Razlika između verzija stranice "Vladimir Lenjin"

Pušten u januaru [[1900]]., Lenjin je emigrirao u [[Švicarska|Švicarsku]]. Tamo je izdavao sedmičnjak "Iskra" zajedno s [[Georgij Plehanov|Georgijem Plehanovom]] i [[Julij Martov|Julijem Martovom]]. Osnivače ruske socijademokratije, marksističke ortodokse [[Georgij Plehanov|Georgija Plehanova]] i [[Pavel Akselrod|Pavela Akselroda]], Lenjin je sreo još [[1895]]. u Ženevi: po dostupnim podatcima, iako se slagao s njima o glavnim crtama ideološkoga pravovjerja (tada je bila aktualna borba s "revizionizmom" [[Eduard Bernstein|Eduarda Bernsteina]], njemačkoga socijaldemkrata i izvršioca [[Friedrich Engels|Engelsove]] oporuke, koji je odbacio praktički sve apokaliptičke tonove marksovske historiozofije i savjetovao socijalistima pragmatičnu orijentaciju na sindikalnu borbu i poboljšanje općih životnih uvjeta radničke klase, ne hajući za kvazireligijsku utopiju komunističkoga besklasnoga društva izraženu u Marx-Engelsovom "Komunističkom manifestu" i Marxovoj "Kritici Gotskoga programa"; svi su se marksistički pravovjernici ([[Karl Kautsky]], [[Rosa Luxemburg]], [[Georgij Plehanov]], [[Antonio Labriola]], [[August Bebel]], [[Clara Zetkin]],..) okomili na revizionističku herezu koja je postala izvorom buduće umjerene zapadnoeuropskezapadnoevropske socijaldemokracije što se odmakla od Marxove ideologije), teško je, preko volje, prihvatio zacrtanu strategiju saradnje s liberalnim strankama. "Iskru" je uređivao zajedno s veteranima ruskoga marksističkoga pokreta ([[Georgij Plehanov|Plehanov]], [[Pavel Akselrod|Akselrod]], [[Vjera Zasulič]]) i mlađim kolegama, od kojih je najznačajniji bio [[Julij Martov]] (Cederbaum), budući vođa menjševika i po mnogim svjedočanstvima, možda jedini prijatelj kojega je Lenjin ikada imao. Novine su krijumčarene u zemlju, no, njihov uticaj nije bio velik: najveći društveni lom prije 1. svjetskoga rata, ruska revolucija [[1905]]., zatekao je emigrantske ideologe nespremnima.