Razlika između verzija stranice "Kavadh I"

Po vizantijskombizantijskom hroničaru [[Jovan Malala|Jovanu Malali]], Kavadh je [[531]]. umro u 82. godini života, što znači da je rođen [[449]]. godine. Na prijesto je došao uz pomoć plemstva koje je zbacilo i oslijepilo njegovog strica [[Balash|BalašaBalasha]] ([[484]].-[[488]].).

UNa vrijeme početkapočetku Kavadhove vladavine, njegovom kraljevstvu je prijetila opasnost od Bijelih ili [[Heftalitski Huni|Heftalitskih Huna]] iz srednje Azije. Huni su [[483]], teško porazili Peroza I koji je morao da pristane na plaćanje visokog danka i slanje Kavadha kao taoca. Kao hunski talac Kavadh je živio dvije godine, dok je u međuvremenu njegov otac [[484]]. ubijen u borbi sa Heftalitima. Nakon toga kraljevski prestiž je bio prilično pogođen, i ni Balash nije mogao da ga obnovi. Dolazak Kavadha na mjesto kralja trebalo je da produži ovaj period nesigurnosti u korist persijskih magnata i sveštenika.

==Početak druge vlade i rat sa VizantijomBizantijom==

Kavadh je pakipak uspio da pobjegnepobjeći i utočište je našao upravo kod Heftalita. Hunski kralj ga je oženio svojom ćerkom i stavio mu na raspolaganje vojsku pomoću koje je Kavadh povratio prijesto. Po ponovnom preuzimanju trona, Kavadh je morao da ponovo prihvatiprihvatiti obnovuobnavljanje isplaćivanjaisplate danka Heftalitima. Obratio se [[VizantijaBizantijsko carstvo|istočnorimskom]] caru [[AnastasijeAnastazije I, bizantijski car|AnastasijuAnastaziju I]] zahtijevajući isplatu redovnih subvencija koje je carigradski dvor isplaćivao persijskom. Subvencije su naime bile namijenjene održavanju persijskih utvrđenja u Zakavkazju koje su posredno branile i rimsku Siriju i Mesopotamiju[[Mezopotamija|Mezopotamiju]] od Huna sjeverno od Kavkaza. [[Zenon, (car) Bizantije|Zenon]] je [[483]]. prestao da isplaćujeisplaćivati subvencije, a Anastasije je odbio da pomognepomoći Kavadhu očekujući njegove daljedaljnje sukobe sa Hunima. U isto vrijeme, car jese počeo da se miješamiješati u prilike u Parsarmeniji, dijelu JermenijeErmenije pod persijskom vlašću.

U augustu [[502]]. Kavadh je lično upao u rimsku JermenijuErmeniju i time je prekršio ''Stogodišnji mir'' iz [[422]]. godine. Iznenadni upad Persijanaca na samom kraju ratne sezone doveo je do pada nekoliko rimskih tvrđava, uključujući i Amidu u januaru [[503]]. godine. Tek kada su vijesti o padu Amide (današnji Dijarbekr[[Diyarbakır (provincija)|Diyarbakir]] u Turskoj) stigle u [[Carigrad]], Anastasije je opremio brojnu vojsku koju je povjerio trojici međusobno zavađenih vojskovođa, Aerobindu, Patrikiju i svom sestriću Ipatiju. Jedina pozitivna stvar koju je carska vojska izvela [[503]]. bila je odbrana Edese, koju su njeni žiteljistanovnici odbranili uzdajući se u relikviju koju su čuvali: pismu koje je [[Isus]] poslao njihovom knezu Agbaru. Naredne [[504]]. godine, Anastasije je poslao Celera, svog kancelara (''magister officiorum''), kao vrhovnog komandanta, dok je [[Ipatije]] opozvan u [[Konstantinopolj]]. OvogaOvog puta inicijativa je bila na strani VizantinacaBizantinaca, persijske pogranične provincije su poharane, a Patrikije je opsadom natjerao Amidu na predaju (početak [[505]]. god.godine). Pošto su [[505]]. Zakavkaski Huni napali Parsarmeniju Kavad je pristao da sklopi mir na sedam godina sa Celerom. Kratak ali težak rat sa Persijom, Anastasije je uspješno okončao tako što je, uprkos protestima nemoćnog Kavada, utvrdio Teodosiopolj (današnji Erzerum u [[Turska|Turskoj]]), najznačajniju tvrđavu rimske JermenijeErmenije, i podigao nasuprot Nizibisu tvrđavu Anastasiopolj. Ipak, car je ovogaovog puta spremno isplatio subvencije persijskom kralju.

