Razlika između verzija stranice "Molekularni sat"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m C3r4 premjestio je stranicu Molekulski sat na Molekularni sat bez ostavljanja preusmjerenja |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Evolucija|expanded=Procesi i ishodi}}
'''
== Rana otkrića i genetička ekvidistanca ==
Ideja o postojanju i pojmu tzv. "
Fenomen ''genetičke ekvidistance'' je prvi put naveo [[Emanuel Margoliash]], u [[1963]]., koji je napisao:
: "Čini se da je broj ostataka razlika između [[citohrom c|citohrima c]] bilo koje dvije vrste uglavnom uvjetovan proteklim vremenom evolucijske linije što je dovelo do prvobitnog razilaženja ove dvije vrste. Ako je to tačno, citokrom c svih sisara bi trebao biti jednako različit od citohroma c svih ptica. Budući da su [[ribe]] odstupile od glavnog stabla evolucije kičmenjaka ranije nego ptice ili sisari, citohrom c i sisara i ptica treba biti podjednako različit od citokrom c riba. Isto tako, citohrom c svih kičmenjaka bi trebao biti podjednako različit od proteina kvasca."<ref>{{cite journal |doi=10.1073/pnas.50.4.672 |author=Margoliash E |title=PRIMARY STRUCTURE AND EVOLUTION OF CYTOCHROME C |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=50 |issue= 4|pages=672–9 |date=October 1963 |pmid=14077496 |pmc=221244}}</ref> Naprimjer, razlika između citohroma c [[šaran]]a i [[žaba]], [[kornjača]], [[kokoš]]i, [[zec]]a i [[konj]]a je vrlo konstantna, oko 13% do 14%. Isto tako, razlika između citohroma c [[bakterija]] i [[kvasac]]a, [[pšenica|pšenice]], [[moljac]]a, [[tuna]], [[golub]]a i [[konj]]a kreće se od 64% do 69%. Zajedno sa radom Emila Zuckerkandla i Linusa Pauling, rezultati genetičke ekvidistance direktno su doveli formalnog postuliranja hipoteze
Kasnije su [[Allan Wilson]] i [[Vincent Sarich]] dogradili ovaj rad i model.
==Odnosi sa teorijom neutralizma==
Posmatranje stopa promjena koje liče na
==Kalibracija==
Sam
== Nekonstantna stopa
Ponekad se iz određenog fosila može procijeniti samo jedna varijanta datiranja divergencije, a sva ostala datiranja se mogu izvesti iz toga. Ostali setovi vrsta imaju na raspolaganju bogatstvo uzoraka fosila, omogućavajući da se ispituju konstantne stope divergencije [[MCH]]. <ref name=Ochman87>{{cite journal |author=Ochman H, Wilson AC. |journal=J Mol Evol.| year=1987| pages=74–86.|title=Evolution in bacteria: evidence for a universal substitution rate in cellular genomes | volume=26|doi=10.1007/BF02111283 |pmid=3125340 |issue=1–2}}</ref> [[DNK]] ispoljava nizak nivo [[negativna selekcija|negativne selekcije]]. Stopa divergencije joj je 0,7-0,8% po milionu godina, u [[bakterija]], [[sisar]]a, [[beskičmenjaci|beskičmenjaka]] i [[biljka|biljaka]]. U istom istraživanju, [[genom]]ske regije su ispoljile vrlo visoku negativnu ili pročišćavajuću selekciju (kodirajuće [[rRNK]]) i bile su znatno sporije (1% za 50 miliona godina).
Unatoč takvoj varijaciji u stopi pomjena genoma, od ranih 1990-ih, varijacija među taksonima se pokazala kao plodno tlo za mnoga istraživanja, čak i više za relativno kratku evoluciju (na primjer [[ptice]] [[rugalica|rugalice]]). [[Procellariiformes |Tubastonose morske ptice]] (''Procellariiformes'') imaju takvu molekularnu dinamiku da je prosječni put upola sporiji od mnogih drugih [[ptica]] . Eventualno zbog dugog [[generacijsko vijeme|generacijskog vremena]], mnoge kornjače imaju
Prema Ayalinim istraživanjima [[1999]]. godine, kombinira pet faktora koji mogu ograničiti primjenu modela
*'''Promjena dužine [[generacijsko vijeme|generacijskog vremena]]''' (ako je stopa novih mutacija djelimično ovisi o broju generacija u određenom vremenu, godišnje, npr).
Red 28:
[[Datoteka:Molecular evolution bamboos.svg|thumb|350px|alt= Filogram koji pokazuje tri grupe, od kojih jedna ima izrazito duže grane od druge dvije |Šumski bambus (pleme ''[[Arundinaria]]'', ''[[Bambuseae]]'') ima duže generacijsko vrijeme i nižu stopu mutacija, kao što je izraženo kratkim granama u [[filogenetsko stablo|filogenetskom stablu]], nego što je [[brzina evolucije]] zeljastog bambusa (''[[Olyreae]]'').]]
Korisnici
Ideja o
U vrlo kratkom vremenu , mnoge razlike između uzoraka ne predstavljaju fiksaciju različitih sekvenci u različitim populacijama. Umjesto toga, oni predstavljaju alternativu [[alel]]a koji su bili prisutni kao dio polimorfizma kod zajedničkog pretka. Uključivanje razlike koje još nisu postali fiksirane dovodi do potencijalno dramatične inflacije prividne stope
== Metodi==
Red 38:
==Primjena==
Tehnika molekularnog sata je važan alat u [[
Poznavanje približno konstantne brzine
==Reference==
Line 60 ⟶ 54:
[[Kategorija:Evolucija]]
[[Kategorija:Evolucijska biologija]]
[[Kategorija:
[[Kategorija:Filogenetika]]
|