Razlika između verzija stranice "Gradiška"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m U odlomku "Historija" ima još dosta linkova ka čvorovima.. |
||
Red 1:
{{poluzaštita}}
{{Drugo_značenje|Gradiška (čvor)}}
{{Geokutija naselje u BiH
Line 74 ⟶ 75:
Historičari se slažu, da je između [[1535]]. i [[1537]]. godine Bosanska Gradiška konačno mogla potpasti pod [[Osmanlijsko carstvo|osmansku vlast]]. Osmanlije su se na ovim prostorima zadržale sve do [[Historija Bosne i Hercegovine|austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine]] [[1878]]. godine.
Već [[1532]]. godine osmanska vlast kod Kobaša uspostavlja mostobran za svoja daljnja osvajanja u pravcu sjevera. [[Stjepan Berislavić]], krupni feudalac u to vrijeme prelazi na stranu [[Osmanlije|Osmanlija]] i postaje osmanski [[vazal]] gdje nastavlja da vlada nad svojim posjedima, ali pod uvjetima da priznaje novu vlast i pomaže prilikom ratnih operacija. [[1535]]. godine se navodi u jednom zapisu da je požeški župan Đuro Banfina imenovan za upravnika tvrđave Gradiška, koju je zatim utvrdio i naoružao i da se branio od Osmanlija. U tekstu se dalje navodi da je nešto kasnije tvrđava napadnuta te da su ''"Turci posla imali dok su je pridobili i od ljutosti sa zemljom sravnili." ''
Vjerovatno je ova informacija tačna, jer prema nekim drugim izvorima Gradiška je te godine pala pod osmansku vlast. Vojnu akciju je poveo bosanski [[sandžak-beg]] [[Gazi Husrev-beg]] [[1535]]. godine gdje je također učestvovao i sultanov vazal [[Stjepan Berislavić]]. Tom prilikom je došlo do sukoba između njih, koji se završio bijegom Stjepana Berislavića. Nakon toga u kratko vrijeme čete Gazi Husrev-bega su zauzele njegove gradove Kobaš, Brod, Gradišku i druga mjesta, što znači da je Gradiška sa susjednim mjestima došla vjerovatno 1535. (definitivno 1537.) pod osmansku vlast. Narod se iz tih krajeva iseljavao u [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Slovenija|Sloveniju]], a neki čak i u [[Austrija|Austriju]] i [[Mađarska|Mađarsku]]. Od onih koji su ostali jedan znatan dio prihvata [[islam]]. Masovna islamizacija je bila dio društvenih procesa u Bosni toga doba, a na području Gradiške posebno je bila izražena na području [[Cernik]]a{{dn}}. Zagrebački [[biskup]] Simun navodi da je u to vrijeme 40.000 katoličkih starosjedilaca primilo islam. Iz ovih podataka može se zaključiti da je stanovništvo prihvatilo novu vlast. Smatra se da je tome vjerovatno doprinjelo nasilje domaćih feudalaca prije dolaska Osmanlija, ali također i garancija Osmanlija za miran i siguran život. Seljaci su uživali u sigurnosti, bilo je više mira i reda nego ranije. Obaveze i davanja nisu bili tako teški kao ranije. Nije bilo pljački i pustošenja, nestalo je stalnih sukoba između domaćih [[feudalac]]a, sve dok [[Osmanlijsko carstvo]] nije počelo da slabi, negdje sredinom [[17. vijek]]a.
Historijski dokumenti [[1553]]. godine spominju Gradišku i u kontekstu, kad ju je upravitelj [[Sisak|Siska]] [[Petar Erdedi]] spalio do temelja. Ovo isto su učinili [[1600]]. godine i [[Slavonija|slavonski]] pljačkaši, braća Marko i Mato Lapsanović.
| |||