je kao ''dīn'' ('''ar.''' ''dîn el-islâm''), što znači "način života" ili "religija". [[Etimologija|Etimološki]], izvodi se iz istog korijena kao i ''selām'' ("mir"; čest pozdrav među muslimanima). Riječ ''musliman'' također je povezana s riječju ''islām'' i znači "onaj koji se predaje Bogu".
 
== Kratka historija ==
Prema podacima iz 1996, svaki četvrti stanovnik zemaljske kugle je musliman, a u brojkama to je preko 1.482.597.000 muslimana od ukupno 5.777.940.000 ljudi na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] ili u procentima 26%.
Muhammed a.s. je rođen u [[Mekka|Mekki oko]] godine 570. Oko godine 610. počeo je prenositi ashabima[[ashabi]]ma poruke koje dobija od Allaha i koje su kasnije skupljene u knjizi Kur'an. Sve propovijedi tvrde da je Bog (Allah) jedan, milostiv i svemoćan, kao i da nadzire tok događaja. Na [[Sudnji dan]] on će ljudima suditi prema njihovim djelima i poslati ih u [[Džennet|dzennet]] ili [[Dzehennem|dzehennem]].
Bogati sloj pobunio se protiv nove religije, i to zbog osude njihovog ponašanja u Kur'anu, i počeo progoniti Muhammeda a.s. a i njegove sljedbenike. 622.g. Muhammed a.s. se iz Meke seli u Medinu i taj čin zvan [[hidžra]] označava početakprekretnicu islamau islamu te je iskorišten kao vjereperiod u odnosu na koji se računa vrijeme u islamskom svijetu. Tu su ustanovljeni glavni obredni oblici, a to su postovanje[[Namaz|namaz]] (molitva), vjerski doprinos[[Zekat|zekat]], [[post]] (mjesec [[ramazan]]) i [[Hadždž|hodočašće]] u Mekku.
[[Datoteka:Mescidi nebevi.JPG|desno|mini|275p|[[Poslanikova džamija]] u Medini]]
Nakon smrti, Muhammed a.s. je ostavio iza sebe, kako novu religiju tako i državu.
 
Država je u početku bila savez plemena ili rodova, ali kako se širila tako je bila sve organiziranija. Državni poglavar bio je halifa, nasljednik, odnosno zamjenik Muhammeda a.s. Kako su Arapi bili nomadski i ratnički narod, učestali su njihovi napadi i osvajanja susjednih zemalja. U dvanaest godina nakon Muhammedove a.s. smrti osvojeni su Sirija, Irak, Libija i Iran. Ta ekspanzija nastavila se čitav vijek, na zapadu su osvojili sjevernu Afriku do Atlantika, prešli u ŠpanjolskuŠpaniju, došli su do Carigrada i Pakistana. U svim tim zemljama je do 17. vijeka polahko, ali sigurno islam postao glavna religija.
Gledajući po kontinentima, muslimana ima najviše u Aziji (1.022.692.000), ali je zanimljivo da oni nisu većina na tom kontinentu, nego ih ima 30%. Pravi "muslimanski kontinent" je, ustvari, [[Afrika]] gdje muslimani predstavljaju nadpolovičnu većinu, tačnije 59%, a ima ih ukupno 426.282.000. Muslimani su apsolutna većina u čak 59 država svijeta, a država s najvećim brojem muslimana je [[Indonezija]] sa 196.288.020 muslimana ili 95% od ukupnog broja stanovnika. Odmah iza su velike muslimanske zajednice u [[Pakistan]]u, [[Egipat|Egiptu]], [[Sudan]]u, [[Turska|Turskoj]] itd. Zanimljivi su podaci o muslimanskim ''"manjinama"'' u najmnogoljudnijim zemljama svijeta, [[Kina|Kini]] gdje ih ima 133.100.545 ili 11%, i [[Indija|Indiji]] 133.295.027 ili 14%. Muslimani su apsolutna većina u zemljama kao što su [[Maldivi]], [[Mauritanija]] i Džibuti.
 
