Razlika između izmjena na stranici "Artemida"

Uklonjeno 19 bajtova ,  prije 4 godine
nema sažetka izmjene
(+ nav kutija)
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Diane de Versailles Leochares.jpg|mini|200pthumb|Artemida]]
{{Prijevod}}
'''Artemida''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Ἄρτeuiς''' , [[genitiv|G.]] Ἀρτέμιδος) božicajest jebožica [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]], [[zvijer]]i i [[lov]]a, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda; [[Apolon]]ova sestra blizanka, kćikćeka [[Zeus]]a i [[Leta|Lete]]. Artemidini pandani u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] su [[Dijana (mitologija)|Dijana]], božica lova i [[Selena]], božica [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]].
[[Datoteka:Diane de Versailles Leochares.jpg|mini|200p|Artemida]]
 
'''Artemida''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Ἄρτeuiς''' , [[genitiv|G.]] Ἀρτέμιδος) božica je [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]], [[zvijer]]i i [[lov]]a, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda; [[Apolon]]ova sestra blizanka, kći [[Zeus]]a i [[Leta|Lete]]. Artemidini pandani u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] su [[Dijana (mitologija)|Dijana]], božica lova i [[Selena]], božica [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]].
 
== Etimologija ==
Artemidino grčko [[ime]] Ἄρτeuiς, ''Artemis'' možda je povezano s grčkim izrazom αρτεμης (''artemis'') koji je značio da je nešto sigurno. [[Hetiti]] su poštovali božicu lova '''Rutamiš''', a [[Lidija|Liđani]] božicu ''Aritmu'' kojoj bjehu posvećeni [[košuta]] i [[jelen]].
 
Artemidino grčko [[ime]] Ἄρτeuiς, ''Artemis'' možda je povezano s grčkim izrazom αρτεμης (''artemis'') koji je značio da je nešto sigurno.
 
[[Hetiti]] su štovali božicu lova '''Rutamiš''', a [[Lidija|Liđani]] božicu '''Aritmu''' kojoj bjehu posvećeni [[košuta]] i [[jelen]].
 
== Karakteristike ==
[[Datoteka:Meister der Schule von Fontainebleau 001.jpg|thumb|[[François Boucher]]: Dijana (Artemida), [[1550]] - [[1560]].]]
 
[[Datoteka:MeisterArtemis derKephisodotos SchuleMusei vonCapitolini Fontainebleau 001MC1123.jpg|minithumb|lijevo|Artemida, [[François Boucherrim]]:ska Dijanakopija (Artemida),grčkog originala iz [[1550]]4. -vijek [[1560p. n. e.]].]]
Artemida je božica [[Mjesec]]a te je zato [[Apolon]]ova sestra blizanka. Budući da nosi luk i strijele, s vremenom je postala i božica [[zvijer]]i i [[lov]]a. Zaštitnica je djevojaka, kojima šalje brzu [[smrt]] ali ih i spašava kad treba. Mladićima donosi slavu i čast. Artemidu štujusu poštovali kao djevičansku božicu okuženu [[nimfa]]ma, te kao božicu svadbe i porođaja, što je razlog zbog kojeg su nevjeste Artemidi posvećujuposvećivale svoj pojas. Najčešće je prikazivana s mjesečevom krunom u kosi te s [[jelen]]jom kožom oko ramena. Posvećeni su joj lovački [[pas|psi]] i svasve zvjeradzvjeri.
 
[[Datoteka:Artemis Kephisodotos Musei Capitolini MC1123.jpg|mini|lijevo|Artemida, [[rim]]ska kopija grčkog originala iz [[4. vijek p. n. e.]]]]
 
Artemida je božica [[Mjesec]]a te je zato [[Apolon]]ova sestra blizanka. Budući da nosi luk i strijele, s vremenom je postala i božica [[zvijer]]i i [[lov]]a. Zaštitnica je djevojaka, kojima šalje brzu [[smrt]] ali ih i spašava kad treba. Mladićima donosi slavu i čast. Artemidu štuju kao djevičansku božicu okuženu [[nimfa]]ma, te kao božicu svadbe i porođaja, što je razlog zbog kojeg nevjeste Artemidi posvećuju svoj pojas. Najčešće je prikazivana s mjesečevom krunom u kosi te s [[jelen]]jom kožom oko ramena. Posvećeni su joj lovački [[pas|psi]] i sva zvjerad.
 
Artemida je gospodarica zvijeri, božica divljači i lova, koju pjesnici, mitografi i likovni umjetnici redovno predočuju kao lijepu djevojku naoružanu lukom i strijelama, praćenu [[košuta|košutom]], katkad [[vepar|veprom]] i [[pas|psom]].
 
