Razlika između verzija stranice "Plutajući gradovi (naučna fantastika)"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 213.196.67.172 (razgovor) na posljednju izmjenu koju je napravio Palapa
mNo edit summary
Red 3:
Buckminster Fuller je prvi predložio ovakav koncept i to za [[Zemlja (planeta)|Zemlju]], koji bi bio ostvaren građenjem geodezijske sfere koja bi koristila [[Sunce|sunčevu]] [[Energija|energiju]] i plutala. Sličan princip bi se mogao primijeniti na [[Venera|Veneri]], pošto je [[temperatura]] na samoj površini [[Planeta|planete]] prevelika što je slučaj i sa atmosferskim pritiskom. Glavna industrija ovih hipotetičkih gradova na gasovitim džinovima bi bilo ekstraktovanje [[Helijum]]a ili drugih korisnih materijala iz atmosfere tih planeta.
 
[[Jupiter]] je neprihvatljiv za naseljavanje zbog njegove velike [[Gravitacija|gravitacije]], [[Radioaktivno zračenje|radijacije]] i velike [[Brzina oslobađanja|brzina oslobađanja]], ali drugi [[gasoviti džin]]ovi [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] ([[Saturn]], [[Uran (planeta)|Uran]] i [[Neptun]]) su više prihvatljivi.
 
Planeta na kojoj bi se najjednostavnije mogla provesti ova ideja bi možda bila Venera, a u skladu sa prijedlogom Geoffrey A. Landisa <ref>{{cite journal|last=Landis |first=Geoffrey A.| year=2003| title=Colonization of Venus| url=http://scitation.aip.org/getabs/servlet/GetabsServlet?prog=normal&id=APCPCS000654000001001193000001| journal=Conference on Human Space Exploration, Space Technology & Applications International Forum, Albuquerque NM| month=Feb. 2-6}}</ref>. Atmosfera sastavljena od ugljen dioksida je značajno gušća od vazduha, što znači da bi velike strukture napunjene vazduhom (molekulama [[nitrogen]]a i [[oksigen]]a) mogle plutati tom atmosferom. <ref>{{cite web| last = Atkinson| first = Nancy| title = Colonizing Venus With Floating Cities| publisher = [[Universe Today]]| date = July 16, 2008| url = http://www.universetoday.com/2008/07/16/colonizing-venus-with-floating-cities/ | format =| accessdate = 2008-09-23 }}</ref> Najveći izazov bio bi pravljenje materijala dovoljno otpornog na kiseline prisutne u atmosferi, koji bi služio kao vanjski omotač strukture. Keramički proizvodi ili određene vrste metala bi mogle poslužiti u ovu svrhu.