Islam se širio miroljubivim načinom: muslimanski trgovci s karavanama deva unijeli su ga u Sjevernu Afriku, pomorci na istočnu obalu Afrike, iz Indije se proširio na Indoneziju, Maleziju i Filipine.
Godišnja stopa porasta broja muslimana je 6,40% što je zaista mnogo, a radi poređenja, kršćani imaju stopu porasta 1,46%. Prema ovome u [[1997]]. godini muslimana je bilo 1.577.483.000, a procjena za 1998. je 1.678.442.000. Možda je najbolji pokazatelj velikog porasta broja muslimana podatak da se u posljednjih pedeset godina taj broj povećao za nevjerovatnih 500% dok se broj kršćana za isto vrijeme povećao za samo 47%, [[Hinduizam|hindusa]] za 117% i [[Budizam|budista]] za 63%. Svakako da je najveći uzrok ovome izrazito veliki natalitet kod muslimana, ali je sigurno da ovom broju značajno doprinosi i primanje islama od strane nemuslimana što svjedoče podaci o velikom porastu broja muslimana na Zapadu.
 
Novo razdoblje u historiji islama počinje 1500. kada se Vasco da Gama iskrcao u Indiji, čime počinje evropski uticaj na taj dio islamskog svijeta. Puna snaga zapadnog ekonomskog uticaja osjetila se s industrijskom revolucijom, a vojna s Napoleonovim prodorom u Egipat.
U periodu od 1989. do 1998. broj muslimana u [[Evropa|Evropi]] se povećao za 142,35%, u Sjevernoj Americi za 25% i Australiji za 257,07%, međutim što se Australije tiče, ovaj procenat i nije toliko značajan s obzirom da tamo do prije dvadeset godina gotovo da i nije bilo muslimana. Bitno je još napomenuti da su muslimani u najjačim zapadnim zemljama ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Francuska|Francuskoj]]) druga najveća vjerska grupa.
 
== Vjerovanja ==
* [[Tawalla]]: Ljubav prema [[Ehli-bejt|Poslanikovoj savs porodici]] i njenim sljedbenicima.
* [[Tabarra]]: Odvajanje od neprijatelja Poslanikove savs porodice.
 
== Kratka historija ==
Muhammed a.s. je rođen u Mekki oko godine 570. Oko godine 610. počeo je prenositi ashabima poruke koje dobija od Allaha i koje su kasnije skupljene u knjizi Kur'an. Sve propovijedi tvrde da je Bog (Allah) jedan, milostiv i svemoćan, kao i da nadzire tok događaja. Na Sudnji dan on će ljudima suditi prema njihovim djelima i poslati ih u dzennet ili dzehennem.
Bogati sloj pobunio se protiv nove religije, i to zbog osude njihovog ponašanja u Kur'anu, i počeo progoniti Muhammeda a.s. a i njegove sljedbenike. 622.g. Muhammed a.s. se iz Meke seli u Medinu i taj čin zvan hidžra označava početak islama kao vjere. Tu su ustanovljeni glavni obredni oblici, a to su postovanje (molitva), vjerski doprinos, post (mjesec ramazan) i hodočašće u Mekku.
[[Datoteka:Mescidi nebevi.JPG|desno|mini|275p|Poslanikova džamija u Medini]]
Nakon smrti, Muhammed a.s. je ostavio iza sebe, kako novu religiju tako i državu.
 
Država je u početku bila savez plemena ili rodova, ali kako se širila tako je bila sve organiziranija. Državni poglavar bio je halifa, nasljednik, odnosno zamjenik Muhammeda a.s. Kako su Arapi bili nomadski i ratnički narod, učestali su njihovi napadi i osvajanja susjednih zemalja. U dvanaest godina nakon Muhammedove a.s. smrti osvojeni su Sirija, Irak, Libija i Iran. Ta ekspanzija nastavila se čitav vijek, na zapadu su osvojili sjevernu Afriku do Atlantika, prešli u Španjolsku, došli su do Carigrada i Pakistana. U svim tim zemljama je do 17. vijeka polahko, ali sigurno islam postao glavna religija.
 
