Razlika između verzija stranice "Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m (GR) File renamed: File:Ussr Azerbaijan Anthem.oggFile:Azərbaycan SSR Himni (1977 Vocal).oga File renaming criterion #3: To correct obvious errors in file names, including misspelled [[c::en:Noun...
No edit summary
Red 1:
{{Očistiti jednostavne linkove}}
{{Prijevod}}
[[Datoteka:Flag of the Azerbaijan Soviet Socialist Republic.svg|mini|desno|[[Zastava Azerbejdžanske SSR]]]]
[[Datoteka:Coat of arms of Azerbaijan SSR.png|mini|120px|desno|[[Grb Azerbejdžanske SSR]]]]
[[Datoteka:Azərbaycan SSR Himni (1977 Vocal).oga|mini|desno|Himna Azerbajdžanske SSR]]
'''Azerbejdžanska sovjetska socijalistička republika''' ([[Azerbejdžanski jezik|azerski]]: ''Azərbaycan Sovet Sosialist Respublikası''; [[Ruski jezik|ruski]]: ''Азербайджанская Советская Социалистическая Республика'') je bila je jedna od republika koje su sačinjavale [[Sovjetski Savezsavez]]. Ustanovljena je [[28. april]]a [[1920]]. godine, pod imenom Azerbejdžanska SSR. Od [[12. mart]]a [[1922]]. do [[5. decembar|5. decembra]] [[1936]]. godine bila je republika unutar [[Transkavkaska SFSR|Transkavkaske SFSR]], zajedno sa [[JermenskaErmenska SSR|JermenskomErmenskom]] i [[Gruzijska SSR|Gruzijskom SSR]]. [[Azerbejdžan]] je istupio iz SSSR-a [[25. decembar|25. decembra]] [[1991]]. godine.
 
'''Azerbejdžanska sovjetska socijalistička republika''' ([[Azerbejdžanski jezik|azerski]]: ''Azərbaycan Sovet Sosialist Respublikası''; [[Ruski jezik|ruski]]: ''Азербайджанская Советская Социалистическая Республика'') je bila jedna od republika koje su sačinjavale [[Sovjetski Savez]]. Ustanovljena je [[28. april]]a [[1920]]. godine, pod imenom Azerbejdžanska SSR. Od [[12. mart]]a [[1922]]. do [[5. decembar|5. decembra]] [[1936]]. godine bila je republika unutar [[Transkavkaska SFSR|Transkavkaske SFSR]], zajedno sa [[Jermenska SSR|Jermenskom]] i [[Gruzijska SSR|Gruzijskom SSR]]. [[Azerbejdžan]] je istupio iz SSSR-a [[25. decembar|25. decembra]] [[1991]]. godine.
 
== Historija ==
=== Formiranje ===
Nakon završetka [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] i poraza snaga [[Azerbejdžanska Demokratskademokratska Republikarepublika|Azerbejdžanske Demokratskedemokratske Republikerepublike]], [[28. april]]a [[1920]]. godine proglašena je Azerbejdžanska SSR. Vlast su preprije toga preuzeli lokalni [[boljševici]] pod vođstvomvodstvom [[Mirza Davud|Mirze Davuda]] i [[Nariman Narimanov|Narimana Narimanova]], uz pomoć ruske [[Crvena armija|Crvene armije]].
 
Sovjetske republike Rusija, JermenijaErmenija i Azerbejdžan su, [[13. oktobar|13. oktobra]] [[1921]]. godine, potpisali sa turskom vladom [[ugovor u Karsu]]. Tim ugovorom je dotadašnja Nahičevanska SSR postala [[Nahčivanska Autonomnaautonomna Sovjetskasovjetska Socijalističkasocijalistička Republikarepublika]] u sastavu Azerbejdžanske SSR.<ref>http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field%28DOCID+az0020%29</ref>
 
