Razlika između verzija stranice "Stevan Sremac"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Much better image (GlobalReplace v0.3)
No edit summary
Red 1:
{{Preuređivanje}}{{ČišćenjePriča}}{{Nedostaju_izvori}}{{Standardi}}
{{Infokutija biografija
|ime = Stevan
Red 10:
|godina rođenja = 1855
|mjesto rođenja = Senta
|država rođenja = Austrijsko Carstvocarstvo
|dan smrti = 12
|mjesec smrti = august
Red 19:
|država za kategoriju = Srbija
}}
'''Stevan Sremac''' (Senta, 1855. - Sokobanja, 1906.), bio je srbijanski prozaist.
 
Nakon studija jezika i istorijehistorije na [[beogradskiUniverzitet univerzitetu Beogradu|Beogradskom univerzitetu]] radio je kao srednjoškolski profesor u [[Pirot]]u, [[Niš]]u i [[Beograd]]u. Kao već istaknuti pisac u naponu snage izabran je za člana Srpske kraljevske akademije (buduća SANU), noali uskoro umire od infekcije. Ondašnja javnost je ispratila Stevana Sremca uz dužne počasti, kao jednogajednog od najostvarenijih srpskih pripovjedača realističkogarealističkog smjera.
 
Glavna Sremčeva djela su [[roman]]i (ili, opsežnije pripovijetke koje su obimom nadrasle žanr) "''Ivkova slava''", 1895., "''Pop Ćira i pop Spira''", 1898., i "''Zona Zamfirova''", 1903., te niz pripovijesti među kojimakojim se ističu "''Vukadin''", "''Limunacija na selu''", "''Čiča Jordan''" i dr.drugi Svoja djela objavljivao ih je između ostalih i u književnom časopisu "[[Zora (časopis)|''Zora'']]"<ref name="Most">[http://www.most.ba/041/046.htm '''Jezička standardizacija i pravopisna norma u "Zori"''' Prilog Mr. Muhameda Šatora na most.ba]</ref> iz [[MostaraMostar]]a. KonzervativnogaKonzervativnog svjetonazora, rojalist i "nacionalist" u politici, privrženik patrijarhalnih vrijednosti -, Sremac je bio zdravohumorni temperament, čovjek koji je prihvatao stvarnost kakva jest. Satirik, noali ne gorak i jedak; realistički opisivač, noali ne i balzakovski analitik; humorni pripovjedač blagonaklonogablagonaklonog stava spramnaspram turskoosmanlijsko-orijentalne baštine, noali bez elegičnosti i sjete, Sremac je mahsuznaročito zdravi i jedri majstor svakodnevnogasvakodnevnog, dobar opažač životnih trivijalnosti i pitoresknosti. Općim je mjestom postala je tvrdnja da je Stevan Sremac jedini opisao tri regionalna tipa srpskog društva: beogradsko-varoški, vojvođansko-banatski i južnosrbijansko-niški. Rjeđe se spominju ostale značajkekarakteristike njegovog stvaralaštva: Sremac nije ni pjesnik iščezle prošlosti ni naturalistički društveni kritičar savremenosti; on nije ni tvorac osobnosti problematiziranog unutrašnjeg života, niti razglobiteljrazrješivač uzlova međuljudskih odnosa.{{Izvor}}. Njegova snaga je u prihvaćanjuprihvatanju burlesknosti, na nižojnižem razininivou i banalnosti svakodnevnosti ljudske opstojnosti, te, na paradoksalan način, proslavljanju i posvećivanju običnih i neznatnih sudbina. Dok su u «"''Popu Ćiri i popu Spiri»''", pripovijetcipripovijeci koja je postala roman, na dobrodušan način ismijani srpski pravoslavni popovi (sam Sremac je bio vjernik, i njegova satira nije žučna ni maliciozna), u "''Zoni Zamfirovoj''" evocirana je atmosfera srbijanskog "orijenta"; roman je životan i zbog piščeve znalačke upotrebe torlačkogatorlačkog narječja u dijalozima, a velik je uspjeh polučila je i moderna ekranizacija. Izgleda da su srpskisrbijanski režiseri pronašli pravi mali rudnik u Sremčevim djelima što odišu orijentalnom aromom, tako da je režiser [[Zdravko Šotra]] 2005. snimio i ekranizaciju Sremčeve pripovijesti "''Ivkova slava''".
 
== Djela ==
 
* [[Božićna pečenica]] (1899.)
* [[Ivkova slava]] (1895.)
Line 34 ⟶ 33:
* [[Vukadin]] (1903.)
* [[Zona Zamfirova (roman)|Zona Zamfirova]] (1906.)
 
== Također pogledajte ==
* [[Zona Zamfirova (film)]]
Red 41:
 
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.znanje.org/i/i22/02iv01/02iv0104/stevan_sremac.htm Stevan Sremac]
 
{{commonscat|Stevan Sremac}}