Razlika između verzija stranice "Engleska"

{{Nedostaju izvori}}{{Prijevod}}

'''Engleska''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''England'') jeste najveća [[Države Ujedinjenog Kraljevstva|konstitutivna država]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]<ref>{{cite web |title = The Countries of the UK|url = http://www.statistics.gov.uk/geography/uk_countries.asp|publisher = statistics.gov.uk|accessdate = 1. 2. 2009|author = Office for National Statistics|archiveurl = https://web.archive.org/web/20081220225201/http://www.statistics.gov.uk/geography/uk_countries.asp|archivedate = 20. 12. 2008}}</ref><ref>{{cite web |title = Countries within a country|url = http://www.number-10.gov.uk/output/Page823.asp|archiveurl = https://web.archive.org/web/20080209003312/http://www.number-10.gov.uk/output/Page823.asp|archivedate = 9. 2. 2008|publisher = number-10.gov.uk|accessdate = 1. 2. 2009|authorlink = Prime Minister of the United Kingdom}}</ref><ref>{{cite web |title = Changes in the list of subdivision names and code elements (str. 11)|url = http://www.iso.org/iso/newsletter_i-9.pdf|format = PDF|publisher = International Organization for Standardization|accessdate = 1. 2. 2009}}</ref> i obuhvata centralni i južni dio [[Velika Britanija|Britanskog ostrva]]. Prostire se na površini od 130.395 km² i graniči se sa [[Škotska|Škotskom]] na sjeveru i [[Vels]]om na zapadu. Na sjeverozapadu izlazi na [[Irsko more]], a na jugozapadu na [[Keltsko more]]. Englesku od [[Kontinentalna Evropa|kontinentalne Evrope]] razdavajaju [[Sjeverno more]] na istoku i kanal [[La Manche]] na jugu. Pored teritorije na Britanskom ostrvu, pripada joj još stotinjak manjih ostrva, od kojih su najveći [[ostrva SiliScilly]] i [[ostrvo VajtWhite]].

Ime države potiče od [[Germani|germanskog]] plemena [[Angli]] koji su naselili britanska ostrva tokom 5. i 6. stoljeća. Iako tragovi naselja sežu još u [[kameno doba]], Engleska postaje jedinstvena država u 10. stoljeću, a njen utjecaj i moć su naglo porasli tokom doba [[Velika geografska otkrića|Velikihvelikih geografskih otkrića]] u 15. stoljeću. [[Industrijska revolucija]] koja je zahvatila Englesku tokom 18. stoljeća je u potpunosti izmijenila zemlju, transformišućitransformirajući društvo u prvu svjetsku industrijsku naciju.

Približno između [[10.000. p. n. e.]] i [[6.000. p. n. e.]], završetkom [[Ledeno doba|ledenog doba]], došlo je na području [[Britanska ostrva|BritanskogBritanskih otočjaostrva]] do otopljavanja klime pa je tako potopljena i prevlaka koja je preko [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] spajala Englesku sa kontinentom. Toplija klima dovela je do pojave većeg broja biljaka i životinja, pa tako i do prvih lovaca skupljača, a nakon njih i prvih ratara. Prvi dokazi korištenja pluga na području Engleske pojavili su se [[3.500. p. n. e.]] UslijedUsljed razvoja poljoprivrede došlo je i do povećanja broja stanovništva pa se u većoj mjeri pojavljuju i dokazi o prisutnosti ljudi na području Engleske. Ti dokazi pojavljuju se u obliku ritualnih spomenika, pogrebnih komora, kamenih nizova i krugova. Ti objekti postajali su s vremenom sve složeniji i ukazuju da je poznavanje [[Astronomija|astronomije]] igralo veoma važnu ulogu, iako vjerski običaji tadašnjih ljudi i nisu sasvim poznati. Najpoznatiji spomenici tog vremena u Engleskoj su ritualna središta u [[Avebury|Aveburyju]] i [[Stonehenge|Stonehengeu]].

