Verzija na dan 29 mart 2016 u 16:19 uredi Nerko65 (razgovor \| doprinosi) Urednici 9.444 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 3 novembar 2016 u 05:19 uredi poništi Nerko65 (razgovor \| doprinosi) Urednici 9.444 edits No edit summary Novija izmjena →
Red 1: {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija vladar [[Datoteka:Meister von San Vitale in Ravenna 004.jpg\|mini\|Justinian I. Veliki]]▼ \| Ime = Justinijan I \| Naslov = [[Spisak bizantijskih careva\|Bizantijski car]] ▲~~[[Datoteka:~~\| Slika = Meister von San Vitale in Ravenna 004.jpg~~\|mini\|Justinian I. Veliki]]~~ \| Opis slike = Justinijan I, detalj sa mozaika iz bazilike San Vitale u Ravenni. \| Vladavina = [[1. avgust]] [[527. n. e.]] – [[14. novembar]] [[565. n. e.]] \| Krunidba = [[1. avgust]], [[527. n. e.]] \| Ustoličenje = [[D. mjesec]], [[YYYY]] \| Titule = Bizantijski car. \| Prethodnik = [[Justin I]] \| Nasljednik = [[Justin II]] \| Prestolonasljednik = \| Supružnik = [[Teodora, bizantska carica\|Teodora]] \| Djeca = \| Dinastija = [[Spisak Bizantijskih careva\|Justinijan]] \| Himna = \| Otac = Sabbathius \| Majka = Vigilantia \| Datum rođenja = 482. n. e. \| Mjesto rođenja = [[Tauresium]], [[Dardanija]] \| Datum smrti = 14. novembar 565. n. e. \| Mjesto smrti = [[Konstantinopolj]] \| Datum sahrane = \| Mjesto sahrane = }} '''Justinian I Veliki''', pravim imenom '''Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus''' ([[Tauresium]], [[Dardanija]], [[11. maj]] [[483]]. – [[Konstantinopolj]], [[14. novembar]] [[565]].), [[Spisak bizantijskih careva\|car]] Istočnog Rimskog Carstva ([[Bizant]]a) od [[1. august]]a [[527]]. godine pa do svoje smrti. Nećak je i nasljednik cara [[Justin I\|Justina I]]. Došavši na prijestolje, težio je uspostaviti nekadašnje jedinstvo [[Rimska imperija\|Rimskog carstva]], kojem će središte biti [[Carigrad]]. Za ostvarenje tog cilja izabrao je dvojicu sposobnih vojskovođa, [[Belizar]]a i [[Narzes]]a, kao i pravnika [[Tribonijan]]a. [[6. vijek]] donosi prekretnicu u razvitku [[~~Bizant~~Bizantijsko carstvo\|Bizantijskog carstva]]a. Kad je 527. godine stupio na carsko prijestolje, Justinijan I naslijedio je administracijski sređeno i upravno organizirano carstvo, jaku vojnu silu i prepunu državnu blagajnu. To će mu omogućiti da pokrene tzv. "Bizantsku ili Justinijanovu rekonkvistu" u kojoj je do 565. godine, tj. do godine svoje smrti uspio srušiti dvije [[Barbari\|barbarske]] države ([[Vandali\|Vandalsku]], [[Ostrogoti\|Ostrogotsku]]) te proširiti bizantsku vlast na cijeli Ilirik, [[Italija\|Italiju]], Sjevernu [[Afrika\|Afriku]] i jugoistok [[Španija\|Španije]]. Ove uspjehe mogao je zahvaliti svojim sposobnim generalima [[Belizar]]u, Mundusu i Narzesu. Osvajački napori iscrpili su snage zemlje i oslabili njene pozicije na istoku, te se Justinijan obavezuje na plaćanje danka [[Perzija]]ncima, a te nevolje uvećale su i provale [[Slaveni\|Slavena]] na bizantsko područje. Line 15 ⟶ 39: Došlo je do strahovitog pokolja u kojem je u jedno poslijepodne oko 50.000 stanovnika izgubilo život. Ovim činom odbranjena je carska vlast Justinijana I i njegove carice Teodore zahvaljujući upravo njenoj hladnokrvnosti i odlučnosti. U toj pobuni je, među ostalim, bila uništena i stara crkva Svete Mudrosti ([[~~Hagia~~Aja ~~Sophia~~Sofija\|Hagia Sofia]]), pa su se Justinijan i Teodora dali u gradnju nove bazilike, svojom veličinom dostojne središta carstva. Glavni arhitektri ovog velebnog zdanja bili su Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta. Gradnja je trajala od [[532]]. godine do [[537]]. godine kada je posvećena. Međutim oko [[550]]. godine bila je prilično devastirana u potresu pa je gotovo nanovo građena. Tada joj je dodana kupola. Nakon [[Turci\|turskog]] osvajanja [[Carigrad]]a 1453. godine Hagia Sofia je pretvorena u džamiju, a danas se u njoj nalazi muzej.

Razlika između verzija stranice "Justinijan I"