Islam se širio miroljubivim načinom: muslimanski trgovci s karavanama deva unijeli su ga u Sjevernu Afriku, pomorci na istočnu obalu Afrike, iz Indije se proširio na Indoneziju, Maleziju i Filipine.
 
Novo razdoblje u historiji islama počinje 1500. kada se Vasco da Gama iskrcao u Indiji, čime počinje evropski uticaj na taj dio islamskog svijeta. Puna snaga zapadnog ekonomskog uticaja osjetila se s industrijskom revolucijom, a vojna s Napoleonovim prodorom u Egipat.
 
== Kur'an ==
 
== Islam širom svijeta ==
{{Glavni|Islamski svijet}}
[[Datoteka:Muslim distribution.png|mini|lijevo|Rasprostranjenost islama u svijetu]]
Prema podacima iz 1996, svaki četvrti stanovnik zemaljske kugle je musliman, a u brojkama to je preko 1.482.597.000 muslimana od ukupno 5.777.940.000 ljudi na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] ili u procentima 26%.
 
Gledajući po kontinentima, muslimana ima najviše u Aziji (1.022.692.000), ali je zanimljivo da oni nisu većina na tom kontinentu, nego ih ima 30%. Pravi "muslimanski kontinent" je, ustvari, [[Afrika]] gdje muslimani predstavljaju nadpolovičnu većinu, tačnije 59%, a ima ih ukupno 426.282.000. Muslimani su apsolutna većina u čak 59 država svijeta, a država s najvećim brojem muslimana je [[Indonezija]] sa 196.288.020 muslimana ili 95% od ukupnog broja stanovnika. Odmah iza su velike muslimanske zajednice u [[Pakistan]]u, [[Egipat|Egiptu]], [[Sudan]]u, [[Turska|Turskoj]] itd. Zanimljivi su podaci o muslimanskim ''"manjinama"'' u najmnogoljudnijim zemljama svijeta, [[Kina|Kini]] gdje ih ima 133.100.545 ili 11%, i [[Indija|Indiji]] 133.295.027 ili 14%. Muslimani su apsolutna većina u zemljama kao što su [[Maldivi]], [[Mauritanija]] i Džibuti.
* [[Islam u Bošnjaka]]
 
* [[Saudijska Arabija]]
Godišnja stopa porasta broja muslimana je 6,40% što je zaista mnogo, a radi poređenja, kršćani imaju stopu porasta 1,46%. Prema ovome u [[1997]]. godini muslimana je bilo 1.577.483.000, a procjena za 1998. je 1.678.442.000. Možda je najbolji pokazatelj velikog porasta broja muslimana podatak da se u posljednjih pedeset godina taj broj povećao za nevjerovatnih 500% dok se broj kršćana za isto vrijeme povećao za samo 47%, [[Hinduizam|hindusa]] za 117% i [[Budizam|budista]] za 63%. Svakako da je najveći uzrok ovome izrazito veliki natalitet kod muslimana, ali je sigurno da ovom broju značajno doprinosi i primanje islama od strane nemuslimana što svjedoče podaci o velikom porastu broja muslimana na Zapadu.
* [[Egipat]]
 
U periodu od 1989. do 1998. broj muslimana u [[Evropa|Evropi]] se povećao za 142,35%, u Sjevernoj Americi za 25% i Australiji za 257,07%, međutim što se Australije tiče, ovaj procenat i nije toliko značajan s obzirom da tamo do prije dvadeset godina gotovo da i nije bilo muslimana. Bitno je još napomenuti da su muslimani u najjačim zapadnim zemljama ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Francuska|Francuskoj]]) druga najveća vjerska grupa.
 
== Također pogledajte ==
* [[Islam u Bošnjaka]]
* [[Elhamdulillah]]
* [[Zlatno pravilo]]
21.798

izmjena