Engleska je u to doba bila izložena pritisku [[Kelti|Kelta]], kulture koja se oko [[800. p. n. e.]] pojavila u južnoj [[Njemačka|Njemačkoj]], a zatim se proširila dobrim dijelom [[Evropa|Evrope]], pa tako i Engleskom. Razlozi širenja keltske kulture na Englesku nisu još potpuno jasni, a mogli bi biti uvjetovani doseljavanjem novih stanovnika ali i trgovinom. U to doba uslijedusljed obrade metala došlo je do snažnog razvoja poljoprivrede, trgovine, kovanja novca te prvih začetaka gradova i plemenskih "država".

Nakon što je osvojio [[Galija (rimska provincija)|Galiju]] [[Julije Cezar|Gaj Julije Cezar]] zaključivši je da je nužno spriječiti podršku koju [[Kelti]]ma u Galiji pružaju Kelti sa područja [[Velika Britanija (ostrvo)|Britanije]], a vjerovatno i zbog želje za slavom i plijenom, te potreba da zaposli svoje jedinice, pokrenuo je godine [[55. p. n. e.]] i [[54. p. n. e.]] pohod na južnu Englesku, ali je naišao na neočekivano snažan otpor i oluje. Zbog toga se Cezar bez mnogo razmišljanja vratio u Galiju.

Njegovi nasljednici razvili su trgovačke veze sa stanovnicima Engleske, ali pokreta vojske nije bilo do [[43]]. godine, kada je napad poveo car [[Klaudije]] kako bi stekao nužan vojni ugled ali i zato što su [[StariRimsko Rimcarstvo|rimski]] štićenici u južnoj Engleskoj izgubili kontrolu. Tokom narednih vijeka, sve do početka [[5. vijek|5. vijeka]] Rimljani su, postepeno pokorivši zatečene narode, znatno utjecali na razvoj Engleske, kako u privrednom tako i u kulturnom smislu. Rimljani su razvili urbani sistem povezan cestama, te izgradili romanizirane posjede i vile. Gradovi poput [[London]]a (''Londiniuma''), [[Lincoln]]a (''Linduma'') i [[York]]a (''Eboracuma'') bili su središta vlasti, potrošnje i rimske kulture. Izvan gradova Engleska se nije romanizirala u mjeri u kojoj su to učinile druge provincije. Da bi odbranio pogranično područje Engleske od invazije sa sjevera car [[Hadrijan]] je [[122.]] godine duž linije između rijeke Tyne i zaljevazaliva Solway izgradio je zid nazvan po njemu ''[[Hadrijanov zid]]''.

Kao i drugi dijelovi Rimskog carstva i Britanija je dolazila pod sve snažnije udare nadirućih [[barbari|"barbarskih naroda"]]: [[Pikti|Pikta]] iz [[Škotska|Škotske]], te [[Angli|Angla]], [[Juti|Juta]] i [[Sasi|Sasa]] iz [[Njemačka|Njemačke]] i [[Danska|Danske]]. Godine [[367]]. izvršili su uspješnu invaziju koja je dovela do ogromnih razaranja. Rimsku vlast ponovno je uspostavio car [[Teodozije I Veliki|Teodozije]], međutim ti napadi doveli su do općenitog slabljenja trgovine i stagnacije gradova, te je početkom [[5. vijek|5. vijeka]], za vrijeme vlasti rimskog cara [[Honorije|Honorija]], rimska Britanija potpala pod vlast "barbarskih naroda".

Period nakon prodora [[barbari|"barbarskih naroda"]] općenito je malo poznat i malo je izvora, osim dijelom [[arheologija|arheoloških]] koji škrto govore o periodu od nekoliko vijekova (od [[5. vijek|5.]] do [[7. vijek|7. vijeka]]). Može se reći da su napadači naišli na prilično žilav otpor domicilnogdomaćeg stanovništva ali postepeno su, naročito tokom [[6. vijek|6. vijeka]], [[Angli]] i [[Sasi]] na području Engleske uspostavili svoja kraljevstva. Neki arheološki dokazi, kao npr. kraljevska grobnica kod Sutton Hooa, govore, prema nađenim ukrasima, da su novouspostavljena kraljevstva održavala određene kulturne i trgovačke veze sa kontinentom i nisu potpuno prekinule kulturni kontinuitet sa rimskim periodom.

