Razlika između verzija stranice "Cvjetnica"

 

== Izvedene osobenosti angiospermi ==

 

Cvjetnice se razlikuju od drugih biljaka sjemenjača na više načina, što je opisano u tabeli ispod. Ova obilježja uzeta zajedno su učinila cvjetnice najraznovrsnijim i brojnim kopnenim biljkama i komercijalno najvažnih grupa za ljude. Glavni izuzetak u dominaciji cvjetnica u kopnenim [[ekosistem]]ima je [[crnogoričnim šuma]].

 

==Evolucija==

[[Fosil]]izirane [[spora|spore]] sugeriraju da su više biljke ([[embriofite]]) žive na kopnu najmanje 475 miliona godina.<ref>{{cite journal|last=Edwards|first=D|title=The role of mid-palaeozoic mesofossils in the detection of early bryophytes|journal=Philos Trans R Soc Lond B Biol Sci|year=2000|volume=355|issue=1398|pages=733–755|pmid=10905607|doi=10.1098/rstb.2000.0613|pmc=1692787|ref=harv}}</ref>

 

 

Do kraja krede, čini se da su cvjetnica dominirale u sredinama koje su ranije okupirale [[paprati]] i [[Cycadophyta]], ali veliki tend stablašica zamijenjen je [[četinar]]ima kao dominantnim stablima samo pri kraju krede, prije oko 66 miliona godina, ili čak i kasnije, na početku [[tercijar]]a.<ref name="SadavaHeller2006">{{cite book|author1=David Sadava|author2=H. Craig Heller|author3=Gordon H. Orians |author4=William K. Purves |author5=David M. Hillis|title=Life: the science of biology|url=https://books.google.com/books?id=1m0_FLEjd-cC&pg=PA477|accessdate=4 August 2010|date=December 2006|publisher=Macmillan|isbn=978-0-7167-7674-1|pages=477–}}</ref> The radiation of herbaceous angiosperms occurred much later.<ref>{{cite book |first=Wilson Nichols |last=Stewart |first2=Gar W. |last2=Rothwell |title=Paleobotany and the evolution of plants |edition=2nd |publisher=Cambridge Univ. Press |year=1993 |page=498 |isbn=0-521-23315-1 }}</ref> Ipak, mnoge fosilne biljke prepoznatljive kao pripadnici moderne obitelji (uključujući i one kao [[bukva]], [[hrast]], [[javor]] i [[magnolija]]) pojavile su se još i kasnoj [[kreda|kredi]].

 

Obično se pretpostavlja da je funkcija cvijeta , od samog početka, bila da se mobilne životinje uključe [[reprodukcija|reprodukcijske]] procese. To omogućuje, da se polen može rasprostirati čak i ako cvijet nije blistavo obojen ili čudno oblikovan za privlačenje životinja. Međutim, širenjem energije potrebne za stvaranje takvih osobina, cvjetnica može ostvariti pomoć životinja i, samim tim, efikasnije razmnožavaje.

 

===Historija klasifikacije===

Botanički pojam "Angiospermae" ([[grčki jezik|grč.]] αγγείον - ''angeío '' = boca, brod) + σπέρμα –''sperma'' = sjeme), skovan u obliku Angiospermae prema [[Paul Hermann]] [[1690]]. godine, kao ime jednog od njegovih primarnih podjela biljaka na [[Carstvo (biologija) | carstava]]. To je uključivalo cvjetnice koje imaju sjeme u zatvorenim kapsulama, za razliku od njegovih ''[[Gymnospermae]]'' ili cvjetnice sa [[ahenija]]ma ili šizokarpnim plodom, cijeli plod ili svaki od njegovih komada se ovdje smatra golim sjemom. Termin i njegov antonim je podržavao i [[Carl Linnaeus]] sa istim smislom, ali sa ograničenom aplikacija, u imena svoje klas e ''[[Didynamia]]''. Njegova upotreba sa svojim modernim obimom značenja postala je moguća tek nakon [[1827]]., kada je škotski botaničar [[Robert Brown]] utvrdio postojanje zaista golih ovula u [[Cycadophyta | Cycadeae]] i [[ Pinophyta | Coniferae]]. Od tog vremena pa nadalje, sve dok se za ove golosemenjače, kao što je bilo uobičajeno, računalo da su sa cvjetnice sa dva kotiledona, termin angiosperma je antitski koristili botanički pisci, sa različitim obimom, kao ime grupe za druge biljke sa dva kotiledona.

 

| {{Harvnb|Chase|Reveal|2009}}</ref>

 

 

Tradicijski, cvjetnice su podijeljene u dvije grupe, koje se u Cronquist sistemu se zovu ''Magnoliopsida'' (u rangu klase, od ''Magnoliaceae'') i '' Liliopsida'' (u rangu klase, formirana po porodici ''[[Liliaceae ]]''). Ostala opisna imena dopuštena članom 16. [[ICBN]] uključuju [[dikotiledone]] ili ''Dicotyledoneae'' i [[monokotiledone]] ili ''Monocotyledoneae'', koji imaju dugu phistoriju upotrebe. U [[engleski jezik|engleskom]], kaoi i u [[bosanski jezik|bosanskom]], član ili grupa se mogu nazvati [[dikotiledon]] (množina dikodiledoni) i [[monokotiledon]] (množina monokotiledone), ili skraćeno, kao dikotil (množina dikotile) i monokotil (množina monokotile). Ova imena proizilaze iz zapažanje da je dikotiledone najčešće imaju dva [[kotiledon]]a ili [[embrion]]ska lista , unutar svake sjemenke. Monokotiledone obično imaju samo jedan, ali pravilo nije apsolutno, kao ni način. Sa dijagnostičkog stajališta, broj kotiledona nije ni naročito praktičnan, ni pouzdan karakter.

