Razlika između verzija stranice "Bitka za Staljingrad"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 30:
 
==Uvod==
Pohod Wehrmachta na Istočni front pod kodnim nazivom "Barbarossa" počeo je 22. juna 1941. Time je Treći rajh prekršio pakt o nenapadanju. Wehrmacht je krenuo sa 3 Heeresgrupe s ciljevima: [[Moskva]], [[Lenjingrad]] i [[nafta|naftna]] [[naftno polje|polja]] na jugu Rusije. Početni uspjesi Wehrmachta su, zbog zimskog perioda, zaustavljeni i došlo je do problema s snabdijevanjem jedinica. Pohod na Staljingrad je za Hitlera predstavljao prioritet zbog pristupa industriji , tu se sklapao tenk [[T-34]] i proizvodila municija, <ref name=":0" /> i naftnim poljima Rusije.<ref name="gl">{{cite web|title=Die Schlacht um Stalingrad|url=http://www.geschichte-lexikon.de/schlacht-von-stalingrad.php|website=Geschichte Lexikon|accessdate=8. 9. 2016|language=de|date=19. 5. 2015}}</ref>
 
==Tok bitke==
Bitka se može podijeliti u tri faze: Wehrmacht zauzima gradokupacija, kontranapad Crvene armije ([[operacija "Uran"]]), kapitulacija Wehrmachta.<ref name="gl" />
 
===ZauzimanjeOkupacija grada===
Prva faza je počela 19. augusta napadom 6. armije na Staljingrad. Oblik borbi, vođenih u gradu, je bio pretežno pozicioni (rovovski). Obje strane su imale visoke gubitke, da bi Wehrmacht na kraju okupirao 90% grada. Staljingrad je već u prvoj fazi bio potpuno razrušen, prije svega, zbog masivnog djelovanja njemačke avijacije.<ref name="bh">{{citeweb|last1=Etschmann|first1=Wolfgang|title=Stalingrad|url=http://www.bundesheer.at/truppendienst/ausgaben/artikel.php?id=1455|publisher=[[Bundesheer]]|accessdate=10. 9. 2016|language=de|date=2012}}</ref>
 
===Operacija "Uran"===
[[Operacija "Uran"]]
 
Wehrmacht uspijeva u oktobru 1942. zauzeti i sjeverni dio grada. U isto vrijeme sovjetski generali pripremaju kontraofanzivu, pod kodnim imenom operacija "Uran", s oko 1000.000 vojnika, 10.000 [[artiljerija|artiljerijskih cijevi]], 700 [[tenk]]ova i 1200 [[borbeni avion|aviona]].<ref>{{cite news|title=Schlacht um Stalingrad: Teuer bezahlter Sieg|url=https://de.sputniknews.com/zeitungen/20130204/265450747/Schlacht-um-Stalingrad-Teuer-bezahlter-Sieg.html|accessdate=15. 9. 2016|agency=Sputnik News|date=14. 2. 2013|language=de}}</ref> Za kratko vrijeme crveno-armisti su uspjeli opkoliti 300.000 njemačkih vojnika u Staljingradu. General Paulus je uvidio da je nemoguće držanje zauzete teritorije. Kao i godinu dana prije, zimski period je otežao snabdijevanje njemačkih trupa.
 
===Kapitulacija Wehrmachta===
[[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_183-F0316-0204-005%2C_Russland%2C_Paulus_in_Kriegsgefangenschaft.jpg|220px|mini|General Paulus nakon predaje]]
U nadi da će doći pojačanje, Wehrmacht drži liniju u decembru 1942. 6. armiji je trebalo dnevno 300-400 tona hrane i municije. Najave Hermanna Göringa, koji je komandovao Luftwaffe, da se to može dostaviti putem vazdušnim putem nisu se ostvarile. U prosjeku, dnevno je dostavljano oko 80 tona.<ref name="bh"/> [[Operacija "Wintergewitter"]] je bio posljednji pokušaj Hitlera da se, opkoljenim vojnicima, uputi pomoć. [[HermannnHermann Hoth]] 24. decembra bezuspješno je pokušao operacijom "Donnerschlag" probiti obruč.<ref>{{cite news|last1=Vukovic|first1=Dusko|title=Stalingrad - Mythos und Mahnmal|url=http://mobil.stern.de/politik/geschichte/entscheidungsschlacht-stalingrad---mythos-und-mahnmal-3301216.html|accessdate=15. 9. 2016|agency=[[Das Stern]]|date=29. 11. 2002|language=de}}</ref> Nakon što je operacija neuspjela prekida se i posljednja mogućnost opskrbe, te mnogi vojnici Wehrmachta umiru od gladi i hladnoće. Hitler naređuje 23. decembra da vojnici u Staljingradu moraju izdržati i proglašava ovaj grad simbolom njemačke superiornosti. General Paulus je u januaru 1943. poslao molbu Hitleru da se ponudi [[kapitulacija]]. Generala Paulusa Hitler proglašava feldmaršalom, uz odbijanje kapitulacije, jer se navodno do tada nijedan njemački feldmaršal nije predao. Time je naređeno vojnicima da se bore do smrti.<ref name="dhm" /> General Paulus se, vlastitom inicijativom, predaje 31. januara 1943. U zarobljeništvo odlazi 91.000 vojnika od kojih se vraća 6000 (do 1956.) Staljingrad postaje masovno groblje Wehrmachta.
 