Kršćanstvo se u Engleskoj počelo širiti relativno brzo nakon što su novi narodi uspostavili svoja kraljestvakraljevstva. Prvi pokušaj je bio kada je papa [[Papa Grgur I|Grgur VelikiI]] godine [[597.]] uputio misiju u Canterbury, glavni grad Kenta, nomeđutim pravi iskorak učinila je irska Crkvacrkva koja je kroz određeno vrijeme misionarskim radom [[kršćanstvo]] proširila, preko Škotske na Englesku. Godine [[664]]. na crkvenom saboru u Whitbyju pripremljen je teren za organizaciju engleske[[Crkva CrkveEngleske|Engleske crkve]], te je papa imenovao Teodora iz Tarsusa prvim nadbiskupom Canterburyja.

Tokom ovih nemirnih vremena područje Engleske moralo je pretprjeti još jedan val "barbarskih" napada i to od strane [[Vikinzi|Vikinga]] ([[Danci|Danaca]], [[Norvežani|Norvežana]] i [[Šveđani|Šveđana]]). Prvi danski brodovi primijećeni su u engleskim vodama godine [[789.|789]], dok su Norvežani [[794.]] brutalno opljačkali samostan Lindisfarne, važno vjersko središte Northumbrije. Od sredine [[9. vijek|9. vijeka]] [[Danci]] su pojačali pritisak na području južne i istočne Engleske, te su sve više dolazili kako bi osvojili i ostali, a manje pljačkali. Pritisak Danaca je bio nezaustavljiv sve do godine [[878.]] kada ih je porazio kralj [[Alfred Veliki]] u bici kod Edingtona. Pod [[Alfred Veliki|Alfredom Velikim]] kraljevstvo Wessex veomaje dosta snažiosnažio te postupno prerasta u Englesku, te se može reći da je Alfred Veliki prvi engleski kralj.

[[Alfred Veliki|Alfredovi]] nasljednici [[Edvard Stariji|Edvard I. Stariji]] te [[Ethelstan SjajniSlavni]] svojim su sposobnim vođenjem ratova potpuno porazili Dance na cijelom području Engleske te i formalno ujedinili bivša kraljevstva u Kraljevstvo Englesku. Učvršćen je i proširen sistem grofovija (''shire''), koje su bile podijeljene u okruge (''wapentake'') odgovorne za održavanje reda i zakona. Sistem funkcionera: zapovjednika, šerifa, vijećnika i sudaca povezivao je vladara i lokalne zajednice. Čvrsto je organiziran i sistem razrezivanja poreza i vojne obaveze.

Od godine [[980.]] do [[1016.]] ponovno su se intenzivirali napadi Danaca koji su sada bili organizirana vojska uređenog kraljevstva pri čemu je Engleska ostala podijeljena između [[Knut VelikiII, kralj Danske|Knuta Velikog]] i [[Edmund II. Željeznoboki|Edmunda II. Željeznobokog]]. Nakon Edmundove smrti Engleska je potpala pod vlast danskog kralja [[Knut Veliki|Knuta Velikog]]. To razdoblje prevlasti Danaca potrajalo je do povratka [[dinastija Wessex|kraljevske loze Wessex]] na čelu sa [[Edvard III. Ispovjednik|Edvardom III. Ispovjednikom]] godine [[1042.]]

