Razlika između izmjena na stranici "Bjelorusi"

Dodano 38 bajtova ,  prije 3 godine
nema sažetka izmjene
{{Prijevod}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa = Bjelorusi </br> (Беларусы)
| opis slike =
| ukupno = > 9.5 miliona (2009.)
| regije = {{ZD-B|BJEBjelorusija}} 8.159.073 <ref>[https://archive.is/20120526234459/belstat.gov.by/homep/en/census/p5.php Popis 1999.]</ref>
| regija1 = {{ZD-R|RUSRusija}}
| pop1 = > 807.970
| ref1 = <ref>[http://www.perepis2002.ru/ct/html/TOM_04_01.htm Rusija (2002.)]</ref>
| regija2 = {{ZD-S|SAD}}
| pop2 = > 700.000
| ref2 = <ref>[http://www.census.gov/prod/2004pubs/c2kbr-35.pdf SAD]</ref>
| regija3 = {{ZD-U|UKRUkrajina}}
| pop3 = 275.800
| ref3 = <ref>[http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality/ Ukrajina (2001.)]</ref>
| regija4 = {{ZD-K|KAZKazahstan}}
| pop4 = 111.926
| ref4 = <ref>[http://www.demoscope.ru/weekly/2002/057/analit04.php Kazahstan (2005.)]</ref>
| regija5 = {{ZD-L|LATLatvija}}
| pop5 = 93.583
| ref5 =
| regija6 = {{ZD-B|BRABrazil}}
| pop6 = < 80.000
| ref6 =
| regija7 = {{ZD-K|KANKanada}}
| pop7 = < 70.000
| ref7 =
| regija8 = {{ZD-P|POLJPoljska}}
| pop8 = 48.700
| ref8 = <ref>[http://www.stat.gov.pl/gus/5840_3697_ENG_HTML.htm Poljska (2009.)]</ref>
| regija9 = {{ZD-L|LITLitvanija}}
| pop9 = 42.866
| ref9 = <ref>{{cite web|url=http://www.emz-berlin.de/Statistik_2/lit/lit_01.htm|title=Lithuania: Population by ethnic nationality* (2001)|date=|year=2001.|work=emz-berlin.de|language=engleski}}</ref>
| regija10 = {{ZD-E|ESTEstonija}}
| pop10 = 17.241
| ref10 =
| regija20 = {{ZD-A|AUSAustralija}}
| pop20 = > 12.000
| ref20 = <ref>"[http://web.archive.org/web/20060924223455/http://www.crc.nsw.gov.au/statistics/Sect1/Table1p08Aust.pdf Ancestry by Birthplace of Parent(s)]" ''Australia: 2001 Census''. 2001.</ref>
| regija24 = {{ZD-A|ARMErmenija}}
| pop24 = 1.100
| ref24 =
| jezici = [[bjeloruski jezik|Bjeloruski]]
| vjera = [[Pravoslavlje|Pravoslavci]] (većina) <br /> [[Grkokatolici]] (manjina)
| srodne = [[Slaveni]], [[Istočni Slaveni]]
[[Ukrajinci]], [[Rusi]], [[Poljaci]]
[[Datoteka:Historical borders of Belarusians.png|mini|255px|desno|Historijski prostor nastanjen Bjelorusima]]
 
'''Bjelorusi''' ([[bjeloruski]]: Беларусы / Belarus'i) su [[IndoeuropljaniIndoevropski jezici|indoeuropskiindoevropski]] narod iz grupe [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]] naseljen uglavnom na teritorijuteritoriji današnje [[Bjelorusija|Bjelorusije]], nešto manje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]]. JezičnoJezički i etnički su najsrodniji [[Ukrajinci]]ma, a potom [[Rusi]]ma i [[Poljaci]]ma.
 
== Porijeklo imena ==
 
Bjelarus' je u srednjem vijeku označavala sjeverozapadnu [[regija|regiju]] države [[Kijevska Rus'Rusija|Kijevske Rus'iRusije]] na kojoj su u većini bila naseljena dva istočnoslavenska plemena: ukrajinsko pleme [[Derevljani]] na jugu (uglavnom područja [[Gomel]], [[Brest]] i [[Grodno]]) i bjelorusko pleme [[Dregoviči]] na sjeveru. Ime Bjelorusi (orginalno: ''Belarusi'') vuče svoje porijeklo prema toj srednjovjekovnoj regiji i [[termin]] se počeo intenzivnije koristiti tek nakon 18. stoljećavijeka. Prije 18. stoljećavijeka današnji Bjelorusi, u sklopu [[Historija LitveLitvanije|poljsko-litavskelitvanske države]], su radi svoje pravoslavne vjere i gotovo identičnih običaja, dobili ime prema srednjovjekovnim [[Ukrajinci]]ma, odnosno njihov stariji etnonim Rusini (lat. ''Ruteni'').
 
