Razlika između verzija stranice "Engleski jezik"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 26:
Moderni engleski ima malo infleksije u usporedbi sa više drugih jezika, i zasniva se više na [[pomoćni glagol|pomoćnim glagolima]] i [[red riječi|redu riječi]] za izražavanje kompleksnih [[gramatičko vrijeme|vremena]], [[gramatički aspekt|aspekata]] i [[gramatičko raspoloženje|raspoloženja]], kao i [[trpno stanje|pasivne konstrukcije]], [[upitna rečenica|upita]] i nešto [[negacija|negacije]]. Bez obzira na vidljivu varijaciju među [[engleski akcenti|akcenata]] i [[Engleski dijalekti|dijalekata engleskog]] korištenih u različitim državama i regijama – u smislu [[fonetika|fonetike]] i [[fonologija|fonologije]], a ponekad isto i [[vokabular]]a, [[gramatika|gramatike]] i [[Razlike u izgovoru engleskog jezika|izgovora]] – govornici engleskog jezika širom svijeta su u mogućnosti komunicirati međusobno relativno bez poteškoća.
== Klasifikacija ==
[[Datoteka:Westgermanic English tree.svg|thumb|400px|[[Filogenetsko drvo]] pokazuje historijske veze između jezika zapadnogermanske grane germanskih jezika.]]
[[
Engleski je [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]], te pripada [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanskoj]] grupi [[germanski jezici|germanskih jezika]].{{sfn|Bammesberger|1992|pp=29–30}} Najbliži engleskom jesu [[friski jezici]], kao i engleska i friska forma od [[Anglo-friski jezici|Anglo-friske]] podgrupe unutar zapadnogermanskih. [[Starosaksonski jezik]] i njegovi nasljednici [[Niski njemački jezik|niskonjemački]] jezici također su blisko vezani, a ponekad niski njemački, engleski i friski grupišu se zajedno kao [[ingvaeonički jezici]] i sjevernomorski germanski jezici.{{sfn|Bammesberger|1992|p=30}} Modernni engleski je nasljednik [[Srednji engleski jezik|srednjeg engleskog jezika]], koji dalje dolazi od [[Stari engleski jezik|staroengleskog jezika]].{{sfn|Robinson|1992}} Određeni dijalekti starog i srednjeg engleskog razvijeni su u veći broj drugih [[Engleski jezici|engleskih (anglikanskih) jezika]], uključujući [[škotski jezik]]{{sfn|Romaine|1982|pp=56–65}} kao i izumrli [[fingalijski jezik]] i Forth i Bargy dijalekte u Irskoj.{{sfn|Barry|1982|pp=86–87}}
Engleski je klasificiran kao germanski jezik jer dijeli nove jezičke osobine (različite od ostalih indoevropskih jezika) sa ostalim germanskim jezicima poput [[Holandski jezik|holandskog]], [[Njemački jezik|njemačkog]] i [[Švedski jezik|švedskog]].{{sfn|Durrell|2006}} Ove dijeljene inovacije pokazuju da su jezici nastali od jednog zajedničkog pretka, koji lingvisti nazivaju [[pragermanski]]. Neke dijeljene osobine germanskih jezika jesu upotreba [[modalni glagol|modalnih glagola]], podjela glagola u jake i slabe klase, i promjena glasa utjecajna na [[Praindoevropski jezik|praindoevropske]] suglasnike, poznata kao [[Grimmov zakon|Grimmov]] i [[Vernerov zakon]]. Kroz Grimmov zakon, riječ za ''foot'' počinje sa {IPA|/f/}} u germanskim jezicima, ali srodne riječi u ostalim indoevropskim jezicima počinju sa {{IPA|/p/}}. Engleski je klasificiran kao anglofriski jezik jer friski i engleski dijele ostale osobine, kao što je [[palatalizacija (zvučna promjena)|palatalizacija]] suglasnika koji su bili velarni suglasnici u pragermanskom.{{sfn|König|van der Auwera|1994}}
* Engleski ''sing'', ''sang'', ''sung''; Holandski ''zingen'', ''zong'', ''gezongen''; Njemački ''singen'', ''sang'', ''gesungen'' (jaki glagol)
: Engleski ''laugh'', ''laughed''; Holandski i njemački ''lachen'', ''lachte'' (slabi glagol)
* Engleski ''foot'', Holandski ''voet'', German ''Fuß'', Norveški i švedski ''fot'' (inicijalno {{IPA|/f/}} izvedeno iz protoindoevropskog {{PIE|*p}} kroz Grimmov zakon)
: Latinski ''pes'', ''ped-''; Moderni grčki {{lang|el|πόδι}} ''pódi''; [[Ruski jezik|Ruski]] {{lang|ru|под}} ''pod''; [[Sanskrt]] {{lang|sa|पद्}} ''pád'' (originalno protoindoevropski {{PIE|*p}})
* Engleski ''cheese'', friski ''tsiis'' (''ch'' i ''ts'' sa palatalizacijom)
: Njemački ''Käse'' i holandski ''kaas'' (''k'' bez palatalizacije)
Engleski, kao ostali ostrvski germanski jezici, [[Islanski jezik|islandski]] i [[Farski jezik|farski]], razvili su se nezavisno od kontinentalnih germanskih jezika i njihovih uticaja. Engleski tako nije [[Međusobna razumljivost jezika|međusobno razumljiv]] ni sa jednim kontinentalnim germanskim jezikom, razlikujući se u [[lexika (lingvistika)|rječniku]], [[sintaksa|sintaksi]] i [[fonologija|fonologiji]], iako neki, kao što je holandski, pokazuju jake afinitete sa engleskim, posebno sa njegovim ranijim fazama.{{sfn|Harbert|2007}}
Pošto se engleski kroz historiju značajno izmijenio u odgovoru na kontakt sa drugim jezicima, posebno [[staronorveški jezik|staronorveškim]] i [[Normanski jezik|normanskim francuskim]], neki učenjaci su tvrdili da engleski može biti smatran [[miješani jezik|mijašanim jezikom]] ili [[kreolski jezik|kreolskim]] – teorija zvana "Kreolska hipoteza o srednjem engleskom". Iako postoji veliki stepen uticaja iz ovih jezika na rječnik i gramatiku modernog engleskog, većina jezičkih specijalista ne smatraju engleski pravim miješanim jezikom.{{sfn|Thomason|Kaufman|1988|pp=264–265}}{{sfn|Watts|2011|loc=Chapter 4}}
== Historija ==
▲[[File:EN English Language Symbol ISO 639-1 IETF Language Tag Icon.svg|thumb|left|upright|EN ([[ISO 639]]-1)]]
Engleski jezik je nastao iz jezika germanskih plemena koja su se u kasnom starom vijeku naselila na jugoistoku otoka [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. S razvojem kolonijalnog carstva Engleske, u područjima koja je kolonizirala njen je jezik postajao dominantan, a često i službeni. U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] na saveznoj razini ne postoji [[službeni jezik]], ali ''de facto'' službeni jezik je engleski. U [[Kanada|Kanadi]] se, osim u [[Quebec]]u gdje je dominantniji [[francuski jezik|francuski]], također govori engleski. Jezici indijanskih plemena koja su živjela u Sjevernoj Americi su skoro izumrli, kako su dotična plemena raseljena u rezervate i pri tome bitno reducirana, a praktično svi njihovi pripadnici asimilirani u današnju civilizaciju.
| |||