==Posljedice==
Od sada inicijativa prelazi na Crvenu armiju. Ovo je utjecalo i na moral njemačkog stanovništva. Pokušaj ministra propagande Josepha Goebbelsa, koji 18. februara proglašava "[[totalni rat]]", ne smanjuje strah stanovništva. U njemačkim gradovima se pojavljuju zidni natpisi "1918" kao podsjećanje na poraz u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]].<ref name="dhm" />Sovjeti su zarobljene oficire upotrijebili u propagandne svrhe. U julu je oformljen Komitet "Slobodna Njemačka" (NKFD, njem. "Nationalkomitet Freies Deutschland") a u septembru 1943. Savez njemačkih oficira (BDO, njem. Bund Deutscher Offiziere).<ref name="bh" />
 
== Analize ==
 
Historičar [[Jochen Hellbeck]] kritikuje da se je na Zapadu preuzimala njemačka dok se zanemarivala verzija sa sovjetske strane. Navodi primjer sela pored Volge gdje su vojnici Wehrmachta, prilikom ulaska u Staljingrad, vršili masovna silovanja. Crvena armija koja je oslobodila selo, je u Trećem rajhu predstavljena kao napadač koji je uništio "idilu drvoreda kestena", dok su se njemački vojnici tu "odmarali". Ovakve i slične poglede njemačke strane su na Zapadu nekritično preuzimani. <ref name=":0">{{cite web|last1=Yellen|first1=Reinhard|title=Die Kommunisten fielen überproportional im Kampf|url=http://www.ag-friedensforschung.de/regionen/Russland/stalingrad.html|website=AG Friedensforschung|accessdate=15. 9. 2016|language=de|quote=Diese Geschichte beschreibt das idyllische Dorf am Wolgaufer, die schattigen Kastanienhaine, in denen die müden Soldaten Ruhe suchten, bevor die Rote Armee einen Gegenangriff startete und die schönen Gärten verwüstete. In der westlichen Geschichtsforschung wird diese von deutschen Veteranen herausgegebene Geschichte kritiklos übernommen. Sowjetische Dokumente zeigen indessen, daß eine der ersten Taten der deutschen Soldaten in diesem Dorf darin bestand, alle jungen Frauen zusammenzutreiben und ein Bordell einzurichten. Alle jungen Frauen dieses Dorfes, das hat eine sowjetische Kommission noch im Dezember 1942 festgestellt, waren vergewaltigt worden.}}</ref> Sovjetska strana je međutim i cenzurisala određene izvještaje ukoliko su bili nepodobni. Zbog toga je i danas nepotpuna sovjetska verzija.<ref>{{cite web|last1=Schmidt|first1=Michael|title=Rezension: Die Schlacht um Stalingrad aus anderer Perspektive|url=http://www.diesseits.de/panorama/rezensionen/politisches-buch/1378418400/schlacht-um-stalingrad-anderer-perspektive|website=Das humanistische Magazin Diesseits|accessdate=15. 9. 2016|date=6. 9. 2013}}</ref>
==Analize==
Historičar [[Jochen Hellbeck]] kritikuje da se je na Zapadu preuzimala njemačka dok se zanemarivala verzija sa sovjetske strane. Navodi primjer sela pored Volge gdje su vojnici Wehrmachta, prilikom ulaska u Staljingrad, vršili masovna silovanja. Crvena armija koja je oslobodila selo, je u Trećem rajhu predstavljena kao napadač koji je uništio "idilu drvoreda kestena", dok su se njemački vojnici tu "odmarali". Ovakve i slične poglede njemačke strane su na Zapadu nekritično preuzimani. <ref>{{cite web|last1=Yellen|first1=Reinhard|title=Die Kommunisten fielen überproportional im Kampf|url=http://www.ag-friedensforschung.de/regionen/Russland/stalingrad.html|website=AG Friedensforschung|accessdate=15. 9. 2016|language=de|quote=Diese Geschichte beschreibt das idyllische Dorf am Wolgaufer, die schattigen Kastanienhaine, in denen die müden Soldaten Ruhe suchten, bevor die Rote Armee einen Gegenangriff startete und die schönen Gärten verwüstete. In der westlichen Geschichtsforschung wird diese von deutschen Veteranen herausgegebene Geschichte kritiklos übernommen. Sowjetische Dokumente zeigen indessen, daß eine der ersten Taten der deutschen Soldaten in diesem Dorf darin bestand, alle jungen Frauen zusammenzutreiben und ein Bordell einzurichten. Alle jungen Frauen dieses Dorfes, das hat eine sowjetische Kommission noch im Dezember 1942 festgestellt, waren vergewaltigt worden.}}</ref> Sovjetska strana je međutim i cenzurisala određene izvještaje ukoliko su bili nepodobni. Zbog toga je i danas nepotpuna sovjetska verzija.<ref>{{cite web|last1=Schmidt|first1=Michael|title=Rezension: Die Schlacht um Stalingrad aus anderer Perspektive|url=http://www.diesseits.de/panorama/rezensionen/politisches-buch/1378418400/schlacht-um-stalingrad-anderer-perspektive|website=Das humanistische Magazin Diesseits|accessdate=15. 9. 2016|date=6. 9. 2013}}</ref>
 
==Reference==