== Bjeloruski etnosnarod ==
 
GlavninuVećinu današnjeg bjeloruskog etnosanaroda čini nekadašnje slavensko pleme [[Dregoviči]] koje je nastanjivalo područijepodručje današnje sjeverne [[Bjelorusija|Bjelorusije]], potom nešto manje [[Poločani]] na krajnjem sjeveru regije, [[Derevljani]] na jugu i [[Radimiči]] na istoku. Na bjeloruski etnosnarod je također utjecao nekadašnji [[LitavciLitvanci|litavskilitvanski]] i djelomicedjelimično [[Poljaci|poljski]] etnosnarod koji se posebno definirao u jezičnomjezičkom izričajuizražaju. Generalno govoreći, današnjim Bjelorusima u biološkom i drugom smislu su najsličniji [[Ukrajinci]], potom [[Rusi]] i [[Poljaci]]. Utjecaj ruske kulture na bjelorusko društvo je najviše ekspanzirao u sklopu razvoja [[Historija Bjelorusije|Ruskog imperijacarstva]] nakon 18. stoljećavijeka.
 
== Kratka historija ==
 
[[Datoteka:Yakub Kolas.jpg|mini|100px|lijevo|Bjeloruski pjesnik i znanstveniknaučnik [[Jakub Kolas]] (1882-1956)]]
[[Datoteka:Yanka Kupala.jpg|mini|100px|lijevo|Bjeloruski pisac [[Janka Kupala]] (1882-1942)]]
Početkom [[6. stoljeće|6.vijeka stoljeća]] teritorijteritorija moderne [[Bjelorusija|Bjelorusije]] biobila je naseljennaseljena istočnoslavenskim plemenima, precima suvremenihsavremenih Bjelorusa. U [[9. stoljeće|9.]] i [[10. stoljeće|10. stoljeću]]vijeku pojavljuje se nekoliko kneževina a jedna od njih se nalazi u području [[Polock]]a, i postaje dio srednjovjekovne države Kijevske RusiRusije koja usvaja kršćanstvo prema [[Bizantski crkveni obred|bizantskom obredu]].
 
Nakon dezintegracije [[Kijevska Rus'Rusija|Kijevske RusiRusije]] u 13. stoljećuvijeku bjeloruske zemlje su inkorporirane u Veliko vojvodstvo LitveLitvanije, na koje oni imaju snažan kulturni i religiozni utjecaj. Nakon dinastijske unije [[LitvaLitvanija|LitveLitvanije]] i Poljske [[1386]]., [[Litavci]]Litvanci se preobraćuju na latinsko kršćanstvo, a značaj pravoslavnog kršćanstva opada. Godine [[1596]]. bjeloruski biskupi zajedno s ukrajinskim prihvaćajuprihvataju uniju s Rimom. Većina populacije pripala je Unijatskoj crkvi, ali plemstvo u većini adoptiraprihvata katoličanstvo, zajedno s poljskim jezikom i kulturom.
 
U diobipodjelama Poljske [[1772]], [[1793]]. i [[1795]]. Bjelorusija je aneksirana [[Rusko Carstvocarstvo|Ruskom Carstvucarstvu]]. U 18. i [[19. stoljeće|19. stoljeću]]vijeku [[Rusi]] i [[Poljaci]] natječutakmiče se u lojalnosti bjeloruskim seoskim masama te ujedno naglašavaju njezinunjenu različitost od današnje [[Ukrajina|Ukrajine]]. Završetkom seoskog ustanka [[1863]]. koji je poveo Konstantin Kalinovsky ([[Kastus Kalinouski]]) dolazi do razvoja neovisnenezavisne Bjelorusije i dalje se stimulira kroz radove bjeloruskih pjesnika [[Jakub Kolas]]a i [[Janka Kupala|Janka Kupale]]. [[Bjelorusija]] proklamiraproglašava svoju nezavisnost u ožujkumartu [[1918]]., ponakon kolapsupropasti Ruskog Carstvacarstva.
 