MirnoMirni razdobljeperiod potrajalopotrajao je do smrti kralja [[Edvard III. Ispovjednik|Edvarda III. Ispovjednika]] godine [[1066.]] Kako Edvard nije imao djece na englesko prijestolje pretendirali su [[Vilim Osvajač|Vilim]], vojvoda [[Normandija|normandijski]] i sin tada najvećeg engleskog velikaša grofa [[Godwin, grof od Essexa|Godwina od Wessexa]], [[Harold II., kralj Engleske|Harold]]. Kraljevsko vijeće (''[[Witenagemot]]'') izabralo je [[Harold II., kralj Engleske|Harolda]] pod imenom Harold II. Vojvoda normandijski Vilim nije se s time mirio, budući da je tvrdio da je kralj Edvard baš njemu obećao englesku krunu, pa je prikupio vojsku te izvršio invaziju Engleske, porazio i ubio Harolda II. u [[Bitka kod Hastingsa|bitcibici kod Hastingsa]]. Ovaj događaj izazvao je korjenite i sveobuhvatne promjene u engleskom društvu i vladajućoj eliti. [[Vilim I., kralj Engleske|Vilim I Osvajač]] proveo je sveopću ''normanizaciju'' Crkve i zemlje. Uskratio je [[Anglosasi]]ma mogućnost izbora crkvenih poglavara, dovodio iz stranih zemalja, te je oduzeo zemlju svim zemljoposjednicima Anglosasima i dodijelio ih normanskoj eliti sukladnou skladu s ratnim zaslugama. Uveo je [[francuski jezik]] kao službeni. Zaslužan je za stvaranje sveobuhvatnog imovinskog katastra sve imovine u Engleskoj ([[Domesday Book]]). Vladavina [[Normani|Normana]] značila je jačanje [[feudalizam|feudalizma]], uspon gradske trgovine i obrta te širenje [[francuski jezik|francuskog jezika]] i kulture. Svijet [[Normani|normanske]] Engleske nestao je nakon devedesetak godina, [[1154.]] godine, isto kao što je i nastao, u ratu. I to u [[Građanski rat|građanskom ratu]] za vrijeme vladavine kralja [[Stjepan, kralj Engleske|Stjepana]].

NovoNovi razdobljeperiod u povijestihistoriji Engleske počinje dolaskom na prijestolje [[Henrik II., kralj Engleske|Henrika II.]] iz [[Dinastija Anjou-Plantagenet|dinastije Anjou-Plantagenet]]. U razdobljuperiodu [[12. vijek|12.]] i [[13. vijek|13. vijeka]] došlo je do pojačanog razvoja poljoprivrede, obrta i trgovine. Razvijaju se mnoge djelatnosti koje utječu na razvoj novčarstvabankarstva što dovodi i do promjena u strukturi društva. Jačaju gradovi koji se izvan zidina i opkopa šire u okolicuokolinu. Dok je [[feudalizam|feudalna]], [[Normani|normanska]] Engleska bila zasnovana na zemlji, ova nova društvena i gospodarskaprivredna struktura Engleske u nastajanju biva zasnovana na [[novac|novcu]], pa su se tako čak i vazalske obvezeobaveze vitezova u dobrom dijelu, umjesto vojnom službom, isplaćivale u obliku novčane rente. Sve više odnos gospodara i kmeta postaje odnos zemljoposjednika i zakupca.

Vladavine [[Rikard I., Lavljegkralj SrcaEngleske|Rikarda I. Lavljeg Srca]] i [[Ivan, Bezkralj ZemljeEngleske|Ivana Bez Zemlje]] ([[1189.]]-[[1216.]]) koji su vodili mnoge ratove za svoje nasljedne feude u [[Francuska|Francuskoj]] zemlju su iscrpili, a i grubi način vladavine [[Ivan Bez Zemlje|Ivana Bez Zemlje]] potakli su englesko plemstvo na ustanak na kraju kojeg je [[Ivan Bez Zemlje|Ivan]] bio prisiljen sklopivši ''Veliku povelju sloboda'' ([[Magna charta libertatum]]), prihvatiti uvjete koji su ograničavali njegovu moć, davali određene povlastice plemstvu, a slobodni ljudi su dobili određenaodređene jamstvagarancije protiv samovoljnih kraljevskih postupaka. [[Magna charta libertatum|''Magna charta libertatum'']] smatra se prvim pisanim [[ustav]]nim zakonom Engleske (i uopće prvim pisanim [[ustav]]nim aktom u svijetu) pogotovo iz razloga što su ustanak plemstva i sklapanje ''Povelje'' podržali i drugi slojevi naroda. Također se smatra dokumentom koji jamčigarantira [[građanska prava]] i [[Vladavina zakona|vladavinu zakona]].