Odnosi sa VizantijomBizantijom bili su mirni sve dok [[522]]. nije došlo do promenepromjene u osetljivoj ravnoteži snaga kada je Čat, kralj [[Lazika|Lazike]], malenemalehne kraljevine na jugoistočnoj obali [[Crno more|Crnog mora]], riješio da posjetiposjetiti Carigrad i od rimskog, umjesto od perzijskog vladara, zatraži potvrdu svoje titule. [[Justin I]] je primio kralja Lazike i kumovao mu na krštenju, a zatim ga je oženio rimskom nevjestom. Zauzvrat, perzijski kralj KavadKavadh I je pokušao da nagovorinagovoriti [[Sabiri|Sabire]], nomadske konjanike srodne Hunima, da napadnu Carstvo, ali mu je Justin otkrio da sabirski poglavar istovremeno pregovara i sas njim. Nakon toga, Kavadh je uništio Sabire, ali je Justinov gest protumačio kao prijateljski. U znak pomirenja, Kavadh je zatražio da car usini njegovog sina Hozroja.<ref>{{Cite web|url=http://www.britannica.com/biography/Khosrow-I|title=Khosrow I {{!}} king of Persia|website=Encyclopedia Britannica|accessdate=2016-06-18}}</ref> Hozroje je naime bio treći po starini među sinovima persijskog kralja, ali ga je KavadKavadh smatrao najsposobnijim. Usinovljenje od strane Justina trebalo je da učvrsti njegove pretenzije na sasanidski prijesto. Justin je, nakon savjetovanja sa svojim pravnicima, pak ponudio da se usinovljenje izvede prema varvarskimbarbarskim, a ne rimskim običajima (kako Hozroje ne bi mogao da pretendujepretendirati i na rimsku carsku krunu), što je KavadKavadh ozlojeđeno odbio. Persijski kralj je zatim upao u kavkasku kraljevinu Iberiju (zapad današnje [[Gruzija|Gruzije]]) i zatražio da se tamašnjatamošnja vladarska kuća odrekne [[hrišćanstvoKršćanstvo|hrišćanstvakršćanstva]] i prihvati [[zoroastrizam]]. Nevelika vojna pomoć koju je poslao Justin je poražena i iberijska dinastija je morala da napustinapustiti zemlju i pobjegnepobjeći u [[Carigrad]]. Upadi rimske vojske na teritoriju persijske Ermenije, preduzeti [[526]]., pokazali su se kao besplodni.

[[Iberijski rat]] vođen je sa promjenljivom srećom na obje strane. Justinijanov vojskovođa [[Velizar]] je [[530]]. odnio sjajnu pobjedu u bitcibici kod [[Bitka kod Dare|Dare]], ali su naredne godine Perzijanci uzvratili pobedompobjedom kod [[Bitka kod Kalinika|Kalinika]] na Eufratu. Mir je sklopljen tek poposlije KavadovojKavadhove smrti [[531]]. godine. [[Justinijan I]] je želeći da pokrene obnovu rimske vlasti na Zapadu, sklopio [[532]]. ''Vječni mir'' sas novim šahom [[Hozroje I Anuširvan|Hozrojem I]] po cenucijenu plaćanja ogromnog danka.

Kavadh je posljednje godine vladavine bio pod velikim uticajemutjecajem svog sina i dezigniranog nasljednika Hozroja. Jedna od posljedica dominacije Hozroja na dvoru, bio je i raskid njegovog oca sa mazdaizmom. [[Mazdak]] i njegovi sljedbenici su [[529]]. pozvani na dvor gdegdje su morali da prihvateprihvatiti polemiku sa magima, sveštenicima dominantne zoroastrijanske vere. Nakon poraza u teološkim raspravama, [[Mazdak]] je obješen, a njegove pristalice su progonjene.

Kavadh je, kao što je spomenuto, preminuo [[531]]. godine. Ostao je zapamćen kao vladar koji je povratio unutrašnju stabilnost Sasanidskoj Persiji, sproveo reformu poreskog sistema i osnovao nekoliko gradova koje je nazvao po svom imenu. Za VizantinceBizantince bio je dostojan protivnik i [[Prokopije iz Cezareje]] ga je opisao kao dalekovidog i energičnog vladara.

== Vanjski linkoviReference ==

* [http://www.oxfordreference.com/search?q=Kavadh+I&searchBtn=Search&isQuickSearch=true Oxford reference]