Nakon poljsko-sovjetskog rata [[1920]]. zapadnu Bjelorusiju okupirala je [[Poljska]], a istočna Bjelorusija postaje dijelom [[SovjetskiSavez Savezsovjetskih socijalističkih republika|Sovjetskog Saveza]]. Godine [[1939]]. počekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i zapadnizapadna teritorijteritorija okupiranokupirana je od Sovjetske Rusije, ovo područje postaje veliko ratište u kojemukojem je došlo do enormnog uništenja, a Bjelorusi gube četvrtinu populacijestanovništva. U poslije-ratnomposlijeratnom razdobljuperiodu konačno dolazi do ekonomskog razvoja i nagle [[industrija]]lizacije.
 
Reformama sovjetskog vođe [[Mihail Sergejevič Gorbačov|Mihaila GorbačevaGorbačova]] sredinom osamdesetih godina 20. stoljećavijeka među narodom dolazi do jačanja nacionalne svijesti s masovnim pokretom [[Adradzhenne]] (ponovno rođenje) iz [[1989]]. godine što je uz tadašnje krize samo dovelo do skorog raspada Sovjetskog Saveza. Godine [[1991]]. formirana je [[Zajednica Nezavisnihnezavisnih Državadržava]] od bivših sovjetskih republika, [[Bjelorusija]] postaje neovisnanezavisna država, a [[Minsk]] postaje glavni grad Bjelorusije.
 
== Život i običaji Bjelorusa ==
=== Narodna glazbamuzika i glazbalainstrumenti ===
 
Narodna glazbamuzika Bjelorusa je bogata a izvodi se na raznim domaćim [[Muzički instrumenti|instrumentima]]ma. Kao i u mnogim drugim krajevima u svijetu, ona se danas sve manje čuje, uglavnom u ruralnim predjelima, a njeno mjesto zauzeo je šund sa zapada. Od duhačkihpuhačkih glazbalainstrumenata oni imaju dvojnu frulu poznatu kao ([[parniouka]], dvzajchatki, [[dudki]], pasvisceli, hoosli, parnyia dudki) koja se sastoji od dviju cijevi različitih dužina. U istu skupunugrupu glazbalainstrumenata spada i '[[duda]]', sastoji se od mješine sačinjene od kože jazavca, koze ili teleta i s ne manje od tri cijevi različitih dužina 'soska', koja služi za upuhivanje zraka; 'perabor' koji daje melodiju i 'huk'. U južnoj Bjelorusiji poznat je rog 'roh', obično goveđi, ali se izrađuje i od drveta [[breza|breze]], [[javor]]a ili omorike. Rogovi naravno koriste lovcima pri lovu. "Dudka" je jedan od najstarijih glazbalainstrumenata kod Bjelorusa, to je frula s šest rupa za prste izrađena od ražineražove slame. U [[Minsk]]u je zovu "Zhalejka" ili "Dudachka". Postoje i instrumenti za udaranje kao "Vuhol'nik" i "Cymbalki" ; glazbalainstrumenti koja zvuk daju okretanjem: "Shmyhala" i "Trashchotka".
 
=== Kuhinja ===
[[Hljeb|Kruh]], [[krumpirkrompir]], kupus i [[svinjetina]] uobičajena su hrana današnjih Bjelorusa. Tradicionalni obroci su im obroci doručak koji se satojisastoji od sendviča i kavekahve. Ručak dolazi u 3 sata iza podne i sastoji se od juhe, salate i glavnog obroka. Treći, ali glavni obrok, je većeravečera, koja se služi u 8 sati navečer. Slično kao i u [[Ukrajinska kuhinja|ukrajinskoj kuhnjikuhinji]], svinjetina je najpopularnija i tradicionalno uživaju u jelu znanompoznatom kao 'kotleta po krestyansky', u stvari to su svinjski kotleti koji se služe u umaku od gljiva. [[Machanka]] je umak koji se opet poslužuje s različitim mesom i [[palačinke|palačinkama]]. Od juha je kod Bjelorusa uobičajena '[[štči]]' koja se priprema od kisaelogkiselog zelja, krumpirakrompira i prženog luka i služi se uz kiselu kremu. Riječna riba i riječni rak uglavnom se poslužuju i jedu po restoranima.
 
== Jezik ==
Danas Bjelorusi u gradovima govore pretežno [[Ruski jezik|ruski]] ili ''[[trasjanka|trasjanku]]'' (prijevod: ''stočna hrana''), kako zovu jednu mješavinu ruskih i bjeloruskih elemenata. [[Bjeloruski jezik]] je nakon razdobljaperioda procvata u 901990-tim godinama, ponovo potisnut jezičnomjezičkom politikom [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenka]] koji je opet ruski proglasio drugim [[službeni jezik|službenim jezikom]].
 
== Reference ==
73.705

izmjena