Razlika između verzija stranice "Rječnik"

Uklonjeno 140 bajtova ,  prije 7 godina
nema sažetka izmjene
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Latin dictionary.jpg|mini|190px|Rječnik]]
'''Rječnik''' je leksikografsko djelo koje sadržava spisak riječi, te izraza nekog jezika (ili više jezika) izabranih, raspoređenih i objašnjenih po nekom načelu, te poredanih abecednim ili konceptualnim (tematskim) redoslijedom. U osnovi se razlikuju jezičnijezički rječnici i predmetni rječnici kao što su [[enciklopedija]] i [[leksikon]]. JezičniJezički rječnik se prvobitnoprvenstveno bavi jezikom, odnosno leksičkim jedinicama jezika i svim njihovim jezičnimjezičkim osobinama. Nerijetko nastoji, barem implicitno, odgovoriti na potrebu utvrđivanja leksičke norme određenog jezika. Proučavanjem rječnika, kao i vještinom sastavljanja rječnika (prikupljanje, opis i prezentiranje građe) bavi se [[leksikografija]].
 
== Rječnička struktura ==
Rječnička struktura dijeli se na rječničku makrostrukturu i mikrostrukturu. Rječnička makrostruktura sastoji se od spiska ili izbora natuknicapojmova ili [[lema]] u rječniku koji se naziva [[abecedarij]]. Rječnička mikrostruktura sastoji se od natukničkogpojmovnog članka i natuknicepojma ili leme. NatukničkiPojmovni članak sadržava gramatičke podatke o riječi, stilske odrednice ili oznake, podatke o etimologiji ili porijeklu riječi, definiciju, frazeološke, kolokacijske, tei sintagmatske konstrukcije.
 
== Kratka historija ==
[[Babilon]]ci su napisali prvi rječnik u 6. vijek p. n. e. Prvi [[Evropa|evropski]] rječnici bili su dvojezičnidvojezički. Prvi engleski rječnik napisao je [[Robert Cawdrey]] 1604. godine, a zvao se ''A Table Alphabeticall''. Na području današnje Bosne i Hercegovine, prvi rječnik je napisan 1631. godine, a napisao ga je [[Muhamed Hevaija Uskufija]] (''Magbuli-arif'' ili ''Potur Šahidija''). Abecedni poredak riječi rijetko se koristio do 18. vijeka. Pojmovi su pisani prema različitim pravilima. Naprimjer, jedan dio rječnika bio je vezan za biljke, jedan samo za životinje.
 
== Vrste rječnika ==
JezičniJezički rječnici dijele se u različite kategorije prema različitim kriterijima. Prva dimenzija po kojoj se različiti rječnici mogu razgraničiti odnosi se na broj jezika koji se predstavlja u rječnicima, pa se razlikuju ''jednojezičnijednojezički'', ''dvojezičnidvojezički'' i ''višejezičnivišejezički rječnici''. [[JednojezičniJednojezički rječnici]] (kako jezičnijezički tako i predmetni) donose, u načelu, tumačenja na istom onom jeziku na kojem su naslovne riječi jezika (natuknicepojmovi). NatukničkiPojmovni članak u jednojezičnomjednojezičkom rječniku može sadržavati sljedeće podatke: natuknicupojam (kojakoji sadrži podatke o pravilnom pisanju), izgovor, gramatičke podatke, definiciju, etimologiju, primjere upotrebe, tekao i [[sinonim]]e i [[antonim]]e. [[DvojezičniDvojezički rječnici]] donose tumečenjatumačenja na dva jezika. Uobičajen cilj dvojezičnogdvojezičkog rječnika je za učenje stranog jezika, a obavezno treba uključiti natuknicupojam, izgovor, gramatičku klasifikaciju, ekvivalente na drugom jeziku, te primjere upotrebe izraza na prvom i drugom jeziku. DvojezičniDvojezički rječnici su prethodili jednojezičnimjednojezičkim rječnicima. [[VišejezičniVišejezički rječnici]] donose tumačenja na više od dva jezika.
{{Prijevod sekcija}}
Jezični rječnici dijele se u različite kategorije prema različitim kriterijima. Prva dimenzija po kojoj se različiti rječnici mogu razgraničiti odnosi se na broj jezika koji se predstavlja u rječnicima, pa se razlikuju ''jednojezični'', ''dvojezični'' i ''višejezični rječnici''. [[Jednojezični rječnici]] (kako jezični tako i predmetni) donose, u načelu, tumačenja na istom onom jeziku na kojem su naslovne riječi jezika (natuknice). Natuknički članak u jednojezičnom rječniku može sadržavati sljedeće podatke: natuknicu (koja sadrži podatke o pravilnom pisanju), izgovor, gramatičke podatke, definiciju, etimologiju, primjere upotrebe, te [[sinonim]]e i [[antonim]]e. [[Dvojezični rječnici]] donose tumečenja na dva jezika. Uobičajen cilj dvojezičnog rječnika je za učenje stranog jezika, a obavezno treba uključiti natuknicu, izgovor, gramatičku klasifikaciju, ekvivalente na drugom jeziku, te primjere upotrebe izraza na prvom i drugom jeziku. Dvojezični rječnici su prethodili jednojezičnim rječnicima. [[Višejezični rječnici]] donose tumačenja na više od dva jezika.
 