=== Transkavkaska SFSR ===
Pod uticajemutjecajem političkog pritiska iz [[Moskva|Moskve]], lideri Azerbejdžanske, JermenskeErmenske i Gruzijske SSR su, [[12. mart]]a [[1922]]. godine, osnovali uniju tih triju zemalja poznatu pod imenom [[Transkavkaska Sovjetskasovjetska Federativnafederativna Socijalističkasocijalistička Republikarepublika]]. Članovi Saveznog većavijeća Transkavkaske SFSR bili su Nariman Narimanov (Azerbejdžan), [[Polikarp Mdivani]] (Gruzija) i [[Aleksandar Mijasnikjan]] (JermenijaErmenija). Prvi sekretar Komunističke partije TSFSR bio je [[Sergo Ordžonikidze]].
 
[[Decembar|Decembra]]U decembru [[1922]]. godine, Transkavkaska SFSR je pristupila uniji sa [[Ruska SFSR|Ruskom SFSR]], te [[Ukrajinska SSR|Ukrajinskom]] i [[BeloruskaBjeloruska SSR|BeloruskomBjeloruskom SSR]], koje su zatim [[30. decembar|30. decembra]] [[1922]]. godine zvanično utemeljile [[Savez Sovjetskihsovjetskih Socijalističkihsocijalističkih Republikarepublika]]. U decembru [[1936]]. godine, Transkavkaska SFSR je rasformirana, jer se članovi Saveznog većavijeća nisu umeli da semogli dogovoredogovoriti oko nekih državnih pitanja. PosleNakon toga su Azerska, JermenskaErmenska i Gruzijska SSR postale direktne članice Sovjetskog Savezasaveza.
 
=== Razvoj i industrijalizacija ===
PoslePoslije [[1921]]. godine, Vrhovno većevijeće za narodnu ekonomiju pokrenulo je projekat osuvremenjivanjaosavremenjivanja i industrijalizacije azerbejdžanskih polja nafte. Otkrivena su mnoga nova naftna polja, poput Iljičevog bazena, Kara-Čuhura, Lok-Batana i Kale. Nakon pokretanja kolektivizacije [[1929]]. godine, Azerbejdžanska SSR je po prvi put postala drugi proizvođač [[čaj]]a u SSSR-u nakon Gruzijske SSR. Naftna industrija Azerbejdžanske SSR, koja je zauzimala preko 60% sovjetske proizvodnje naftnih derivata, odlikovana je [[Orden Lenjina|Ordenom Lenjina]], [[31. mart]]a [[1931]]. godine. Republika je po drugi put odlikovana Ordenom, prilikom proslave petnaeste godišnjice postojanja.
 
=== Veliki otadžbinskidomovinski rat ===
Po početku [[Veliki otadžbinskidomovinski rat (Azerbejdžan)|Velikog otadžbinskogdomovinskog rata]], industrija Azerbejdžanske SSR proizvela je 25.,4 miliona tona goriva, što je bio rekord u celojcijeloj istorijihistoriji azerbejdžanske naftne proizvodnje. [[Velika Britanija]] i [[Francuska]] tada su ozbiljno razmišljale o bombardovanju azerbejdžanskih naftnih polja, kako ne bi paladošla upod rukekontrolu [[Adolf Hitler|Hitlerovih]]ovim snagamasnaga. Do kraja [[1941]]. godine, velik broj [[Azeri|Azera]] priključio se Narodnim dobrovoljačkim korpusima. Radnici na naftnim poljima pokrenuli su incijativu rada dvanaest časovasati dnevno, bez slobodnih dana ili proslava praznika sve do kraja rata, kako bi time pomogli sovjetskoj ekonomiji da izdrži ratne napore. Baku je Hitleru i njegovim generalima bio glavni strateški cilj, kako bi iskoristili naftna polja. Snage nemačkognjemačkog [[VermahtWehrmacht]]a stigle su do [[Kavkaz (planina)|Kavkaza]]a, ali to je bio njihov krajnji domet kada su poraženi kod [[Staljingrad]]a početkom [[1943]]. godine. Od 700.000 do 800.000 Azera, koji su bili regrutovani u Crvenu armiju, poginulo je njih 400.000.
 
