Razlika između verzija stranice "Fermi–Diracova statistika"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Automatsko dodavanje sekcije "Također pogledajte" |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:FD_e_mu.jpg|mini|300px|'''Fermi-Diracova distribucija''' kao funkcija omjera ε/μ ucrtana za 4 različite temperature]]
U kvantnoj statističkoj fizici, '''Fermi-Diracova statistika''' opisuje distribuciju [[fermion]]a po energetskim stanjima, u stanju [[termodinamička ravnoteža|termodinamičke ravnoteže]]. Za razliku od klasične fizike i klasične statističke fizike, u ovom slučaju čestice se ponašaju tako da:
Za Fermi-Diracovu statistiku, očekivani broj čestica koje se nalaze u stanju sa energijom <math>\epsilon _i</math> dat je kao:▼
▲Za Fermi-Diracovu statistiku, očekivani broj čestica koje se nalaze u stanju sa energijom
:<math> n_i = \frac{g_i}{e^{(\epsilon_i-\mu) / k T} + 1} </math>
Line 15 ⟶ 13:
: <math>\mu\ </math> [[hemijski potencijal]], često nazvan [[Fermijeva energija]] <math>E_F \ </math>
:<math>\ k\ </math> [[Boltzmannova konstanta]]
:<math>\ T\ </math> [[Temperatura|apsolutna temperatura]]
U slučaju kada je <math> \mu </math> [[Fermijeva energija]] <math>E_F \ </math>
:<math> F(E) = \frac{1}{e^{(\epsilon_i-E_F) / k T} + 1} </math>
Mnoštvo fermiona koji međusobno ne intereagiraju i slijede Fermi-Diracovu statistiku naziva se [[
Ova statistička distribucija uvedena je [[1926]]. godine od strane [[Enrico Fermi|Enrica Fermija]] i [[Paul Dirac|Paula A. M. Diraca]]. Vjerovatno najpoznatiji primjer primjene ove distribucije je opis vodljivih elektrona u [[metal (hemija)|metalu]], koji je dao [[Arnold Sommerfeld]] [[1927]]. godine.
|