 

===Diverzitet cvjetnica ===

 

Broj [[vrsta]] cvjetnica se procjenjuje u rasponu od 250.000 do 400.000, što poredeći sa oko 12.000 vrsta [[mahovine|mahovina]], pokazuje da su cvjetnice mnogo raznovrsnije. Broj [[porodice (biologija) | porodica]] u [[APG sistem | APG sistemu]] ([[1998]].) bio je 462. U [[APG II]] sistemu ([[2003]].) nije sasvim jasno; pri maksimalnom broju 457, ima 55 opcijskih odvajanja, tako da je minimalni broj porodica u ovom sistemu 402. U [[APG III]] ([[2009]].) ima 415 porodica. <ref>{{cite journal|author=Thorne, R. F. |title=How many species of seed plants are there?|journal=Taxon|volume=51|pages=511–522|year=2002|doi=10.2307/1554864|issue=3|jstor=1554864|ref=harv}}</ref><ref>{{cite journal|author=Scotland, R. W. & Wortley, A. H.|title=How many species of seed plants are there?|journal=Taxon|volume=52|pages=101–104|year=2003|doi=10.2307/3647306|issue=1|jstor=3647306|ref=harv}}</ref><ref>{{cite journal|author=Govaerts, R. |title=How many species of seed plants are there? – a response|journal=Taxon|volume=52|issue=3|pages=583–584|year=2003|doi=10.2307/3647457|jstor=3647457|ref=harv}}{{dead link|date=April 2012}}</ref><ref name=GoffinetBuck2004>{{cite journal|last=Goffinet|first=Bernard|author2=William R. Buck|year=2004|title=Systematics of the Bryophyta (Mosses): From molecules to a revised classification|journal=Monographs in Systematic Botany|volume=98|pages=205–239|publisher=Missouri Botanical Garden Press}}</ref><ref name=Raven2005>Raven, Peter H., Ray F. Evert, & Susan E. Eichhorn, 2005. ''Biology of Plants'', 7th edition. (New York: W. H. Freeman and Company). ISBN 0-7167-1007-2.</ref><ref name="Rhodes1974">{{cite book|author=Frank Harold Trevor Rhodes|title=Evolution|url=https://books.google.com/books?id=EWGt0bff8agC|date=1 January 1974|publisher=Golden Press|isbn=978-0-307-64360-5|page=123}}</ref>

 

==Anatomija provodnih sudova==

1. Srž,<br>

2. Protoksilem,<br>

==Oplodnja i embriogeneza==

{{Glavni|Oplodnja|Embriogeneza}}

[[Dvostruka oplodnja]] se odnosi na proces u kojem dvije [[sperma]] ćelije oplode [[ćelije (biologija) | ćelijama]] [[biljni jajnik| jajnik]]. Ovaj proces počinje kada je [[polen]]ovo zrna pridržavano žigom (stigmom) [[tučak|tučka]] (ženske reproduktivne strukture), klija i raste u dugu [[polenova cijev|polenovu cijev]]. Kako ta cijev raste, [[ploidija|haploid]]na generativna ćelija putuje kroz cijev iza jedra cijevi. Generativna ćelija se dijeli [[mitoza|mitozom]] i proizvedi dva haploidna (''n'') [[spermatozoid]]a. Kada stigne u jajnik, polenova cijev prodire u mikropil ovule i nastavlja svoj put u jednu od sinergida, oslobađajući sadržaj (koji uključuju ćelije sperme). Snergidne ćelije degeneriraju, uz nastanak jednog spermatozoida koji oplodi jajnu ćeliju. Tako nastaje [[ploidija|diploidni]] (2''n'') [[zigot]]. Drugi spermatozoidi osigurači sa jedrima obje cenarske ćelije, proizvode triploidnu (3''n'') ćeliju. Kako se zigot razvija u [[embrion]], od triploidnih ćelija se razvija [[endosperm]], koji služi kao zaliha hrane za embrion. Jajnik se tada razvija u plod, a ovuli će se razviti u sjeme

 

==Plodovi i sjemenke==

{{Glavni|Sjeme|Plod}}

Kako se embrion razvija i endosperm troši, zid vrećice se povećava i kombinira sa [[nukleus]]om (koji je isto tako proširen) i stvara [[ljuštura]] da se formira ''sjemenjača ''. Zid jajnika se razvija da se formira [[plod]] ili [[perikarp]], čija forma je usko povezana sa načinom raspodjele sjemena.

Često, uticaj oplodnje počeo izvan [[jajnik]]a, a i drugi dijelovi cvijeta učestvuju u formiranju ploda, npr. cvjetna čašica kod [[jabuka]], [[jagoda]] i drugih.