Najstarija pak prikazivanja Artemide u grčkoj arhajskoj umjetnosti prikazuju je kao ''Potnia Theron'' -, božicu zvijeri -, krilatu božicu koja drži [[leopard]]a i [[jelen]]a u rukama, a ponekad leoparda i [[lav]]a.
 
U klasičnoj je grčkoj umjetnosti prikazivana je kao tamnoputa lovkinja odjevena u djevojačku kratku suknju, s lovačkim čizmama, [[srebro|srebrnimsrebrenim]] lukom i strijelama te magičnim tobolcem. Često je prikazivana u streljačkom stavu, zajedno sa psom ili jelenom. Ponekad je luk i strijele zamjenjivalo i koplje. Kao božica djevojaka držala je i [[lira (instrument)|liru]], a kao božica svjetla par zapaljenih baklji.
 
Artemida je nekad predočavana i kao neka tuđa božica kojoj su prinosili ljudske žrtve, a predstavljala je bolest, smrt i zlo. Budući da su lov i rat bili povezani, u nekim je krajevima postala je božica rata. U [[Sparta|Sparti]] su joj navodno prinosili ljudske žrtve, a poslije su pred njenim kipom šibali spartanske mladiće da bi ih pripremili na patnje koje ih čekaju u ratu.
 
== Kult ==
[[Datoteka:Temple of Artemis.jpg|minithumb|[[Martin Heemskerck]]: Artemidin hram]]
 
Naročito je poštovana u [[Arkadija|Arkadiji]], a najpoznatiji je hram u [[Efez]]u -, Artemision -, remek-djelo grčke [[arhitektura|arhitekture]] i skulpture. Također je bila posebno poštovana u [[Sparta|Sparti]].
[[Datoteka:Temple of Artemis.jpg|mini|[[Martin Heemskerck]]: Artemidin hram]]
 
Naročito je poštovana u [[Arkadija|Arkadiji]], a najpoznatiji je hram u [[Efez]]u - Artemision - remek-djelo grčke [[arhitektura|arhitekture]] i skulpture. Također je bila posebno poštovana u [[Sparta|Sparti]].
 
U [[Mala Azija|Maloj Aziji]] bila je vrhovno božanstvo, posebno u spomenutom Efezu. U [[Djela apostolska|Djelima apostolskim]] (19:28) govori se o Efežanima i njihovu poštovanju:
<blockquote>''Čuvši to, razgnjeve se pa poviču: "Velika je Artemida efeška!"''</blockquote>
 
Mlade su [[AtenaAtina (država)|AtenjankeAtinjanke]] u dobi od pet do deset godina su bile slane u Artemidino svetište u Brauronu da bi služile božici jednu godinu. Za to su vrijeme bile znanepoznate kao ''arktoi'', odnosno "medvjedići". Mit objašanjava da je jedan [[medvjed]] navikao redovno posjećivati taj grad te da su ga ljudi hranili i pripitomili. Jednog je dana medvjed je ubio djevojčicu, a njena su braća su ubila medvjeda što je razbjesnilo Artemidu koja je zahtijevala da se djevojčice ponašaju kao medvjedi da bi nadoknadile njegovu smrt.
 
U mnogim su dijelovima [[Stara Grčka|Grčke]] mlade žene su posvećivale igračke, lutkice i uvojke svoje kose Artemidi prije braka.
 
== Mitologija ==
=== Rođenje i djetinjstvo ===
[[Datoteka:Apollo Artemis Brygos Louvre G151.jpg|mini|230pthumb|[[Brygos]]: [[Apolon]] i Artemida, [[5. vijek p. n. e.]]]]
Kad je božica [[Hera]] saznala da [[Leta]] nosi djecu njenanjenog muža [[Zeus]]a, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili ostrvu) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila [[zmija]] Piton s glavom [[zmaj]]a koju je na njnju poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreno ostrvo [[Del]] koje je plutalo na vodi i nije bio ni kopno niti ostrvo, a bješe okružen [[labud]]ovima. Kad je kročila na to, dvije su stijene su izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje ostrva, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kint rodila blizance -, sina [[Apolon]]a i kćerkćerku Artemidu. Poslije je Zeus prikovao Del za dno [[okean]]a da više ne pluta, a samo je ostrvo postalo je posvećeno Apolonu.
 
[[Hera]] je otela [[Ilitija|Ilitiju]], božicu rađanja da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili su Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od [[jantar]]a dugačkudugu osam metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je Artemida rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njenanjenog brata [[Apolon]]a te je postala božica porođaja.
[[Datoteka:Apollo Artemis Brygos Louvre G151.jpg|mini|230p|[[Brygos]]: [[Apolon]] i Artemida, [[5. vijek p. n. e.]]]]
 
