Razlika između verzija stranice "Ebu-Hanifa"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Preuređivanje}}
'''Nu’man ibn Sabit Ebu Hanifa''' (80-150<small>{{Napomena|Postoje razilaženja u pogledu godine smrti imama Ebu Hanife. Neki navode 150, neki 151, a neki 153. Godinu po Hidžri. Najveći broj autora slaže se da je, prema dostupnim podacima, umro 150. god. po Hidžri i da je bio napunio 70 godina života. (Tarihu Bagdad, 13/452-453; Sijeru ažlami-n-nubelaž, 6/403; El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/116)}}</small>)<ref name="Imam Ebu Hanifa, imamitewhida.com">[http://www.imamitewhida.com/kutubhana/biografije/199-biografija-imama-ebu-hanife-rahimehullah.html ''Imam Ebu Hanifa, imamitewhida.com'']; pristupljeno: 29. juni 2014.</ref> bio je osnivač
▲'''Nu’man ibn Sabit Ebu Hanifa''' (80-150<small>{{Napomena|Postoje razilaženja u pogledu godine smrti imama Ebu Hanife. Neki navode 150, neki 151, a neki 153. Godinu po Hidžri. Najveći broj autora slaže se da je, prema dostupnim podacima, umro 150. god. po Hidžri i da je bio napunio 70 godina života. (Tarihu Bagdad, 13/452-453; Sijeru ažlami-n-nubelaž, 6/403; El-Bidaje ve-n-nihaje, 10/116)}}</small>)<ref name="Imam Ebu Hanifa, imamitewhida.com">[http://www.imamitewhida.com/kutubhana/biografije/199-biografija-imama-ebu-hanife-rahimehullah.html ''Imam Ebu Hanifa, imamitewhida.com'']; pristupljeno: 29. juni 2014.</ref> bio je osnivač hanefijijske vjersko-pravne škole ili mezheba koja je najrasprostranjenija u islamskom svijetu. Balkanski muslimani slijede hanefijsku školu, a rasprostranjena je u svim predjelima kojima su vladali [[Abasidi]], [[Seldžuci]], Ottomani i Moguli. Njoj pripadaju i [[Turci]], kao i veliki broj Egipćana, Pakistanaca, Indijaca i Afganistanaca. Hanefijsko stanovište u pogledu razilaženja sa drugim školama je objašnjeno u djelu Al-fiqh al-akbar.
Ebu Hanifa
Njegovi učitelji bili su Hammad Ebu Ismail ibn Sulejman, te Džafer El-Sadik, potomak poslanika Muhammeda a.s., šesti po redu šiitski imam i osnivač džaferitske ili šiitske vjersko-pravne škole. Najpoznatiji učenici su mu bili Ebu Jusuf (113-182), Muhammed ibn Hasan El Šejbani (135-189) i Ebu Huzejl Zufer ibn El Huzejl (110-158). Ebu Jusuf je postavio temelje hanefijskog [[Fikh|fikha]], postao glavni kadija u
== Iračka racionalistička škola ==
Kada je [[Muhammed]] a.s. počeo da podučava
Pored medinske škole hadisa, postojala je i iračka škola iz Kufe koja se razvila u modernoj državi nastaloj na staroj
Ebu Hanifa je razradio koncepte analogije (''al-qiyâs'') i slobodnog mišljenja (''el-re’j''). Naime, jednom prilikom je jedan od Muhammedovih a.s. drugova ili ashaba htio da otputuje u Jemen kako bi tamo podučavao stanovnike
== Crtice iz Ebu Hanifinog života ==
O Ebu Hanifinom ocu Sabitu je zabilježena jedna legenda. Dok se na užasnoj vrućini odmarao pored rijeke, do njega se dokotrljala [[Naranča|narandža]]. Nakon što ju je sa uživanjem pojeo, sjeti se da ona možda
Komornik halife Mensura Rabi‘ ibn Junus kaže da je halifa naredio da pred njega izađu Malik, Ibn Ebi Diba i Ebu Hanifa. Pitao je,
== Neke Ebu Hanifine izreke ==
* “Budi zadovoljan da potrošiš na svoje potrebe i za to ne zahvaljuj
* “Mi ne kažemo da grijeh ne donosi grješniku nikakvu štetu. Mi ne kažemo da vjernik neće nikada ići u [[džehennem]] niti da će vječno živjeti u džehennemu ako je prekršilac. Mi također ne kažemo, kao murdžiti, da će naša dobra djela biti sigurno nagrađena, a naši grijesi bez sumnje oprošteni.”▼
▲“Budi zadovoljan da potrošiš na svoje potrebe i za to ne zahvaljuj nikome do Allahu. Nisam ti dao ništa svoje. To je Allahov dar, On mi je to dao za tebe.”
* “Što se tiče nevjernika, mi smo zaključili da mu je suđeno da ide u [[džennet]] ili u džehennem. Mi ne možemo optužiti nijednog muslimana za nevjeru, politeizam ili dvoličnjaštvo, osim ako ga zaista ne vidimo kako se time bavi.”
* “Mi ne isključujemo muslimana iz zajednice za bilo koji grijeh, koliko god da je težak, sve dok on ne počne da tvrdi da je to dozvoljena radnja
▲“Mi ne kažemo da grijeh ne donosi grješniku nikakvu štetu. Mi ne kažemo da vjernik neće nikada ići u džehennem niti da će vječno živjeti u džehennemu ako je prekršilac. Mi također ne kažemo, kao murdžiti, da će naša dobra djela biti sigurno nagrađena, a naši grijesi bez sumnje oprošteni.”
▲“Što se tiče nevjernika, mi smo zaključili da mu je suđeno da ide u džennet ili u džehennem. Mi ne možemo optužiti nijednog muslimana za nevjeru, politeizam ili dvoličnjaštvo, osim ako ga zaista ne vidimo kako se time bavi.”
▲“Mi ne isključujemo muslimana iz zajednice za bilo koji grijeh, koliko god da je težak, sve dok on ne počne da tvrdi da je to dozvoljena radnja... Vjernik može da bude prestupnik, a da pritom ne postane nevjernik.”
== Bibliografija ==
* Leksikon islama, Nerkez Smailagić, prevod lajdenske Enciklopedije islama
* Ebu El-E‘alâ El Mavdudi, Politička misao u islamu,
* Muhamed Seid Serdarević, Fiqh al-‘ibâdât▼
▲Ebu El-E‘alâ El Mavdudi, Politička misao u islamu, in M.M. Sharif, Historija islamske filozofije, I,II, Zagreb, 1988.
▲Muhamed Seid Serdarević, Fiqh al-‘ibâdât
▲Ejub Todorovac, Kazivanja Ševke Bulbula, pripovetka “Hak”, Sarajevo, 1990.
== Reference ==
|