Razlika između verzija stranice "Rodos"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 293:
Početkom [[Peloponeski rat|Peloponeskog rata]] [[431. p. n. e.]], Rodos je ostao uglavnom neutralan, iako je bio član saveza. Rat je trajao do [[404. p. n. e.]], ali se tada Rodos već potpuno povukao iz konflikta i krenuo samostalnim putem. [[408. p. n. e.]] su se ostrvski gradovi ujedinili i stvorili jednu teritoriju, te su izgradili glavni grad na sjeveru ostrva - [[Rodos (grad)|Rodos]]: njegovo planiranje je bilo povjereno atinskom arhitektu [[Hipodames iz Mileta|Hipodamus]]u. Grad je već u slijedećem vijeku nadmašio Atinu kao trgovačko središte.
Nakon raspada Saveza [[404. p. n. e.]], otok je postao samostalan. [[395. p. n. e.]], nakon što je prospartanski [[Diagoridej]] od proatinske struje srušen, došlo je do građanskog rata. [[Antalkidin mir|Antalkidinim mirom]] [[387. p. n. e.]] Rodos je sačuvao svoju samostalnost u odnosu na Perziju i [[378. p. n. e.|378]]-[[377. p. n. e.]] postaje ponovo saveznik Atine, ali ga perzijski [[satrap]] [[Mauzol]] ponovo razdvaja od Atine. Rodos ulazi u savez sa [[Teba (Grčka)|Tebom]] [[364. p. n. e.]] u borbi protiv drugog [[DDelski savez|Delskog saveza]]. Od [[357. p. n. e.|357]]-[[332. p. n. e.]] otokom dominiraju [[Karija|Karijci]].
U ratu [[Makedonija (regija)|Makedonaca]] protiv Atine i Tebe, Rodos je bio na strani [[Filip II Makedonski|Filipa II Makedonskog]]. Nakon smrti njegovog sina [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], koji je [[332. p. n. e.]] postavio svoju vlast, otok je postao ponovo samostalan. Osnivanjem helenističkih država pojačava se trgovina u istočnom Sredozemlju, od čega najviše profitira Rodos. Makedonski vojskovođa i kralj [[Demetrije I Poliorket]] bezuspješno [[Opsada Rodosa 305. p. n. e.|opsjeda otok]] [[305. p. n. e.|305]]-[[304. p. n. e.]] Rodos je tada bio u savezu sa egipatskom dinastijom [[Ptolomeji]], te ga je Demetrije I pokušavao izbaciti is tog saveza. Nakon Aleksandrove smrti, njegovi generali su se borili za vlast. Trojica njih, [[Ptolemej I Soter|Ptolomej]], [[Seleuk I Nikator|Seleuk]] i [[Antigon I Monoftalmos|Antigon]] su podjelili carstvo između sebe. Rodos je imao jaku ekonomsku i kulturalnu vezu sa Ptolemejem u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], te su zajedno formirali Rodošku-egipatsku alijansu koja je kontrolisala trgovinu Egejskog mora u 3. vijeku p. n. e.
Grad je se razvio u pomorski, ekonomski i kulturni centar, a njegov novac se koristio skoro u svim djelovima [[Mediteran]]a. Njegove poznate škole filozofije i nauka, literature i retorike su dijelile učenjake sa Aleksandrijom: atinski retoričar [[Aeschines]] koji je formirao školu na Rodosu; [[Apolonije od Rodosa]], astronomi [[Hiparh]] i Geminus, retoričar [[Dionisije Trax]]. Gradska škola skulptura je se razvila u bogati, dramatičan stil koji se može okarakterisati kao "helenistički [[barok]]".
Antigonus i njegov sin su [[305. p. n. e.]] izvršili opsadu grada Rodosa u pokušaju prekida alijanse. Nakon godinu dana, odustali su od namjere i potpisali mirovni ugovor [[304. p. n. e.]], ostavljajući iza sebe ogromnu vojnu opremu. Građani Rodosa su prodali opremu i iskoristili novac za podizanje statue bogu sunca [[Helios]]u, koja je danas poznata kao [[Kolos]]. Rodos je potpisao ugovor sa Rimom [[164. p. n. e.]] i postao glavni školski centar za plemićke porodice, a posebno su bili na dobrom glasu učitelji [[retorika|retorike]], kao što je [[Hermagoras]]. U početku je država bila važan saveznik Rima i uživala je mnoge privilegije, koje su vremenom izgubljene zbog mahinacija rimljanske politike. Kasijus je izvršio invaziju na ostrvo i opustošio grad.
| |||