Kad je božica [[Hera]] saznala da [[Leta]] nosi djecu njena muža [[Zeus]]a, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili ostrvu) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok ju je gonila [[zmija]] Piton s glavom [[zmaj]]a koju je na nj poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreno ostrvo [[Del]] koje je plutalo na vodi i nije bio ni kopno niti ostrvo, a bješe okružen [[labud]]ovima. Kad je kročila na to, dvije su stijene izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje ostrva, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kint rodila blizance - sina [[Apolon]]a i kćer Artemidu. Poslije je Zeus prikovao Del za dno [[okean]]a da više ne pluta, a samo je ostrvo postalo posvećeno Apolonu.
 
[[Hera]] je otela [[Ilitija|Ilitiju]], božicu rađanja da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od [[jantar]]a dugačku osam metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je Artemida rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njena brata [[Apolon]]a te je postala božica porođaja.
 
[[Datoteka:Peter Paul Rubens - Diana and her Nymphs Surprised by the Fauns (Prado).jpg|mini|lijevo|300p|[[Peter Paul Rubens]]: Dijana (Artemida) i [[nimfa|nimfe]], [[17. vijek]]]]
 
[[Datoteka:Peter Paul Rubens - Diana and her Nymphs Surprised by the Fauns (Prado).jpg|minithumb|lijevo|300p|[[Peter Paul Rubens]]: Dijana (Artemida) i [[nimfa|nimfe]], [[17. vijek]]]]
Druga verzija priče govori da ih je rodila u gaju Ortigiji u [[Efez]]u, a u njegovoj blizini Grci su podigli hram Artemidi koji je postao jedan od [[sedam svjetskih čuda]].
 
Kad je imala tri godine, Artemida je upitala svogasvog oca [[Zeus]]a kojem je sjedila na koljenu da joj ispuni nekoliko želja. Tražila je da se nikad ne uda, da ima lovačke [[pas|pse]], [[jelen]]e koji će joj voditi kočiju i [[nimfa|nimfe]] kao družice u lovu koje su ostale djevice. Kad bi se zasitila lova, otišla bi svomesvom bratu [[Apolon]]u u [[Delfi|Delfe]] i tamo plesala s [[Harite|Haritama]] ili pjevala s [[Muze|Muzama]].
 
=== Priče ===
==== Akteon i Adonis ====
[[Datoteka:Lucas Cranach d. Ä. 012.jpg|minithumb|[[Lucas Cranach]]: Dijana (Artemida) i [[Akteon]], [[16. vijek]]]]
Jednom se Artemida kupala gola u šumi kad je [[teba]]nski princ i lovac [[Akteon]] naišao na nju. On je zastao i buljio, zadivljen njenom očaravajućom ljepotom. Slučajno je stao na grančicu te ga je Artemida opazila. Bila je ogorčena te je bacila magičnu vodu na njegovo čelo koja ga je pretvorila u [[jelen]]a, a njegovi su ga vlastiti lovački [[pas|psi]] su ga ubili.
 
Druga verzija priče govori da se Akteon hvalio da je bolji lovac od nje te ga je ona pretvorila u jelena kojeg su razderali njegovi vlastiti psi. I jedna priča u [[Adonis]]u govori da se hvalio da je bolji lovac od Artemide pa je ona poslala [[vepar|vepra]] na njnjega.
Jednom se Artemida kupala gola u šumi kad je [[teba]]nski princ i lovac [[Akteon]] naišao na nju. On je zastao i buljio, zadivljen njenom očaravajućom ljepotom. Slučajno je stao na grančicu te ga je Artemida opazila. Bila je ogorčena te je bacila magičnu vodu na njegovo čelo koja ga je pretvorila u [[jelen]]a, a njegovi su ga vlastiti lovački [[pas|psi]] ubili.
 
Druga verzija priče govori da se Akteon hvalio da je bolji lovac od nje te ga je ona pretvorila u jelena kojeg su razderali njegovi vlastiti psi. I jedna priča u [[Adonis]]u govori da se hvalio da je bolji lovac od Artemide pa je ona poslala [[vepar|vepra]] na nj.
 