U drugoj podjeli s obzirom na pokrivenost rječničkog blaga u rječniku razlikuju se ''opći'', ''predmetni'' (leksikon i enciklopedija), ''stručni'' ili ''terminološki'', te ''specijalni rječnici''. Opći rječnici teže sveobuhvatnom prikazu ukupnosti leksika određenog jezika, dok se stručni ili terminološki rječnici ograničavaju na neko uže područje ili struku, odnosno sadržavaju popisspisak stručnih termina (npr. rječnik prava, građevinarstva, računalstvaračunarstva, medicine, prometasaobraćaja, i tako dalje). Predmetni rječnici opisuju pojmove i stvari. Specijalni rječnici obrađuju specijalno područje jezika, kao što su [[dijalekt]]i, [[frazem]]i, [[kolokacij]]e, itd.
 
Rječnici se s obzirom na opseg i na veličinu dijele na ''opširne'', ''sažete'' i ''džepne rječnike'', dok se prema mediju dijele na ''tiskaneštampane'', ''elektroničkeelektronske'' i ''online rječnike''. S obzirom na [[znanje]] i vještine korisnika razlikuju se rječnici namijenjeni djeci, pismenim odraslima, djeci školske dobi, maloj djeci, te onima koji uče [[jezik]]. Prema opreci razlikuju se ''historijski'' ili ''sinhronijski'' i ''savremeni'' ili ''dijakronijskidijahronijski rječnici''. Historijski ili sinhronijski rječnici opisuju stanje leksika određenog jezika u nekom kraćem periodu, dok savremeni ili dijahronijski rječnici prikazuju razvoj leksika određenog jezika kroz [[vrijeme]].
 
Rječnici se mogu podijeliti i prema organizacijskom načelu pri čemu razlikujemose razlikuju ''abecedneabecedni'', ''konceptualnekonceptualni'' ili ''tematsketematski'', ''odostražneodostražni'' ili ''invrezneinverzni'', te ''čestotnečestotni'' ili ''frekvencijskefrekvencijski rječnikerječnici''. Abecedni rječnici razvrstavaju građu prema redoslijedu početnih slova. Konceptualni ili [[tematski rječnici]] razvrstavaju riječi prema određenim pojmovnim, značenjskim, asocijativnim kriterijima (ovamo kao podvrsta pripadaju i rječnici sinonima, antonima, analoški i sl. rječnici). Odostražni ili [[inverzni rječnici]] razvrstavaju riječi prema njihovim dočecimazavršecima, a važni su za proučavanje sufiksalne derivacije, itd. Čestotni ili [[frekvencijski rječnici]] razvrstavaju riječi s obzirom na učestalost ili frekvenciju njihovanjihovog pojavljivanja u određenom računalnomračunarskom korpusu. IznimnoIzuzetno su korisni pri sastavljanju funkcionalnih jezičnihjezičkih udžbenika, sastavljanju abecedarija za rječnike, itd.
 
== Ostalo ==
U novije vrijeme sastavljaju se rječnici koji su isključivo deskriptivni (oni koji opisuju) te koji obuhvaćajuobuhvataju različite stilove i žanrove, a ujedno su i računalnoračunarski pretraživi. Deskriptivni rječnici prikupljaju rječničko blago nekog jezika koji je doista u upotrebi, ili je bilo u upotrebi, suzdržavajući se pritompri tom od vrijednosnih kvalifikacija. Današnji rječnici teže iscrpnosti, vjerodostojnosti, tačnosti, objektivnosti te nastoje pružiti korisniku informaciju do koje žele doći. Stari rječnici bili su perspkriptivnipreskriptivni (oni koji propisuju), te su ih karakterizirali idiosinkratičnost, subjektivnost i individualnost. PerskriptivniPreskriptivni rječnici propisuju koje se riječi trebaju smatrati standardnimastandardnim, ispravnimaispravnim, pripustivimapripustivim u birane književne tekstove ili govor javne komunikacije.
{{Prijevod sekcija}}
U novije vrijeme sastavljaju se rječnici koji su isključivo deskriptivni (oni koji opisuju) te koji obuhvaćaju različite stilove i žanrove, a ujedno su i računalno pretraživi. Deskriptivni rječnici prikupljaju rječničko blago nekog jezika koji je doista u upotrebi, ili je bilo u upotrebi, suzdržavajući se pritom od vrijednosnih kvalifikacija. Današnji rječnici teže iscrpnosti, vjerodostojnosti, tačnosti, objektivnosti te nastoje pružiti korisniku informaciju do koje žele doći. Stari rječnici bili su perspkriptivni (oni koji propisuju), te su ih karakterizirali idiosinkratičnost, subjektivnost i individualnost. Perskriptivni rječnici propisuju koje se riječi trebaju smatrati standardnima, ispravnima, pripustivima u birane književne tekstove ili govor javne komunikacije.
 
== Povezani članci ==
Line 28 ⟶ 26:
* [[enciklopedijski rječnik]]
* [[enciklopedika]]
* [[enciklopedistika]] → enciklopedika
* [[Bosanski rječnici]]
* [[indeks]] → kazalo
* [[kazalo]]
* [[leksikografija]]
* [[leksikologija]]
* [[leksikon]]
* [[W(j)ečnik]]
 
== Također pogledajte ==
* [[Enciklopedija]]
* [[Tezaurusi]]
73.705

izmjena