=== PosleratnoNakon razdobljerata ===
Važan događaj za Azere u Azerbejdžanskoj SSR bila je sovjetska okupacija severnogsjevernog [[Iran]]a, također pretežitopretežno naseljenog Azerima. Ovo je za posledicuposljedicu imalo rast pan-azerbejdžanskogpanazerbejdžanskog nacionalizma, oživljavanje [[Azerski jezik|azerskog jezika]], koji je do tada bio potiskivan od [[Persijski jezik|persijskog]]. [[Novembar|Novembra]]U novembru [[1945]]. godine, u [[Tabriz]]u je pod sovjetskim pokroviteljstvom osnovana [[Narodna vlada Azerbejdžana]], pod vođstvomvodstvom [[Džafar Piševari|Džafara Piševarija]]. Među Azerima je vladalo uvjerenje da će se dva Azerbejdžana uskoro ujediniti, ali se pod pritiskom Zapadnih sila Crvena armija morala povuči iz sjevernog Irana. Iranska vlada je uspostavila vladu nad iranskim Azerbejdžanom do kraja [[1946]]. godine, a članovi Narodne vlade sklonili su se u Azerbejdžansku SSR.
Među Azerima je vladalo uverenje da će se dva Azerbejdžana uskoro ujediniti, ali je pod pritiskom Zapadnih sila Crvena armija morala da se povuče iz severnog Irana. Iranska vlada je uspostavila vladu nad iranskim Azerbejdžanom do kraja [[1946]]. godine, a članovi Narodne vlade sklonili su se u Azerbejdžansku SSR.
 
Od [[1950te|1950-ih]] godina, u Azerbejdžanskoj SSR potaknut je period ubrzane urbanizacije i industrijalizacije. Međutim, od [[1960te|1960-ih]] opala je važnost azerbejdžanske naftne industrije, delimičnodjelimično zbog intenzivnije prerade nafte u ostalim regionima Sovjetskog Savezasaveza. Još jedanJedan od problema bio je rast tenzija između JermenacaErmenaca i Azera oko [[Nagorni Karabah|Nagorno-KarabahKarabaha]]a. Moskva je zbog toga na čelo Azerbejdžanske KP [[1969]]. godine postavila [[Hejdar Alijev|Hejdara Alijeva]]. Alijev je bio uspešanuspješan u poboljšanju ekonomskih uslova i odnosa između Azera i JermenacaErmenaca. Nakon pokretanja "[[Perestrojka|Perestrojke]]", Alijev se protivio [[Mihail Sergejevič Gorbačov|Gorbačovljevim]] reformama, nakon čega ga je ovaj prisilno penzionisao.<ref>http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field%28DOCID+az0021%29</ref>
 
Etničke tenzije potakle su osnivanje brojnih opozicionih organizacija, od kojih je najznačajnija bila Narodni Front Azerbejdžana. Međutim, u organizaciji je krajakrajem [[1989]]. godine došlo do rasceparascjepa između modernista i konzervativnih islamista. RascepRascjep je uzrokovao nasilje usmerenousmjereno protiv JermenacaErmenaca, zbog čega je Sovjetska armija upućena da smiri stanje. Nemiri su kulminirali nakon što su sovjetski vojnici u suzbijanju nereda ubili 132 demonstranta u [[Baku]]u, [[20. januar]]a [[1990]]. godine.[[Azerbejdžan]] je usvojio deklaraciju o nezavisnosti [[30. august]]a [[1991]]. godine, a nakon raspada Sovjetskog saveza [[25. decembar|25. decembra]], pristupio je [[Zajednica nezavisnih država|Zajednici nezavisnih država]].
[[Azerbejdžan]] je usvojio deklaraciju o neovisnosti [[30. august]]a [[1991]]. godine, a nakon raspada Sovjetskog Saveza [[25. decembar|25. decembra]], pristupio je [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednici nezavisnih država]].
 