Novi poticaj razvoju parlamentarizma u Engleskoj dao je ustanak plemstva protiv kralja [[Henrik III., engleskikralj kraljEngleske|Henrika III.]] koji je bio rezultat neprihvaćanja ''Oxfordskih'' i ''Westminsterskih odredbi'' kojima je visoko plemstvo nastojalo dodatno kontrolirati kralja. Parlament se dodatno razvijao tokom vladavine [[Edvard I., Dugonogikralj Engleske|Edvarda I.]] koji je bio puno oprezniji vladar. Tokom njegove vladavine osvojen je [[Wales]] [[1284.]] godine.

[[14. vijek]] u povijestihistoriji Engleske ostat će najviše upamćenoupamćen po dva događaja. Početku [[Stogodišnji rat|Stogodišnjeg rata]] i pojavi [[Kuga|kuge]].

Naime, u [[Francuska|Francuskoj]] je izumrla izravna linija dinastije [[Capet (dinastija)|Capet]] pa je [[Edvard III., kralj Engleske|Edvard III]] [[1337.]] tražio za sebe francusku krunu jer mu je majka Izabela bila iz kuće Capet. Edvard je ponosno zatražio francusku krunu izazivajući "Filipa de Valoisa koji je sebe nazivao francuskim kraljem", i zapleo se u rat koji će kasnije dobiti naziv [[Stogodišnji rat]]. U početku rata [[Edvard III.]] je pobjedama kod Sluisa [[1340.|1340]], Crécyja [[1346.|1346]], zauzećem [[Calais]]a, te osvajanjem velikog dijela zapadne [[Francuska|Francuske]] postigao uspjehe, ali godine [[1360.]] sporazumom iz Brétignyja morao se odreći svojih pretenzija u Francuskoj, a primirjem godine [[1375.]] izgubio je sve posjede u Francuskoj osim [[Calais]]a, [[Bordeaux]]a, [[Bayonne]]a i [[Brest]]a. Rat se slijedećih desetljeća nastavio sa promjenjivom srećom.

Crna smrt ([[kuga]]) stigla je u južnu Englesku godine [[1348.]] najvjerojatnijenajvjerovatnije brodovima iz kontinentalne [[EuropaEvropa|EuropeEvrope]]. Slijedilo je nekoliko epidemija i to [[1361.|1361]], [[1369.]] i [[1374.]] godine. Učinak [[Kuga|kuge]] na stanovništvo bio je razarajući: u samo jednom naraštaju umrla je najmanje jedna trećina ako ne i polovina stanovništva. Pošast kuge donijela je katastrofu golemihvelikih razmjera koja se odrazila na funkcioniranje cjelokupnog engleskog društva kroz duže vrijeme.

Između [[1415.]] i [[1420.]] godine kralj [[Henrik V., kralj Engleske|Henrik V.]] postigao je u [[Stogodišnji rat|Stogodišnjem ratu]] velike vojne pobjede u [[Francuska|Francuskoj]] i sa vojskom došao pred zidine [[Pariz]]a. Nakon višemjesečnih pregovora, [[1420.]] godine, postignut je sporazum iz [[Troyes]]a prema kojem je [[Henrik V., kralj Engleske|Henrik V.]] oženio kćer [[Francuska|francuskog]] kralja [[Karlo VI., kralj Francuske|Karla VI.]] Katarinu od Valoisa i postao nasljednik francuske krune. [[Henrik V., kralj Engleske|Henrik V.]] je tim sporazumom postao prvi [[Popis engleskih i britanskih vladara|engleski kralj]] koji je i faktički i pravno, svojim pravom na nasljedstvo francuske krune, ujedinio francusku i englesku krunu.