==== Kalisto ====
[[Datoteka:Amigoni, Jacopo (1675 - 1752), Giove e Callisto -ca. 1740-1750-.jpg|minithumb|[[Jacopo Amignoni]]: Jupiter ([[Zeus]]) i [[Kalisto (mmitologija)|Kalisto]], [[18. vijek]]]]
Artemida je ubijala bilo koju svoju družicu koja je izgubila djevičanstvo, primjerice -naprimjer Meru i [[Kalisto (mitologija)|Kalisto]]. Kalisto je izgubila svoje djevičanstvo sa [[Zeus]]om koji je ili došao prerušen kao [[Apolon]] ili kao sama Artemida. Kad je to doznala, bijesna ju je Artemida pretvorila u [[medvjed]]a. Kalistin sin Arkad gotovo je ubio svoju majku dok je lovio, ali ga je zaustavio ili Zeus ili Artemida te su ih oboje postavili na nebo kao [[zviježđesazviježđe|zviježđasazviježđa]] -: [[Veliki medvjed]] i [[Mali medvjed]].
 
Artemida je ubijala bilo koju svoju družicu koja je izgubila djevičanstvo, primjerice - Meru i [[Kalisto (mitologija)|Kalisto]]. Kalisto je izgubila svoje djevičanstvo sa [[Zeus]]om koji je ili došao prerušen kao [[Apolon]] ili kao sama Artemida. Kad je to doznala, bijesna ju je Artemida pretvorila u [[medvjed]]a. Kalistin sin Arkad gotovo je ubio svoju majku dok je lovio, ali ga je zaustavio ili Zeus ili Artemida te su ih oboje postavili na nebo kao [[zviježđe|zviježđa]] - [[Veliki medvjed]] i [[Mali medvjed]].
 
==== Agamemnon i Ifigenija ====
Artemida je kaznila [[Agamemnon]]a zato što je ubio svetu košutu u svetom gaju te zato što se hvalio da je bolji lovac od nje. Na putu za [[Troja|Troju]] da bi učestvovao u [[Trojanski rat|Trojanskom ratu]], Agamemnonovi su brodovi iznenada su stali jer je Artemida zaustavila vjetar. Vrač [[Kalhant]] prorekao je da će zaustaviti Artemidu jedino ako joj žrtvuju [[Ifigenija|Ifigeniju]], Agamemnonovu kćerkćerku. U nekim je verzijama priče on je to i učinio, a u drugim je pak umjesto nje žrtvovao košutu, a Ifigenija je odvedena na [[Krim]] da priprema druge za žrtvu Artemidi. O tome piše [[Euripid]] u svojim djelima ''Ifigenija među Taurijcima'' i ''Ifigenija na Aulidi''.
 
==== Trojanski rat ====
Artemidin je brat [[Apolon]] je bio bog zaštitnik [[Troja|Troje]], a i sama je Artemida je bila vrhovno božanstvo u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] tako da je favorizirala Trojance za vrijeme [[Trojanski rat|Trojanskog rata]].
 
Na nju se ljutila [[Hera]] zato što se zalagala za Trojance te ju je pogodila u [[uši]] vlastitim tobolcem, tako da su njene strijele ispale. Artemida je plačući otrčala [[Zeus]]u, a [[Leta]] je pokupila strijele koje su ispale iz tobolca.
 
==== Ot i Efijalt ====
[[Ot i Efijalt]], Aloidi, divovi, bacilabacili su [[Ares]]a u lance i stavilastavili ga u [[bronza]]nu urnu u kojoj je ostao 13 mjeseci. Prekrasna je Eribeja, pomajka dvaju divova, rekla je [[Hermes]]u što su učinili te ga je on spasio, a Artemida je prevarila Aloide rekavši da će se udati za Ota, a to je Efijalta učinilo ljubomornim. Počeli su se svađati, a Artemida se pretvorila u bijelu [[košuta|košutu]] i stala između njih. Divovi, ujedno i strastveni lovci, bacili su na nju koplja i tako zapravo ubili jedan drugogadrugog.
 
==== Ostalo ====
{{Glavni|Apolon#Nioba}}
Kralj [[Enej]] jednom je zaboravio prinijeti žrtvu Artemidi te je ona poslala ogromnog [[vepar|vepra]] u njegovu zemlju koji je ubijao ljude i uništavao ljetinu. Naposljetku su se udružili svi kalidonski junaci na čelu s Meleagrom, Enejevim sinom da bi ga ubili. Artemida je ubila i [[Nioba|Niobine]] kćerke zato što joj je ona uvrijedila majku hvalisajući se.
 
Artemida je ubila i [[Nioba|Niobine]] kćerke zato što joj je ona uvrijedila majku hvalisajući se.
 
Osim ubistava, Artemida je brojne ljude i spasila, a moglo ju se umilostiviti isprikomizvinjenjem ili prinošenjem žrtve. Od njenog gnjeva spasio se [[Heraklo]] koji je ulovio njenu omiljenu kirinejsku [[košuta|košutu]].
 
== Također pogledajte ==
73.705

izmjena