== Funkcioneri Azerbejdžanske SSR ==
[[Datoteka:Oldbaku (2).jpg|desno|mini|280px|Slika [[Baku]]a iz sovjetske ere]]
 
=== Predsjednici ===
 
*'''PredsednikPredsjednik Privremenog revolucionarnog komnitetakomiteta'''
=== Predsednici ===
*'''Predsednik Privremenog revolucionarnog komniteta'''
**[[Mirza Davud]] (28. april 1920. – 16. maj 1920.)
**[[Nariman Narimanov]] (16. maj 1920. – 21. maj 1921.)
*'''PredsednikPredsjednik Centralnog izvršnog komiteta'''
**[[Muktar Hadžijev]] (21. maj 1921. – 6. maj 1922.)
**[[Samed Alijev]] (6. maj 1922. – 14. mart 1930.)
**[[Gazanfar Musabekov]] (14. mart 1930. – decembar 1931.)
**[[Sultan Efendijev]] (13. decembar 1931. – 10. junjuni 1937.)
**[[Mir Kasumov]], вv.дd. (juljuli 1937. – 19. juljuli 1938.)
*'''PredsednikPredsjednik Vrhovnog sovjeta'''
**[[Mir Jakubov]] (19. juljuli 1938. – 21. juljuli 1938.)
*'''PredsednikPredsjednik PrezidijumaPrezidija vrhovnog sovjeta'''
**[[Mir Kasumov]] (21. juljuli 1938. – 23. april 1949.)
**[[Nazar Hajdarov]] (23. april 1949. – 9. mart 1954.)
**[[Mirza Ibrahimov]] (9. mart 1954. – 23. januar 1958.)
Line 56 ⟶ 52:
**[[Mamed Iskenderov]] (29. decembar 1961. – 25. decembar 1969.)
**[[Kurban Halilov]] (25. decembar 1969. – 30. decembar 1985.)
**[[Sulejman Tatlijev]] (30. decembar 1985. – 22. junjuni 1989.)
**[[Elmira Kafarova]] (22. junjuni 1989. – 18. maj 1990.)
 
=== Premijeri ===
*'''PredsednikPredsjednik VećaVijeća narodnih komesara'''
**[[Nariman Narimanov]] (maj 1921. – april 1922.)
**[[Gazanfar Musabekov]] (april 1922. – 14. mart 1930.; v.d. do 6. mаја 1922.)
**[[Dadaš Bunijatzade]] (14. mart 1930. – 23. oktobar 1932.)
**[[Mir Bagirov]] (23. oktobar 1932. – 12. decembar 1933.)
**[[Husein Rahmanov]] (12. decembar 1933. – 22. avgustaugust 1937.)
**[[Timur Kulijev]] (22. avgust 1937. – 29. mart 1946.)
*'''PredsednikPredsjednik VećaVijeća ministara'''
**[[Timur Kulijev]] (29. mart 1946. – 18. april 1953.)
**[[Mir Bagirov]] (18. april 1953. – 17. avgustaugust 1953.)
**[[Timur Kulijev]] (17. avgust 1953. – 1. mart 1954.)
**[[Sadih Ragimov]] (1. mart 1954. – 8. juljuli 1958.)
**[[Veli Ahundov]] (8. juljuli 1958. – 10. juljuli 1959.)
**[[Mamed Iskenderov]] (10. juljuli 1959. – 29. decembar 1961.)
**[[Enver Alikanov]] (29. decembar 1961. – 10. april 1970.)
**[[Ali Ibrahimov]] (10. april 1970. – 22. januar 1981.)
Line 90 ⟶ 86:
 
== Također pogledajte ==
*[[Zastava Azerbejdžanske SSR]]
*[[Azerbejdžan]]
*[[Azerbejdžanska Demokratska Republika]]