Tokom vladavine njegovog nesposobnog sina [[Henrik VI., kralj Engleske|Henrika VI.]] pod čijom krunom su bile pravno, ne i faktički, ujedinjene [[Francuska]] i Engleska, anulirana su sva postignuća njegovanjegovog oca [[Henrik V., kralj Engleske|Henrika V.]] u Francuskoj, faktički je završio [[Stogodišnji rat]] porazom Engleske i u zemlji je zavladao kaoshaos i [[građanski rat]] nazvan [[Ratovi dviju ruža|Ratovima dviju ruža]] vođen između dvijudva obiteljskihporodična klanovaklana i pretendenata na englesko prijestolje, klana York (Bijela ruža) i klana Lancaster (Crvena ruža) koji se odvijao u razdobljuperiodu između [[1461.]] do dolaska na vlast dinastije Tudor [[1485.]] u bici kod Boswortha na čelu sa kraljem [[Henrik VII., kralj Engleske|Henrikom VII.]] Bitka kod Boswortha smatra se prijelomnicom u engleskoj povijestihistoriji i općenito krajem [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] u Engleskoj.

NovoNovi razdobljeperiod počelopočeo je vladavinom [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]] koji je raskinuo veze [[KatoličkaRimokatolička crkva|Katoličke crkve]] u Engleskoj sa Rimom i [[Papa|papom]] te osnovao [[Engleska Crkva|Anglikansku crkvu]], koja je dolaskom na vlast njegovanjegovog sina [[Edvard VI., kralj Engleske|Edvarda VI.]] potpuno preusmjerena ka [[Protestantizam|protestantizmu]] što je imalo ne samo vjerske nego i političke konzekvencekonsekvence na položaj Engleske u okružju i vanjskopolitičkom usmjerenju. Naime, veliki utjecaj na mladog [[Edvard VI.|Edvarda VI.]] imao je [[Thomas Cranmer]], canterburyjski nadbiskup canterburyjski koji je bio vjerski i politički usmjeren ka [[Protestantizam|protestantizmu]] i koji je utjecao da se mnogi [[Katolička crkva|katolički]] [[Vjera|vjerski]] običaji počnu zamjenjivati protestantskim. [[Knjiga molitvi]] (''Book of Common Prayer''), a naposekasnije ''Zakon o uniformnosti'' (''Act of Uniformity'') u politički i vjerski život Engleske počeli su uvoditi [[Protestantizam|protestantske]] običaje što je utjecalo na antagoniziranje katolika i protestanata, te do ustanaka u pojedinim dijelovima Engleske, koja je tada još uvijek bila pretežno katolička, a koji ustanci su krvavo ugušeni tako da su pojedina područja Engleske opustošena i lišena muškog stanovništva uslijedusljed masovnih likvidacija.

Upravna podijelapodjela Engleske je izrazito složena, a datira još od od [[Angli|anglo]]-[[Sasi|saksonskih]] vremena. Engleska je tradicionalno bila podijeljena na 39 povijesnihhistorijskih [[Grofovija|grofovija]] ([[engleski jezik|eng.]] ''Counties'') koje su osnovali [[Normani|normanski]] osvajači, a mnoge imaju osnovu u ranijim saksonskim kraljevstvima. Granice su definitivno ustanovljene u kasnom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. Od druge polovine [[20. vijek|20. vijeka]] grofovije su u svojoj ulozi kao [[upravno područje|upravna područja]] više puta reorganizirane, ali u svijesti stanovništva i dalje postoje kao povijesnehistorijske grofovije. Veći gradovi i dalje su bili dijelovi grofovija, ali se njima samostalno upravljalo kao četvrtima (eng. ''Borougs''). Od [[1890.]] do [[1965.]] organizirane su administrativne grofovije. Godine [[1997.]] stvorene su ceremonijalne grofovije, koje se nazivaju i zemljopisnimageografskim jer ljudi njihove nazive upotrebljavaju kako bi opisali mjesto gdje žive. Ceremonijalnih grofovija ima 48.

