Razlika između verzija stranice "Mekka"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
Red 54:
[[Datoteka:PLAN OF MEKKA (1814).jpg|desno|thumb|Karta Mekke oko 1814. godine]]
[[Datoteka:Panel tile Mecca Louvre MAO3919-2-242.jpg|desno|thumb|Slika Mekke, napravljeno u 18. vijeku u Turskoj]]
Rana historija Mekke nije u potpunosti poznata. Sigurno je samo da se i u predislamsko vrijeme ovdje nalazilo svetište koje je bilo cilj hodočašća. Po islamskoj tradiciji, naseljavanje Mekke je počelo kada je praotac [[Abraham (prorok)|Ibrahim]] (po kršćanskoj tradiciji Abraham) i njegova žena Hadžera (Hagar) ovdje došli zajedno sa svojim sinom Ismailom (Ismaelom). Po dolasku tamo, Ibrahim je molio Boga da opskrbi njegovu porodicu, dok je on odsutan. Kako se navodi u 14. Kur'anskoj suri "Ibrahim", kada im je ponestalo [[voda|vode]], njegova žena Hadžera je počela trčati između dva brda (Saffa i Merva) ukupno sedam puta da bi pronašla vodu. Nakon što se vratila u svoj šator, pored svog sina Ismaila ugledala je izvor vode, koji postoji i danas, a poznat je kao [[Zem-Zem]] (staroarapski: ''stani, stani''). Otprilike u isto vrijeme u Mekku su doselila dva plemena iz [[Jemen]]a, Džurhum i Katura. Kasnije je Ismail oženio jednu djevojku iz plemena Džurhum. Kada se Ibrahim vratio u Mekku, zajedno sa Ismailom je sagradio [[Kaba|Kabu]]. Po islamskom vjerovanju, davno prije njega [[Adem]] je sagradio Kabu kao mjesto za molitvu, ali je tokom vremena propala i pala u zaborav sve dok je Ibrahim nije ponovno pronašao. Kasnije je pleme Džurhum preuzelo kontrolu i održavanje Kabe.
 
Početkom 6. vijeka, kontrolu nad gradom Mekkom preuzima pleme [[Kurejš]]. Oni su se uspjeli učvrstiti pomoću uspješne trgovine, te su sa drugim arapskim plemenima uspjeli napraviti jedan sistem savezništva. Među najvažnijim vezama bila je ona sa plemenom Benu-Sulajm, koji su uglavnom naseljavali područje između Mekke i [[Medina|Medine]].<ref name="lecker" /> Međutim, u unutrašnjoj organizaciji plemena Kurejš postojali su mnogi rivaliteti između pojedinih porodica. U tom vremenu, Kaba je već značajno vjersko svetište koje su redovno posjećivala arapska plemena, u čast paganskog božanstva Hubala. U predislamskom periodu kult Kabe je pored slavljenja Allaha (dž.š.) uključivalo i štovanje brojnih staroarapskih božanstava poput al-Lata, Manata i Uza. Političko i društveno središte grada bila je Dar al-Nadva, vijećnica u kojoj je zasijedalo vijeće plemena Kurejš i gdje su se proslavljale najznačajnije proslave ili ustoličenja.