Tokom [[20. vijek|20,. vijeka]] upravna podjela je prilagođena novonastalim velikim gradskim aglomeracijama i demografskim promjenama. Krajem vijeka ustanovljena su četričetiri stupnjastepena lokalne uprave: regija, grofovija, okrug i župa. Na taj su način su promijenjene i granice navedenih 39 povijesnihhistorijskih odnosno tradicionalnih grofovija. Godine [[1965.]] ustanovljeno upravno područje [[London|Veliki London]]. Veliki London ima status regije te se sastoji od 32 četvrti i City of London. Najviša jedinica lokalne upravne podjele je regija koja se sastoji od nekoliko grofovija. [[Engleske regije]] stvorene su [[1994.]] godine, a ima ih 9. Stvorene su uglavnom za statističke potrebe, a koriste se i pri izborima za [[EuropskiEvropski parlament]]. Nazivi regija su: Sjeverozapad, Sjeveroistok, Yorkshire i Humber, Istočni Midlands, Zapadni Midlands, Istok, Jugoistok, Jugozapad i Veliki London.

Godine [[1974.]] ustanovljene su metropolitanske (eng. ''Metropolitan Counties'') i nemetropolitanske grofovije (eng. ''Non-Metropolitain Counties''). Postoji 6 metropolitanskih grofovija koje obuhvaćajuobuhvataju područje velikih gradova. Godine [[1986.]] su raspuštena vijeća metropolitanskih grofovija. Njihove zadaće su prenijete na metropolitanske okruge (eng. ''metropolitan districts'') ili metropolitanske četvrti (eng. ''metropolitan borough'') tako da su oni obavljali sve poslove i grofovija i okruga. (jednostupanjskajednostepena uprava). Njihovu ulogu moglo bi se opisati kao jedinstvena vlast. Tako da je prijašnjih 6 metropolitanskih grofovija sada podijeljeno na 36 metropolitanskih okruga. Pojam 6 metropolitanskih grofovija i dalje je zadržan ali odnosi se još samo na zemljopisnigeografski položaj i služi za potrebe statistike.

Nemetropolitanskih grofovija ima 75, a dijele se na 35 shire grofovija koje imaju više okruga (eng. ''Districts'') i 40 grofovija koje imaju samo jedan distrikt (eng. ''Unitary authority'') te su ujedno grofovija i okrug. One imaju jednostupanjskujednostepenu upravu budući da imaju samo vijeće okruga. To su područja većih gradova koji su izdvojeni iz uprava 35 grofovija. U shire grofovijama je riječ o dvostupanjskojdvostepenoj upravi budući da svaka grofovija ima više okruga te imamo vijeće grofovije i vijeće okruga. U shire grofovijama ukupno ima 284 okruga. Svi distrikti u shire grofoviji Berkshire imaju status Unitary authority te ne postoji vijeće grofovije ali se ipak ubraja među 35 nemetropolitanskih grofovija.

Sjedište [[Vlada|Vlade]] kraljevstva kao i kraljevske porodice je u [[glavni grad|glavnom gradu]] [[London]]u. Za razliku od Škotske , Walesa ili Sjeverne Irske nema ni svoj parlament ni svoju vladu. Njihovu su ulogu su preuzeli Parlament i Vlada Ujedinjenog kraljevstva. Pri tome je uobičajeno, da o pitanjima koja se tiču isključivo Engleske zastupnici drugih dijelova zemlje u Parlamentu ne glasaju. Međutim, planira se podjela Engleske na više administrativnih područja s vlastitom upravom ([[Devolucijadevolucija]]){{Izvor}}.

Engleska obuhvata južni dio otokaostrva Velike Britanije, na sjeveru graniči sa [[Škotska|Škotskom]] a na zapadu sa [[Wales|Walesom]] i [[Irsko more|Irskim morem]]. Na istoku graniči sa [[Sjeverno more|Sjevernim morem]] a na j.jugu Engleska leži na [[Engleski kanal|Engleskom kanalu]].